ZAGREB, 11. svibnja – Ambiciozni plan razvoja malog gospodarstva i nedavna najava otvaranja čak 133.000 novih radnih mjesta do 2004. godine, velik je ispit za tek lani osnovano Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Za uspjeh plana nije zainteresirano samo oko 390.000 nezaposlenih, nego i zasad nepoznat, ali nedvojbeno velik broj ljudi koji će ostati bez posla zbog skore racionalizacije glomazne državne uprave, viškova zaposlenih u vojsci i policiji te javnim poduzećima kao što su Hrvatske željeznice, Ina itd. Što o novom zapošljavanju i kreditima za pokretanja vlastitog biznisa kaže Željko Pecek, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo koji je najavio da će se u nova radna mjesta u Hrvatskoj do 2004. godine uložiti čak 17,2 milijarde kuna.

l Zašto tvrdite da će projekt Vašeg ministarstva ostvariti?
- Prije svega, osigurano je financiranje projekta, a više ne krećemo od samog početka. Već su poznati vrlo povoljni krediti koji se odobravaju za razvoj različitih oblika poduzetništva, a podrobne informacije o tome mogu se dobiti i u Ministarstvu i u županijama. K tome, u rujnu stiže i prvih 100 milijuna od ukupno 200 milijuna dolara kredita Svjetske banke, namijenjenih isključivo za razvoj malog poduzetništva, a druga tranša najavljena je za početak sljedeće godine. Osobno sam ponosan što smo već lani kamatnu stopu za takve, namjenske kredite uspjeli sniziti na najviše osam posto, a ove godine najviša kamatna stopa bit će 7,5 posto.
U aranžmanima ovog ministarstva malom je gospodarstvu prošle godine odobreno 306 milijuna, a preko HBOR-a još 206 milijuna kuna kredita. Time je za samo nekoliko mjeseci otvoreno 10.300 radnih mjesta, a ove godine bit će ih znatno više. Jer, malom gospodarstvu već se sada odobrava u prosjeku po milijun kuna kredita dnevno! Zato smatram da je projekt o otvaranju 133.000 novih radnih mjesta ostvarljiv, a spreman sam snositi i posljedice, ako se ne ostvare planovi ministarstva koje vodim. Trebamo napokon shvatiti da novo zapošljavanje treba očekivati u obrtništvu, zadrugama, malim trgovačkim društvima i slobodnim zanimanjima, a ne u krupnoj industriji.
 

l Mnoge poduzetničke zamisli nisu ostvarene zbog stalnog manjka poslovnog prostora ili njegove previsoke cijene, zbog koje bi poduzetniku ostalo premalo novca za kupnju opreme za rad.
- Za tematsku sjednicu Vlade o malom gospodarstvu pripremili smo prijedlog rješavanja i toga ozbiljnog problema. Poduzetnicima treba putem javnih natječaja i uz povoljne uvjete iznajmiti ili prodati brojne neiskorištene državne nekretnine. To su objekti vojske, policije, javnih poduzeća, tvrtki iz portfelja Fonda za privatizaciju i slično. Dok poduzetnici nemaju gdje raditi, prazne su i propadaju brojne zgrade, napuštene škole po otocima, hoteli, vile… Šteta je tim veća, što su mnogi od tih objekata opremljeni kvalitetnom infrastrukturom koja omogućava brz početak nove proizvodnje. Moramo što prije točno utvrditi gdje sve ima takve neiskorištene državne imovine i odmah je aktivirati. Treba dati šansu onima koji imaju ideju, znaju raditi i sačuvati kapital. Obrt, malo poduzetništvo, mala trgovačka društva i samostalna zanimanja to zaslužuju, jer oni jedini prošlih godina nisu uništili državnu imovinu. Većina drugih to je »uspješno« radila pa su sada zaduženi više nego što im vrijedi temeljni kapital!

