ZAGREB, 20. veljače – U vezi s nedavnim prosvjedima, posebice onim u Splitu, u tisku se pojavljuju komentari i izjave dijela političara koji tvrde da se može govoriti i o elementima fašizma. U tom kontekstu, sociolog Srđan Vrcan rekao je u intervjuu Novom listu da dio organizatora prosvjeda zapravo radi na povratku ustaštva. U povodu toga razgovarali smo s predsjednikom DC-a dr. Matom Granićem.
l Što mislite o tvrdnjama sociologa Srđana Vrcana?
- Rekao bih da je to preteška ocjena. Ali da je na ovim prosvjedima bilo i apsolutno neprihvatljivih pojedinačnih zahtjeva i pojedinačnih vrlo štetnih izjava - bilo je. Takve izjave definitivno štete poziciji Hrvatske u svijetu.
l Neki na temelju tih izjava ocjenjuju i same skupove?
- Ne može se kazati da se cijeli skupovi mogu identificirati s pojedinačnih izjavama koje su štetne i koje mogu asocirati na ustaštvo. To ni u kojem slučaju. Istina je da su skupovi bili pretežno desno obojeni, ali to je dio demokracije. Naravno, svijet teško razumije suspenzije pravosudnog sustava ili jednostran prekid suradnje s Haaškim sudom. Taj dio Deklaracije Demokratski centar ne prihvaća.
l Iz određenih krugova stalno se u zadnje doba upozorava na neprihvatljivu ikonografiju s tih skupova.
| Dio onih koji žele rehabilitaciju fašizma u Hrvatskoj ne odudara bitno od onoga što se pojavljuje i u drugim demokratskim državama Europe |
- Smatram da su ti skupovi bili dijelom izraz iskrene zabrinutosti dijela ljudi zbog onoga što se događa s generalom Mirkom Norcem. S druge strane, bili su izraz i frustracija radi gospodarskoga i socijalnog stanja, nezaposlenosti koja je posebno velika u Splitu i Dalmaciji. S obzirom na odličnu organizaciju tih skupova, očito je da su oni imali potporu i značajnih političkih snaga. Međutim, pojedinačne neprihvatljive istupe bih oštro odvojio od cjelokupne ikonografije skupova.
l Koliki je kod nas udio »onih koji žele rehabilitaciju fašizma« u odnosu na druge zemlje?
- Dio onih koji to žele u Hrvatskoj ne odudara bitno od onoga što se pojavljuje i u drugim demokratskim državama Europe. Oni nemaju veću snagu, iako su glasni. Demokratska Hrvatska je mnogo jača.
l Kakve su reakcije izvana na te prosvjede?
- I u svijetu postoji zabrinutost kojim smjerom će Hrvatska ići. Hoće li svoje probleme rješavati demokratski, posredstvom demokratskih institucija ili će biti i izvaninstitucionalnih poteza. Što se tiče demokratskih procedura koje mogu biti sa ili bez prosvjeda, to je dio demokracije. Ali, bilo kakvi izvaninstitucionalni postupci bi snažno naškodili Hrvatskoj.
l Je li bilo traženja takvih izvaninstitucionalnih postupaka?
- Traženje, primjerice, prijevremenih izbora je potpuno legitimno, bez obzira na to je li riječ o potpisivanju peticija ili samo traženju. To je dio demokracije. Ali, kad bi se izbori tražili blokadom prometnica ili nečim sličnim, to ne bi bili potezi koji su uobičajeni u demokraciji.
(Marko Barišić)
|
