Rohatinski Željko

19.02.2000

Feral

Tweet

Dr. ŽELJKO ROHATINSKI, GLAVNI EKONOMIST PRIVREDNE BANKE ZAGREB

 

Moguće, premda radikalno, rješenje za Hrvatsku jest da se umjesto kune odmah uvede euro, kao jedini novac u državi. To bi značilo da se Hrvatska odriče monetarnog suvereniteta i prije ulaska u Evropsku monetarnu uniju i da prihvaća obveze koje uz to idu. To nije ni jednostavno ni bez rizika, ali ne bi bilo ni nerazumno ako uđemo među zemlje koje će već u prvome krugu biti primljene u Evropsku uniju

 

 

     * kako objašnjavate svoju tvrdnju da devalvacija kune ne bi povećala hrvatski izvoz?

     - Kuna je u prošlih godinu dana već devalvirala, odnosno, njezina je vrijednost smanjena prema njemačkoj marki - a to znači i euru - za oko 6 posto, a prema dolaru gotovo dva puta toliko. Pa ipak, hrvatski izvoz nije povećan, niti je poboljšana platna bilanca zemlje.

Očito su problemi u tzv. realnoj ekonomiji, dakle u poduzećima koja izvoze ili bi mogla izvoziti, preveliki da bi ih mogla ublažiti takva relativno mala promjena tečaja. A velika promjena, na primjer za 40 posto, za koliko je prema nekim računicama kuna precijenjena, nanijela bi mnogo više štete nego koristi.

Znatno poskupljenje uvoza, kako gotove robe, tako i poluproizvoda i sirovina, pokrenulo bi novi val inflacije. Istodobno, nastala bi i teška dužnička kriza. Poskupjele bi i tako velike otplate inozemnih kredita, a kako svi domaći krediti imaju deviznu klauzulu, to bi pogodilo poduzeća i stotine tisuća građana.

     Devalvacija, dakle, ne bi riješila ništa. To, međutim, ne znači da se sadašnje stanje ne mora mijenjati. Zbog našeg velikog deficita u razmjeni sa svijetom, na primjer, strani investitori smatraju Hrvatsku rizičnom zemljom, a stranim kreditorima moramo plaćati prevelike kamate...

     * Kakvo rješenje vi zagovarate?

     - Ako je Hrvatska zaista odlučila da svoj ekonomski razvoj temelji na stranom kapitalu i uključivanju u globalnu ekonomiju, ona bi trebala odustati čak i od sadašnjeg klizanja tečaja. Vrijednost kune prema njemačkoj marki trebalo bi fiksirati, dakle odrediti “jednom zauvijek”. Tada bi bilo sasvim svejedno štedi li se u kunama ili devizama, ne bi bilo razlike u kamatama itd. No, tome se mora prilagoditi i ukupna ekonomska politika. Ako se tečaj fiksira prema evropskim valutama, mora se voditi i evropska ekonomska politika; monetarna, porezna i dohodovna.

     * Što mislite o ideji da se i u Hrvatskoj umjesto kune odmah uvede euro?

     - Hrvatska je već visoko “euroizirana” zemlja, jer 73 posto svih depozita u bankama nisu kune, nego devize. Dvije trećine svih likvidnih sredstava također su devize. Bilo bi korisno da ta činjenica postane javna, odnosno transparentna, kako se to sada kaže. Moguća su dva rješenja. Jedno je da se istodobno i ravnopravno koriste i kune i marke. Nestali bi troškovi zamjene novca i pokazalo bi se da su kune i devize isto. Naravno, to znači da bi se monetarna politika morala prilagoditi standardima Evropske unije.

Drugo je, radikalnije, rješenje da se umjesto kune odmah uvede euro kao jedini hrvatski novac. To bi značilo da se Hrvatska odriče monetarnog suvereniteta i prije ulaska u Evropsku monetarnu uniju, da prihvaća obveze koje uz to idu, iako još nema mogućnost da se koristi emisijom Evropske središnje banke, na način kako to čine zemlje članice.

To nije ni jednostavno, ni bezbolno, ni bez rizika, jer je hrvatska ekonomija četiri puta manje efikasna od prosjeka Evropske unije. Ipak, to ne bi bilo nerazumno ako Hrvatska zaista uđe među zemlje koje će već u prvom krugu biti primljene u Uniju.