Ministar gospodarstva Goranko Fižulić vrlo je visoko plasiran na ljestvici ministara s najviše kritika. Kritiziraju ga čak i neki članovi njegovog HSLS-a, iako Dorica Nikolić tvrdi da su socijalni liberali nezadovoljni prije svega činjenicom da to ministarstvo ima neusporedivo manje ovlasti nego što to njegovo ime govori neupućenima. Fižulićev komentar kritika dobili smo pismeno, budući da je ministar uskrsne praznike produžio za nekoliko dana, do sjednice Vlade u četvrtak.
• Kako komentirate da ste se našli na popisu najnepopularnijih ministara i koliko ste zadovoljni onim što je napravljeno u gospodarstvu?
- Javnost i dio medija nezadovoljni su stanjem u gospodarstvu i reformama koje se provode. Ne poznaje se, međutim, dovoljno ustroj Vlade pa se pretpostavlja da je za to odgovorno Ministarstvo gospodarstva. Ali, za radikalne rezove i reforme koji su Hrvatskoj potrebni, odgovorni su Vlada, odnosno Sabor, kao cjelina. Bilo bi najlakše da se problemi mogu riješiti unutar jednog ministarstva. No, ako su porezi preveliki zbog prevelikih transfera prema građanstvu (35 posto proračuna) za to su odgovorni Vlada i Sabor, kao cjelina. Reforme su bolne i nepopularne, one mogu biti brze i radikalne, ali to je pitanje ostvarivosti u našim političkim uvjetima. Mi smo koalicijska Vlada s mogućim različitim pristupima rješavanju takvih problema. A stvaranje poduzetničke klime i okvira za nove investicije, novo zapošljavanje i brzi rast znače manje socijalnih transfera, znače manju poreznu represiju i manji proračun.
• Je li to danas i politički moguće?
- U proteklih je godinu dana hrvatsko gospodarstvo izašlo iz recesije, imalo je godinu dana rasta, povećani su izvoz i industrijska proizvodnja, zadržan je gotovo isti broj zaposlenih kao i prije godinu dana, ali se povećao broj onih koji su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Smanjeni su troškovi u gospodarstvu, mnogi drastično, poput kamata, poreza na dobit, carina, doprinosa na plaće i iz plaća... Poboljšana je likvidnost bankarskog sustava, zadržana je niska stopa inflacije i stabilnost nacionalne valute. Zahvaljujući članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji otvorena su vrata mnogih tržišta bez ikakvih ograničenja, sklopljeni su ugovori o slobodnoj trgovini s Bosnom i Hercegovinom i Mađarskom, parafiran je sporazum s EFTA-om, praktički su završeni pregovori s Europskom unijom i nekim zemljama CEFTA-e. To je pak omogućilo izvoz naših roba na ta tržišta bez ograničenja količine. Uz to, došlo je do povećanja neto plaća i mirovina, isplaćena je osigurana štednja u propalim bankama. Završena je sanacija brodogradnje, Željezare Sisak... (S.K.)
|
