Osobito ovih dana pred izbore uznapredovale su napetosti između stranaka vladajuće šestorke. No, HSS se uglavnom drži po strani, ne arbitrirajući i ne želeći zatezati koalicijske konce. Predsjednik Hrvatskog sabora i HSS-a Zlatko Tomčić naglasit će da ta stranka ipak ima granice svoje koncilijantnosti, što je nedavno rječito naglašeno kad je IDS prihvatio Statut Istarske županije. Ipak, Tomčić naglašava da nema razloga za veću rekonstrukciju Vlade, pa ni koalicije.

• Posljednjih dana vladajuća koalicija više funkcionira kao međusobna oporba nego kao jedinstvena vlast. Jesu li razlog samo lokalni izbori ili ima i drugih?
- Znam na što ciljate, ali ne bih rekao da šestorka funkcionira kao unutarnja oporba vlastite koalicije, premda držim da postoje dva ozbiljna razloga zbog kojih se među nama uočavaju nešto značajnije razlike od onih koje su se ranije pokazivale. Jedna od njih sigurno su izbori. Mislim da smo još u fazi odrastanja političkih stranaka, pa se ne možemo oduprijeti ovom silnom izazovu lokalnih izbora, a da se ne bi pokazale određene razlike kojima pojedinci pa i cijele stranke pokušavaju u predizborno vrijeme steći dodatne poene kod birača. Drugi je razlog što u šestorici kod nekih stranaka postoji promišljanje da neke procese vlast treba značajno ubrzati.
Uvijek se tu postavlja temeljno pitanje zašto je HSS do sad bio tako koncilijantan i samozatajan, a u posljednje vrijeme izlazi u javnost puno otvorenije oko nekih tema. Procijenili smo, bez obzira što nam ne pada na pamet da radimo bilo kakav »novi red« u koaliciji i nismo pristaše velikih rekonstrukcija koalicija i Vlade, da moramo dati dodatne impulse za puno sustavnije, brže i agresivnije rješavanje najvitalnijeg hrvatskog problema. To je dakako gospodarski razvoj, zato što to nosi nova radna mjesta i egzistenciju ljudi. Sve su to razlozi zbog kojih se ovih dana osjećaju neke dodatne disonance u odnosima unutar šestorke, ali ja ih ne ocjenjujem previše opasnim.
 

• Ovih ste dana rekli da u idućih nekoliko mjeseci moraju biti poznate mjere koje će poboljšati situaciju u Hrvatskoj. Koliko je to mjeseci i koje su to mjere?
- Kada sam to rekao nije to bila nikakva predizborna manipulacija, jer već duže vrijeme govorim da smo na neki način potrošili kredibilitet koji smo dobili 3. siječnja na izborima, a da nismo ispunili sva obećanja koja smo dali biračima, da nismo ispunili ni vlastita promišljanja što bi trebali učiniti u prvih 15 mjeseci. Zato procjenjujem da smo ovog trenutka došli u fazu kad jasno moramo dati potpuno egzaktne signale i dokaze da možemo učiniti više, ali ne deklarativno, već ljudi moraju osjetiti u svojim džepovima, u svojim kućnim proračunima, napredak u izlasku iz teške gospodarske i socijalne krize. HSS naglašava da Hrvatska mora doći do koncepta odnosno strategije ne samo gospodarskog razvoja već ukupnog društvenog razvoja.
Na svu moju sreću, te moje izjave i ono što se radi u Vladi koincidiraju. Naime, u Vladi je pri kraju izrada strategije razvoja Hrvatske koja će biti poznata za desetak dana, a potom će se ići u javnu i saborsku raspravu i dokument će se usvojiti do početka ljeta.

