ZAGREB, 14. veljače – Politička temperatura u Hrvatskoj već dugo nije bila toliko visoka kao posljednjih desetak dana. Sa Željkom Antunović, potpredsjednicom Vlade i potpredsjednicom SDP-a, razgovarali smo u srijedu ujutro, dok se na drugoj strani Markova trga, u sabornici, zahuktavala rasprava u vezi sa »slučajem Norac«.

l U utorak je predsjednik Stjepan Mesić najavio da će u srijedu primiti generala Mirka Norca. Taj se potez tumači dvojako: kao pozitivno smirivanje uzavrelih strasti, ali i kao potez koji se kosi s poštivanjem pravne države.
- Jako mi je teško komentirati mogući tijek zbivanja, jer u ovom slučaju raspolažem s relativno malo informacija. Ono što su predstavnici policije i predsjednik države javno rekli, prema mome je mišljenju prihvatljivo u oba navedena konteksta. Mislim da je potrebno smiriti stanje koje je potpuno nepotrebno podignuto na neprimjerenu razinu uzbuđenosti i nesigurnosti ljudi. S druge strane, mislim da u zakonskom postupanju ne smije biti izuzetaka. Jako mi je drago što sam istodobno s Predsjednikovom izjavom čula i potpuno jasan stav policije da svatko u policiji, tko je u prigodi da bude u kontaktu s građaninom s tjeralice, mora postupiti prema zakonu. U svemu vjerojatno je moguće naći kompromis, koji nije politički. Vjerojatno je moguće kontaktirati s glavnim zapovjednikom Hrvatske vojske i predsjednikom države, a da istodobno policija ne bude u prigodi ostvariti kontakt s traženom osobom. To govorim isključivo na teoretskoj razini i mislim da nije na meni da, kao političarka i potpredsjednica Vlade, unaprijed dajem bilo kakve ocjene, jer ne znam ni kakvi su trenutačni planovi policije niti je jučer bilo sigurno kada će, kako ni hoće li uopće umirovljeni general Norac osobno kontaktirati predsjednika Mesića.

l Kako komentirate procjene da je taj potez još jedan primjer preuzimanja inicijative Predsjednika u odnosu na Vladu, da je Pantovčak opet »pretrčao« Banske dvore?
 

- Ne slažem se s takvom tezom, jer su Predsjednik i Banski dvori od prvog trenutka surađivali i mislim da ta suradnja u ovom slučaju znači mnogo, u pozitivnom smislu. Predsjednik Republike, među ostalim, svojim autoritetom treba smirivati situaciju, biti osoba koja će smanjivati nepotrebne napetosti. Ne vidim razloga zašto se u ovom slučaju gospodin Norac ne bi obratio predsjedniku države. Vlada u svemu tome ima najmanje ingerencije. Postupak vodi sud, a Vlada je servis koji osigurava normalno funkcioniranje sudova i sudskih odluka. Vlada ne može pregovarati o poštivanju zakona i ona je »najudaljenije« mjesto kojemu se treba obratiti.

l Politički pokrovitelji prosvjednih skupova vrlo su vješto vodili igru iz sjene i stječe se dojam da su vlast natjerali u defanzivu, da odgovara na njihove poteze. Je li se sve to moglo anticipirati i »slučaj Norac« voditi s više takta, dalje od očiju javnosti?
- Mislim da je to teško moguće, a ne vidim ni zašto bi bilo potrebno u ovakvim slučajevima raditi mimo očiju javnosti. Ponavljam, nema pregovora o primjeni zakona i poštivanju Ustava. Nije u pitanju politička, nego odluka suda, koja je iskorištena kao povod za ofenzivu politike koja nema većinsku podršku građana. Čini mi se da smo to prepoznali i da smo dali jasan politički odgovor onima koji pokušavaju manipulirati građanima. K tome, mislim da politički organizatori nisu samo u sjeni. Svi istaknuti pojedinci iz udruga koje su organizirale prosvjede i blokade prometnica su istaknuti članovi HDZ-a. Na primjer, gospodin Liović je zastupnik HDZ-a i mene nitko ne može uvjeriti da on zastupa interese branitelja. Mislim da on primarno zastupa interese svoje političke opcije, koja je nezamisliva u demokratskom svijetu.

l U povodu »slučaja Norac« pojavili su se disonantni tonovi i unutar šestorke. Primjerice, dio čelnika HSLS-a smatra da zaključci šestorke u najmanju ruku nisu bili politički pretjerano mudri.
- Te su zaključke prijedložili klubovi zastupnika u kojima sjede i oni koji to govore. Ako su o tome imali što reći, trebali su to tada i tamo reći. Ne mogu raspravljati o tome koliko je ljudi u pojedinom klubu za ili protiv baš takvog prijedloga zaključaka o kojima se tek danas raspravlja u Saboru. Koliko znam, prijedlozi tih zaključaka su izmijenjeni. Mislim da to nije nikakav problem, jer je riječ samo o prijedlogu zaključaka, koji su nastali u uvjetima izuzetnih tenzija, kada se proglasom organizatora skupa u Splitu pozivalo na rušenje čak i države, ne samo vlasti. Potpuno je razumljivo da je u tom trenutku došlo do nekih neprimjerenih i možda nepotrebnih formulacija.

