KARLOVAC, 29. lipnja – Teme plitvičkog skupa izaslanstava vrhovnih sudova Republike Hrvatske i Republike Slovenije nezasluženo su u javnosti otišle u drugi plan zbog tzv. slučaja Ortynski. S Ivicom Crnićem stoga smo razgovarali o tom skupu, ali i o stanju u hrvatskom sudstvu.
Na pitanje o korumpiranosti u hrvatskom sudstvu Crnić odgovara:

– O korumpiranosti se govori ne samo u odnosu na sudstvo već na cijelu državnu upravu i cijelu državnu strukturu. Ja ne kažem da nje nema, međutim protivnik sam toga da se daju paušalne ocjene i da se na jednu struku baca generalna ljaga. Nema ni jedne struke gdje se to ne može dogoditi, ali nije istina da su pojedine struke sve generalno korumpirane. Mislim da je najbolja borba protiv korupcije da državna uprava, pravosuđe, zdravstvo... dobro i efikasno funkcioniraju i da se predmeti na sudovima rješavaju brzo i efikasno.

l Može li pravosuđe biti jedan od segmenata moralne obnove društva?
- Svakako i to je jako bitno. Doista, od pravosuđa može početi moralna obnova u našem društvu. Ako pravosuđe efikasno djeluje, onda oni koji ne izvršavaju svoje obaveze i koji čine kaznena djela znaju da će biti kažnjeni i sankcionirani za to.

l Kada će se hrvatsko sudstvo približiti standardima europskog sudstva?
- Hrvatsko sudstvo je zaista u velikim problemima. Postoji velik broj neriješenih predmeta i postupci traju dugo. To se može riješiti na nekoliko načina i to usporedno. Nema čarobnog štapića kojim bi se sve preko noći promijenilo. Prvi način je bolja organizacija unutar sadašnjeg sudstva i ja mislim posebno raditi na tome da se bolje organiziramo i da prednost dobiju oni predmeti koji su životno važni. To je pitanje radnih sporova, povrata imovine, pitanje alimentacije i ovršni postupci.
 

l Može li se to uz postojeće kadrove?
– Može, ali drugi je pravac za poboljšanje stanja promijeniti propise i da ono što ne spada na sudove i nije spor rješavaju neke druge institucije, primjerice odvjetnici i javni bilježnici. Treći pravac je pokušati da se sporove rješava prije suda, da se pronađu alternativni načini putem arbitraže i ljudi dobre volje – putem izvansudskih i jeftinijih institucija. Uz to, treba uvoditi disciplinu među strankama – odvjetnicima a i sucima – i to zakonskim odredbama da se poštuju rokovi, da se dokazi iznose u razumnom roku.

l Rekli ste da je ovršni postupak kraljica svih postupaka?
– Postupci u nas traju duže no što treba, naročito se to odnosi na ovršni postupak. On jest kraljica svih postupaka. Vi pravomoćnu presudu ne možete efikasno provesti, ako ljudi ono što je napisano u presudi ne mogu i ostvariti. U Republici Hrvatskoj i našem sudstvu u tom smislu imamo velikih problema.

l Što je s Državnim sudbenim vijećem i njegovom ulogom?
– Čini mi se da ćemo konačno dobiti i Državno sudbeno vijeće kao onaj element koji nam je potreban da bi se popunila radna mjesta, ali isto tako da bi se odlučivalo o stegovnoj odgovornosti sudaca. Moje je čvrsto uvjerenje da za sudstvo najviše mogu napraviti sami suci. Potreban rok stabilizacije hrvatskog sudstva procjenjujem na dvije do tri godine. Slovenska iskustva na tom planu, o čemu smo razgovarali na Plitvicama, dragocjena su nam, jer nam je vrlo važno čuti kroz što su Slovenci prošli. Važno nam je to i zbog promjene zakonâ jer Europska unija zahtijeva da se mnogi hrvatski zakoni prilagode europskim standardima. Sve je to Slovenija prošla.
Trajko Grkovsk