Bura u vladajućoj koaliciji zbog istarskog statuta završila je prelaskom IDS-a u oporbu. Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić ni u jednom trenutku nije pokušao sakriti svoj stav oko nastalog problema rekavši vrlo jasno - ili oni ili mi i na tome je ustrajao do kraja. No, drži da odlazak jedne stranke neće narušiti odnose u ostatku koalicije, pa niti da bi to trebao biti razlog za prijevremene izbore.

• HDZ je teško izlazio na kraj s Istrom. No, ako je suditi po posljednjim događanjima oko Statuta i IDS-a čini se da se »povijest« ponavlja. Kako to da ste baš Vi kao dio Porečke skupine i koalicijski partner na prošlim parlamentarnim izborima zaoštrili odnose s prvom istarskom strankom?
- Razlika u kvaliteti ondašnjeg i sadašnjeg odnosa prema Istri je velika. Usuđujem se reći da je politički program IDS-a uvijek lebdio oko nekih problematičnih tema, primjerice prenaglašenog regionalizma, a HDZ je podgrijavao taj sukob i svojim nerazumnim postupcima i rigidnim stavovima prema Istri gurao IDS iz političkog korpusa, a Istru iz integralnog hrvatskog korpusa. HSS je, prepoznavajući te greške, pokušao stvar spašavati i zapravo savezništvom sa IDS-om otkloniti one negativne aspekte njihova programa koji generiraju takve probleme. Dugo vremena smo živjeli u uvjerenju da uspijevamo u tome. Nije nikakva tajna da je u njihovom programu bila problematična sklonost ka prenaglašenom istarskom regionalizmu, neki bi rekli autonomaštvu. Dovoljno je sjetiti se projekta Zemlja Istra. Smatrali smo da je to politički neopravdano s njihove strane, ali neopravdano je bilo, s druge, gurati ih iz ukupnog političkog života. Bilo je puno iskrenih razgovora i nekih međusobnih uvjetovanosti. Pa sam mislio da je to vrijeme iza nas ali nažalost IDS nije mogao prerasti sebe. Ostali su zarobljenici vlastite politike i na jedan krajnje neprimjeren politički način donijeli statut praktički bez konzultacije s bilo kojim političkim partnerom. Nisu smogli snage za to i zato se dogodilo to što se dogodilo. Vjerujem da je u svemu postojala i predizborna računica, jer su shvatili da im pada rejting. HSS je upravo zbog svega što je radio posljednjih šest godina imao moralno pravo da najoštrije reagira. To je ujedno i znak našeg političkog neuspjeha, ali i znak da IDS ostaje kod svoje politike. Ljubav je pukla, dakle, na našem neuspjehu, ali i na njihovom ustrajavanju na dijelu programa IDS-a koji je za nas bio problematičan i u vrijeme političke suradnje.
 

• Neće li to na neki način zakočiti bolje odnose Istre i središnje vlasti?
- Ovog trenutka ne bih špekulirao o tome jer sad je problem izvan političke sfere. Svi smo učinili što smo mislili da treba - mi smo žestoko kritizirali, a IDS se povukao iz koalicije i odluka je isključivo u ustavnoj sferi. Treba pričekati odluku Ustavnog suda za koju mogu vjerovati da će biti slična onoj iz 1995. godine, i tada će tek IDS doći na ozbiljnu kušnju. Ako odluka suda bude poražavajuća za istarski Statut onda će IDS biti pred glavnom dilemom - prihvatiti ili eventualno kroz političke postupke oponirati. Formalno moraju prihvatiti ali politički ne moraju. Dakle, kušnja je i dalje na IDS-u.

• Držite li da je sadašnja petorka stabilna unatoč svemu što se dogodilo u posljednje vrijeme ili je to početak padanja pojedinih latica iz koalicije?
- Nisam sklon takvom tumačenju premda je vrijeme vrlo osjetljivo i to prije svega zbog rezultata lokalnih izbora i pokušaja da koalicija slično kao i na lokalnoj razini konstituira vlast u županijama, općinama i gradovima. Naš je dogovor bio krajnje korektan oko tog principa, ali evidentno je da već postoje neka odstupanja, počevši od Međimurske županije gdje su i moji kolege napravili gaf suprotan dogovorima, što za sad ocjenjujem krajnje negativnim i neprihvatljivim. Problem se seli i u Split, djelomično i u županije gdje smo predlagali velike koalicije, a nategnute su situacije i u nekom drugim županijama.

• Niste li tim vezivanjem uz istu koalicijsku formulu državne i lokalne razine i sebi kao vlasti učinili medvjeđu uslugu? Ne bi li možda, da ste ostavili lokalnim sredinama da same odlučuju o koalicijama, bilo manje problema na državnoj razini, a kvalitetnija vlast na lokalnoj?
- To je stvar političke odluke. Mi držimo da ono što smo započeli 3. siječnja treba dovršiti i preko prakticiranja rezultata lokalnih izbora. U svijetu postoje različite prakse ali s obzirom na naše iskustvo i desetogodišnju vladavinu HDZ-a, ali i ulazak u značajne reforme, držim da taj posao treba završiti ne zato da bi se bilo koja stranka izgurala ili da se ne poštuje volja biračkog tijela već da po temeljnom demokratskom principu onaj tko ima natpolovičnu većinu vijećnika upravlja i tom jedinicom lokalne samouprave. Ništa nije nedemokratsko u legitimnom smislu, pitanje je samo političke oduke, a jesmo li pogriješili pokazat će budućnost.