• Može li to ova Vlada u sadašnjem sastavu ponuditi nešto kvalitetnije u kratkom roku ili će ipak biti nužna dugo najavljivana rekonstrukcija izvršne vlasti?
- Dakako i vi, kao i drugi novinari, pokušavate me uloviti na onu udicu koja nije primjerena predsjedniku zakonodavnog tijela u državi. Naprosto, nastojimo korektno obaviti posao, svatko u svom segmentu, pa na to pitanje prvi mora odgovoriti predsjednik Vlade i reći s kojim ministrima i kojim koncepcijama je zadovoljan, a s kojima nije. Dakako, o tome imaju što reći i stranke koalicije. Jasno je također da svatko od nas ima svoje mišljenje o uspješnosti rada pojedinih ministarstava, pa i cijele Vlade, a vidljivo je da postoje nezadovoljstva i da neke stvari treba mijenjati, ali u tome želimo biti krajnje korektni i ne davati bilo kakve dodatne elemente za razmišljanje o nekim velikim sukobima unutar koalicije.
Uostalom sukobi su ponekad i zdravi, jer generiraju kvalitetna rješenja. Obećali smo hrvatskoj javnosti da neposredno nakon lokalnih izbora otvaramo raspravu o potrebnoj rekonstrukciji Vlade i to ćemo učiniti. Osobno smatram da ne treba prevelika rekonstrukcija, niti predetaljna, ali je evidentno da postoje resori koji su manje uspješni od očekivanja. No, o tome sud mora dati premijer Račan.

• Kako ocjenjujete rad svojih ministara?
- To je opet jedna udica, ali i na nju ću odgovoriti bez pretenzija da budem politički sebičan i da glorificiram svoje ministre, a eventualno potcjenjujem neke druge. Držim da su u globalu sva tri ministra HSS-a dobro obavila svoj posao. Dakako, i Račan o tome treba reći što ima, ali je evidentno da je ministar Pankretić u poljoprivredi pokrenuo čitav niz reformskih zakona i zahvata i da se za ovih 15 mjeseci u tom sektoru osjeća, premda nedovoljno, novi pristup. Što se tiče Ministarstva malog poduzetništva i obrta treba reći da se puno radi, da imaju dobre programe i ovih će dana predstaviti program zapošljavanja 130.000 ljudi do 2004. godine. No, nedostatak je što to ministarstvo radi previše samozatajno i daleko od očiju javnosti, što za trenutačnu situaciju nije dobro. Mislim također da ministru Strugaru nema prigovora, njegovom pedagoškom i prosvjetnom znanju, ali mu se može prigovoriti da neke stvari nije dovoljno brzo radio. Imao je opstrukcije i u samom Ministarstvu, ali ono što je najvažnije i nerazumjevanje javnosti za neke dugoročne poteze u školstvu. Njegov projekt reforme školstva nije nešto što se može donijeti za tri mjeseca ili godinu dana, već mora proći i nekoliko godina javne rasprave jer mora se čuti mišljenje pedagoga, roditelja pa i djece, a država mora odgovoriti može li određeni projekt reforme izfinancirati.

• Ako rekonstrukcija Vlade ne uspije bi li to bio razlog za prijevremene izbore, odnosno držite li da su odnosi u šestorki takvi da bi moglo doći do prijevremenih izbora kako neki predviđaju najkasnije početkom sljedeće godine?
- Ne vidim ni jednog razloga za preprofilaciju vladajuće šestorice. Nije lako rekonstruirati Vladu, nije lako rekonstruirati koaliciju ali mislim da imamo dovoljno snage, ozbiljnosti i odgovornosti da to napravimo na miran i sustavan način, kako smo i dosad radili, bez obzira što nas javnost ponekad doživljava drugačije. Jedini ozbiljan razlog za takva razmišljanja je pitanje ponašanja IDS-a zbog statuta Istarske županije. No, s obzirom da je taj problem sad u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, a za nekoliko dana i Ustavnog suda, nije potrebno dalje trošiti riječi.
Ipak, držim da je to bio ozbiljan incident, nepotreban potez, zaletavanje koje ne može biti dobro ni za IDS, ni za odnose u koaliciji, pa ni za ukupne društvene odnose.

• Kakav uspjeh HSS-a očekujete na predstojećim lokalnim izborima?
- Veliki sam optimist i očekujem dobre rezultate HSS-a na ovim izborima. Živim u tom uvjerenju slušajući odjeke iz javnosti, nažalost samo iz dijela medija. Naime, u nekim medijima HSS je uporno stranka sa 2 ili 3 posto biračkog tijela. No, optimizam temeljim na istraživanjima Pulsa rađenog za IRI po kojima ćemo dobiti oko 15 posto glasova na ovim izborima. Očekujemo da ćemo u nekim sredinama jedva preći prag, ali ćemo zato u nekima dobiti i više od 50 posto glasova.

l Gdje očekujete tako dobre rezultate?
- Prije svega na sjeverozapadu Hrvatske, u središnjem dijelu, ali i na istoku. Ne treba zanemariti ni jug, mislim na Dubrovnik, a lošije ćemo rezultate imati u Istri. Zbog nekih strahova od loših rezultata u nekim su dijelovima HSS-ovci išli u koalicije, premda je generalni zaključak stranke bio samostalni nastup. Bio bih sretniji da smo svugdje izašli samostalno i jednom za svagda dokazali koliko u kojoj sredini vrijedimo.

