Nakon bure dramatičnih događaja koji su posljednjih mjeseci potresali Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, a vezani su uz drastično kresanje proračunskih sredstava, te za izbor novoga vodstva te naše ugledne ustanove, koja je prošle godine obilježila 50. obljetnicu – ovih dana, izborom novoga glavnog ravnatelja Zavoda, nazire se rasplet nagomilanih nesporazuma.
Kako je odlukom Vlade RH prvim čovjekom Zavoda imenovan Tomislav Ladan, ugledni leksikograf, erudit i poliglot, te dugogodišnji urednik brojnih enciklopedijskih izdanja, zamolili smo ga za kraći razgovor.
• Tko su bili Vaši protukandidati za to prestižno, ali zahtjevno mjesto?
– Doista ne znam. Znam samo da postoji poseban zakon o Leksikografskom zavodu koji daje ovlasti resornom ministarstvu da ono predloži svoje kandidate za glavnog ravnatelja. Kako sam i ja bio jedan od njihovih kandidata, iako se sam ni za što nisam kandidirao, konzultirali su me oko prihvaćanja kandidature. Dao sam pristanak i ušao u uobičajen izborni postupak. Iz javnih sam glasila doznao da sam izabran, iako još ništa napismeno nisam dobio.
Ispod određene granice se ne može
Sve polemike koje su izbile u javnosti više su proizvod nesporazuma nego animoziteta. Moja zavodska politika bit će pokušaj potpunog izmirenja svih prividnih ili stvarnih suprotnosti. Znalcima i duhovnicima profesionalna je obveza da promiču uzajamno razumijevanje, a ne da izazivaju netrpeljivost – kaže Tomislav Ladan, novi glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« |
• Kakav ćete program u ovom nelakom trenutku za Zavod Vi ponuditi? Što će Vam biti prva zadaća?
– Dugo sam u Zavodu i znam kako se radi, s kojim ljudima raspolažemo, te kolika su nam sredstva potrebna za normalno funkcioniranje. Glavna će mi zadaća biti zajedno s mojim suradnicima dovršiti Osmojezični rječnik, a zajedno s ravnateljstvom obaviti točnu analizu cjelokupnoga stanja u kući. Uz to poradit ću na maksimalnom ubrzanju projekta koji su u tijeku, te na tome da se što više uskladimo s tendencijama i zahtjevima modernih medija. Što se tiče informatizacije izdavačke djelatnosti, valja reći da je ona u nas odavna počela. Već je ubrzano dovršenje višegodišnjih projekata kakvi su Osmojezični rječnik i Hrvatska enciklopedija.
• Ipak, dolazite na čelo kuće u trenutku kada je ona u nemalim financijskim poteškoćama koje su, među ostalim, izazvane osjetnim smanjenjem proračunskog novca. Govorilo se o otpuštaju, smanjenju plaća, kolapsu proizvodnje... Što vi o tome kažete?
– Mi smo ustanova koja ne može bez potpore zajednice, društva ili države, tj. bez dotacija. Tako smo prije 50 godina i osnovani, kao ustanova od posebnog značenja za zajednicu. U osnovi taj se zakon do danas nije mijenjao. No, došlo je do drastičnog sniženja uobičajene dotacije. Isto tako u skladu s općim kretanjima vremena dolazi i do smanjivanja broja zaposlenika na najrazličitijim razinama. Taj je broj već sa 300 reduciran na 200, a on će se smanjiti za još dvadesetak posto. Postoji ipak granica ispod koje se ne može ići kako se ne bi oštetila planirana proizvodnja enciklopedija i leksikona. Međutim, sve to ovisi o dogovoru s nadređenim tijelima, kao i o unutrašnjim ustrojstvom rada kao i nadzornim i savjetodavnim tijelima. Pri svemu tome ne smije se zaboraviti široka vanjska suradnja koja zahtijeva ne samo znatna sredstva, nego i poseban takt u suradnji, što znači da je mnogo lakše planirati rad s unutarnjim nego s vanjskim suradnicima.
• Može li nedostatak novca ugroziti rad na planiranim projektima?
– Kuća ima i dodatne prihode i uspješno posluje, pa smo unatoč drastičnom smanjenju dotacija, za sada, uspjeli osigurati redovnu proizvodnju. To, međutim, ne možemo činiti na dulji rok, pa je stoga potrebna pravedna korekcija redukcije.
• Jeste li o tomu razgovarali s ministrom Kraljevićem?
– Da, razgovarali smo s predstavnicima resornog ministarstva i vjerujem da će nam ono istinski pomoći kad steknu detaljniji uvid u stvarno stanje raspolaganja sredstvima. Naime, u javnosti se pojavila netočna informacija o unutarnjoj podjeli zarađenog novca. Istina je ipak nešto posve drugo! Zarađeni novac od prodaje knjiga nije išao na plaće urednika ili dužnosnika, nego je izravno ulagan u proizvodnju, kako je zakonom i predviđeno.
Uskoro izbor novih čelnika
• Hoće li Vaš dolazak na čelo Zavoda uspjeti ušutkati i pomiriti nemale polemike međusobno zavađenih strana koje su donedavno punile novinske stupce?
– Sve polemike koje su izbile u javnosti više su proizvod nesporazuma nego animoziteta. Moja zavodska politika bit će pokušaj potpunog izmirenja svih prividnih ili stvarnih suprotnosti. Svi oni koji hoće i mogu raditi na boljitku Leksikografskog zavoda, a u znaku časnog imena njegova utemeljitelja, dobro su došli svojim savjetima kao i izravnom suradnjom.
Znalcima i duhovnicima profesionalna je obveza da promiču uzajamno razumijevanje, a ne da izazivaju netrpeljivost. Pod mojim vodstvom Zavod će krenuti prema suradnji i razvoju, a ne prema prevratu u leksikografiji.
• Ubrzo Vas čeka izbor novog ravnatelja Zavoda kao i glavnog urednika Hrvatske enciklopedije za koja se mjesta u javnosti spominju imena Vlahe Bogišića i Augusta Kovačeca.
– Da s pravom se u javnosti spominju rečena imena, no za sada mogu reći da će se taj posao obaviti u najkraćem mogućem roku u suradnji s glavnim ravnateljem, ravnateljstvom i uz konzultacije nadređenoga ministarstva.
Branka Džebić
|