l I Vaš stranački kolega Zdravko Tomac je »Vjesniku« izjavio da se nada da će u srijedu u Saboru biti izrečene »prave riječi, jer narod očekuje smirenje stanja«. Dakle, i on misli da su formulacije bile neprimjerene.
- Mislim da previše inzistirate na formulacijama koje nisu toliko bitne, jer se tek raspravljaju, a svačiji prijedlog može biti predmetom izmjena. Tako je to u demokratskom društvu, opredijeljenom za razgovor i kompromis, spremnom da mirno raspravlja. Velika je vjerojatnost da će ti zaključci na kraju biti usklađeni i prihvaćeni kao što je to bilo s Deklaracijom za zaštitu digniteta Domovinskog rata, koju su na kraju prihvatile gotovo sve stranke.

l Većina analitičara i političara slaže se da je riječ o vrlo vješto organiziranoj i kontroliranoj kampanji, čiji je javni početak označen miniranjem spomenika na Mirogoju. No, o tome se u javnosti sve manje govori, iako su mediji kalkulirali i s konkretnim imenima, a Josip Manolić je izjavio da u MORH-u postoji dosje s rezultatima istrage o miniranjima partizanskih spomenika. Zašto Vlada nije izašla u javnost s rezultatima istrage o minerima spomenika?
- To su, ako smijem reći, »obavještajni posli« kojima se ni ja niti Vlada ne bavimo previše, jer je riječ o operativnim poslovima - istragama službi koje se bave zaštitom mira, slobode i imovine građana. Teško mi je nagađati, možda nisam dobar sugovornik za pitanja vezana uz operativne istrage, a teško mi je govoriti i o arhivima o kojima govori gospodin Manolić. Ja samo mogu vjerovati da će odgovorni u MUP-u, koji su dužni istražiti miniranje i naći neku eventualnu vezu s nekim drugim zbivanjima, svoj posao odraditi. Tada će se Vlada sigurno očitovati. U Vladi zastupam stav da je potrebno ići u javnost s rezultatima, a protiv toga sam da se kalkulira tijekom operativnog istraživanja. Primjerice, smatrala sam da Vlada treba reći da ne zna gdje je gospodin Norac i zašto nema te informacije. Mislim da su to građani dobro prihvatili. Građane moramo navikavati na to da su prošla vremena u kojima su nam tajne službe ulazile u krevete, kuhinje i tanjure, da se danas takvi postupci strogo sankcioniraju, ako ih ima i ako se otkriju, te da se slijediti, prisluškivati i nadzirati građane može isključivo u skladu sa zakonom.

l Kako komentirate ulogu koju su ovih dana odigrala dva od triju medija pod nadzorom Vlade. Na primjer, »Slobodna Dalmacija«, za koju je prije nekoliko dana predsjednik Mesić rekao da mu nije jasno »kako u vlasništvu države mogu biti jedne, sasvim sigurno, fašistoidne novine«.
- Moram vas malo modificirati. Slobodna Dalmacija, a pretpostavljam da mislite i na HRT, nisu pod kontrolom države, nego u vlasništvu države, što je bitna razlika. Iako priznajem da je prilično neobično da jedan medij, koji je u vlasništvu demokratske države, piše onako kako piše Slobodna Dalmacija, a u čitavu nizu elemenata moglo bi se reći da piše potičući nedemokratska načela. Kad je u pitanju Slobodna Dalmacija, moje je mišljenje da su njeni čelni ljudi svjesni svoje profesionalne nesposobnosti. Oni su u ovih godinu dana trebali ponuditi rješenje za izlaz Slobodne iz predstečajnog stanja. Budući da to nisu učinili i da im je jasno da je, nakon nekih odlučnih poteza Vlade, ugrožena njihova budućnost kao čelnih ljudi poduzeća, pa koriste ovo razdoblje do konačna raščišćavanja stanja - na skupštini društva - da stvore dojam da će njihova eventualna promjena biti rezultat političke odmazde. Riječ je o neodgovornim ljidima, koji ne znaju raditi svoj posao, ni u poslovnom, a rekla bih niti u novinarskom smislu, jer krše čitav niz pravila novinarske profesije.

l Od javne televizije očekuje se odmjerenost. Na HRT-u su neki novinari u prilozima koji s politikom nemaju nikakve veze proturali svoje političke stavove, a Forum 21 je ustvrdio da HRT »najčešće prešućuje, cenzurira i krivotvori informacije«.
- Slažem se s tvrdnjama da HRT nije ono što bi trebao biti - objektivna medijska kuća. Mnogo sam razmišljala o optužbama oporbe da su na HRT-u marginalizirani i da se glorificira vlast i, s druge strane, našem nezadovoljstvu kad vidimo da se od ničega prave skandali, da se stvara napetost po receptu žutog tiska. Mislim da javna televizija, okrenuta cijeloj javnosti, ne smije podilaziti ni jednoj političkoj opciji. Ali i te kako mora biti odgovorna, ako objektivno ne pokazuje o čemu je riječ. Uzmimo primjer prosvjeda. Mislim da tu televizija ne treba stati ni na stranu vladajuće šestorke niti na stranu oporbe, ali da je dužna reći da zahtjevi s prosvjeda ugrožavaju ustavni poredak Hrvatske. Ne zato što to misli predsjednik Vlade ili Republike, nego zato što je to tako, zato što su to zahtjevi suprotni Ustavu i neprovedivi u našem pravnom sustavu. To je televizija trebala napraviti, a nije. Toliko se govorilo o pravu novinara na komentar. Ovoga puta, kad je trebalo komentirati bitno različita gledišta, nitko nije komentirao. Mediji moraju štititi načela, a ne jednu ili drugu političku opciju.

SANJA KAPETANIĆ