• Može li vam vaš bivši član Srećko Kljunak samostalnom listom pokvariti račune u Dubrovniku, a i Vido Bogdanović pokazuje određenu dozu nervoze porukama HDZ-u da im treba oduzeti građanska i biračka prava?
- Ne doživljavam te izjave Vida Bogdanovića kao predizbornu nervozu, već kao eksploziju iskrenosti prema onima koji ga gnjave godinama i funkcioniraju na jedan jako specifičan način. Dubrovnik je inače kad je politika u pitanju, vrlo specifičan, a HDZ je ekstra specifičan. Što se tiče gospodina Kljunka, mislim da je sebi zapravo nanio najveću štetu, jer je on kao političar imao dobru perspektivu u HSS-u bez obzira što je u nekim stavovima odstupao od mirne i staložene stranačke politike. Očito je presudilo to da nije uspio na unutarstranačkim izborima za predsjednika HSS-a Dubrovačko-neretvanske županije.

• Kažu da je to zbog vaše autokracije?
- S Kljunkom sam bio i jesam u vrlo dobrim odnosima, ali on iz vlastite kože ne može, a meni je žao što se to dogodilo. S obzirom da on nije prema stranci učinio nikakvu veliku grešku možda će jednog dana shvatiti da je otišao iz dobrog jata i ipak se vrati u HSS, no mislim da ne može ugroziti naše izborne rezultate u Dubrovniku. HSS je u posljednjih deset godina imao dovoljno unutarstranačkih »treninga«, ali mogu reći da stranka nikad nije bila stabilnija i nikad s manje problema oko sastavljanja izbornih listi. No, ne može se očekivati potpuna idila pa tako u Vrpolju imamo dvije liste, jedna je HSS-ova a druga je pod imenom Seljačkog saveza. No, rekao sam im, nemojte oko toga raditi probleme, ako jedna i druga dobro prođu napravite koaliciju pa ćete skupa obnašati vlast.

• Zašto nije bilo delegacije Sabora na obljetnici Bljeska. Tumačenje Mate Arlovića da je poziv iz MORH-a stigao prekasno malo je tanko?
- Nije tanko već istinito. Bio sam taj dan u Zadru na prvoj konferenciji jadransko-jonske inicijative, Sabor je završio s radom nekoliko minuta prije nego li je stigao faks iz MORH-a, i naprosto držim da se radi o velikoj neopreznosti ljudi iz MORH-a, da poziv šalju deset poslije dvanaest, a usto su još zaredali neradni dani. Nije bilo nikakve loše namjere, niti bojkota, već se zapravo dogodila nedopustiva neodgovornost organizatora.

• Ovih se dana na prvosvibanjskom skupu u Rijeci Slavko Linić nekoliko puta nazočnima obratio s »drugovi i drugarice«. Kako biste Vi reagirali ako bi SDP-ovci sa saborske govornice svoje kolege zastupnike oslovili kao drugove i drugarice?
- Tko će koga i kako oslovljavati stvar je prije svega osobnog odgoja i političkog uvjerenja, i nitko nikome ne može zabraniti da u privatnoj komunikaciji oslovljava svakog kako smatra da treba, dakako riskirajući da će to od druge strane biti prihvaćeno pozitivno ili negativno. Meni su ti izrazi bili uvijek daleki i u ono vrijeme kad je bilo pravilo nekog oslovljavati sa druže ili drugarice. I tada sam pokušavao biti iznad tih pravila pa sam i u službenim obraćanjima oslovljavao ljude sa gospođe i gospodo. Prema tome, ne osporavam SDP-u pravo da tako nastupa, niti da ulazi u te rizike, niti da na taj način u dijelu hrvatske populacije traži pristaše. No, što se tiče Sabora, tu postoje jasna pravila oslovljavanja i mislim da bi to veliki broj zastupnika, a i ja osobno, shvatili kao provokaciju.

Goranka Jureško