l Imamo li uopće dovoljno poduzetnika s idejom, onih koji će se upustiti u avanturu vlastitog biznisa?
- Vjerujem u našu sposobnost, kreativnost i iskustvo. To su dokazali mnogi mladi ljudi, koji, nažalost, i dalje odlaze u inozemstvo, tamo se brzo snađu, dobivaju kvalitetne poslove, napreduju… Ne vidim zašto sve to ne bi postizali i u vlastitoj zemlji. Imamo kvalitetan školski sustav, fakultete priznate i u inozemstvu, relativno dobar menedžement. Uostalom, imamo 92.000 manje-više uspješnih obrtnika i 60.000 malih trgovačkih društava i među njima ćemo sigurno naći barem 20.000 onih, koji će biti nosioci budućeg snažnog razvoja malog gospodarstva. Redovito obilazim korisnike naših kredita, često me iznenade rezultatima. Jedna takva tvrtka u Garešnici zapošljava 60 ljudi, a izvozi finalne proizvode drvne industrije, čak i u Kinu. Sada ćemo joj dati 1,2 milijuna maraka kredita s kojim će u dva mjeseca otvoriti još 30 radnih mjesta.

l Banke, navodno, nerado kreditiraju male poduzetnike i odobravaju povoljne kredite Ministarstva, kako bi mogle nuditi svoje, znatno skuplje. A Ministarstvu se pak prigovara da je škrto pri kreditiranju obrtnog kapitala.
- Imamo različita iskustva s bankama, ali neke su se pokazale dobrim partnerima. Banke su privatne i same odlučuju o svojim plasmanima, a poznato je da nerado kreditiraju projekte u kojima postoji i najmanji rizik. Mi smo predvidjeli kredite i za obrtni kapital, ali zasad su namijenjeni izvoznicima. Odobrava se dvije godine korištenja kredita uz kamate od samo šest posto. Tvrdim da tako povoljne kredite ne nudi nitko ni u Hrvatskoj niti u susjednim zemljama. Nedavno smo s Hrvatskom garancijskom agencijom utanačili četiri posebna programa kredita za obrtni kapital. Namijenjeni su onima koji prvi puta pokreću vlastiti posao, poduzetnicima koji djeluju godinu dana i uspješno posluju, onima koji ulažu u razvoj i poduzetnicima na područjima od posebne državne skrbi. Za ove posljednje čak smo predvidjeli da im, ako prvi put pokreću vlastiti biznis, garancija može biti besplatna, a ministarstvo će snositi polovicu troškova izrade poslovnog plana, za što se najčešće mora potražiti stručna pomoć.

l Posebnu pozornost privlači najnovija najava odobravanja tzv. mikro kredita, namijenjenih ponajviše onima koji ostaju bez radnog mjesta i prvi put pokreću vlastiti posao.
- Riječ je o kreditima do 50.000 maraka za obrtni kapital, koji će s odobravati putem štedno-kreditnih zadruga. Tako ćemo s relativno malim iznosima učinkovito pomoći onima koji su bez svoje krivnje ostali bez posla, u najboljoj su životnoj i radnoj dobi s puno znanja i iskustva, ali ni uz dobivenu otpremninu nemaju dovoljno novca za pokretanje vlastitog posla. Uz kredit s počekom od godine dana te besplatnu obrtnic, Ministarstvo će im dati i drugu podršku, a od lokalnih samouprava tražit ćemo da ih se na neko vrijeme oslobodi plaćanja komunalne naknade, lokalnih poreza. O tome smo se već dogovorili s desetak općina i gradova. Kreditno-štedne zadruge ne mogu poslovati s trgovačkim društvima pa će u ovom programu kreditiranja njihovi klijenti biti obrtnici, zadruge i slobodna zanimanja. Procjenjujemo da bi se tako moglo zaposliti nekih pet posto od onih koji su sada prijavljeni na burzama rada, a to znači potencijalno i relativno brzo zapošljavanje čak i do 20.000 ljudi.
Boris Petrović