• U Kraljevici vam je bio problem što je lokalni HSS htio koalirati s HDZ-om, ali u Međimurskoj županiji riječ je samo o tome da stranke koalicije nisu prihvatile SDP. Otkuda tolika briga i ljubav HSS-a prema SDP-u s obzirom da ste prije nekoliko godina odbijali svaku mogućnost koaliranja »s bivšim komunistima«?
- Ne radi se ni o kakvoj ljubavi već je riječ o poštivanju političkih dogovora i korektnosti HSS-a koji nikad, ni u jednom trenutku svojom politikom iz središnjice nije iskakao iz dogovora. Dakako, da su moguća iskakanja na lokalnoj razini, ali čupkati detalje poput Kraljevice ili Međimurja ipak nije dovoljan dokaz da smo ukupno pogriješili u taktici formiranja lokalne vlasti, jer u 95 posto slučajeva poštuje se dogovor. Ekscesa će dakako biti, ali je pitanje granice podnošljivosti unutarkoalicijske nediscipline za pojedine članove koalicije.

• Zašto ste onda suspendirali predsjednika kraljevičkog HSS-a?
- Odluka je u isključivoj nadležnost županijske organizacije stranke i ona je donesena autonomno.

• Kako to da je koaliciji poželjan partner DC na lokalnoj razini, ali ne i HDZ premda su do jučer bili ista stranka?
- Sama činjenica da DC ima bitno drugačiji način prakticiranja politike bez rigidnosti, bez unutarstranačkih napetosti daje DC-u legitimaciju da je to stranka s kojom se normalno može surađivati. Nisam nikada rekao da se s HDZ-om nikada neće surađivati, ali HDZ po mom mišljenju mora proći jednu unutarnju katarzu, osloboditi se rigidnosti, sumnji da nisu kooperativni, da su isključivi... Onog trenutka kad prođu svoju unutarnju preobrazbu mislim da neće biti nikakvih zapreka za suradnju i s njima.

• Najavili ste da će HSS na jesen odlučiti hoće li izaći iz koalicije ili ne. Što ste pod tim konkretno mislili?
- Vrlo je zanimljivo kako se pojedine izjave grubo, selektivno, nedosljedno komentiraju. Bio sam jasan - ova koalicija ima dva problema, jedan je trenutačni - formiranje lokalne vlasti, a drugi je hoće li pokrenuti gospodarski razvoj. U slučaju da do jeseni ne bude jasnih naznaka da se stvari u državi odvijaju u tom smjeru, dakako da će HSS kao odgovorna stranka sama pokrenuti pitanje, imamo li i dalje pravo eksploatirati mišljenje biračkog tijela da smo upravo mi ti koji imamo pravo upravljati državom. U politici vlast koja nije omogućila svojim građanima da kvalitetno žive, koja ne uspijeva pružiti opipljivu nadu da će se bolje živjeti, nema pravo na upravljanje državom, odnosno to je njezin neuspjeh. U tom slučaju sebe moramo staviti na provjeru onima koji su za to nadležni - svojim poslodavcima a to su građani birači.

• Kad bi za mjesec dana bili izbori kakve rezultate očekujete za HSS?
- Izbori ni teoretski ne mogu biti tako brzo. Naime, kad bi se sad raspustio Sabor proteklo bi najmanje tri mjeseca do njihova održavanja, odnosno nikako ne bi mogli biti prije jeseni. No, mislim da svi oni koji traže prijevremene izbore zapravo vrlo pogrešno razmišljaju o efektima takvih izbora. Uvjeren sam da se bitni pomaci na političkoj sceni u paritetu stranka ili grupacija stranaka ne bi dogodili, potrošili bi silne novce, izgubili bi šest ili sedam mjeseci dragocjenog vremena, a država bi od takvih izbora imala samo štete. Što se pak tiče HSS-a na prijevremenim izborima očekivao bih rezultate proteklih lokalnih izbora dakle od 15 do 20 posto.

• Ustavni se sud ovih dana izjasnio da je odluka o ukidanju Županijskog doma bila temeljena na Ustavu. No, Vi ste u svom govoru za Dan državnosti istaknuli mogućnost ponovnog uspostavljanja dvodomnosti . Što ste konkretno mislili i u kojem bi roku ponovno mogao zaživjeti Gornji dom?
- Želio sam pojasniti razloge ukidanja Županijskog doma, ne kao politički hir koalicije, nego kao aktualnu potrebu, jer taj dom u proteklim godinama nije profiliran zahvaljujući bivšoj vlasti. S obzirom na nužnost racionalizacije, intenzivnijeg zakonodavnog rada ukinut je Županijski dom. No, naglasio sam da treba voditi računa o hrvatskoj tradiciji ali i o činjenici da gornji domovi dobro funkcioniraju tamo gdje je regionalna podijeljenost više izražena nego li u Hrvatskoj. Ne mislim da je administrativnom podjelom Hrvatske na 21 županiju završen proces i mi ćemo sasvim sigurno u budućnosti imati rasprava o drugačijoj podjeli Hrvatske, pa i o većoj samostalnosti regija, a možda bi se trebali vratiti na neku povijesnu podjelu regija. Ako će jednoga dana Hrvatska biti podijeljena na manji broj regija, s većom autonomijom, onda ne vidim razloga da se ponovno ne uvede Gornji dom.
Goranka Jureško