savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1127&crnic-za-stabilizaciju-sudstva-najvise=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1127&crnic-za-stabilizaciju-sudstva-najvise=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1127&crnic-za-stabilizaciju-sudstva-najvise=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1127&crnic-za-stabilizaciju-sudstva-najvise=

Ivica  Crnić

../intervjui/intervjui.php?osoba=6399&ivica-crnic

Crnić Ivica
Datum:
30.06.2001
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

KARLOVAC, 29. lipnja – Teme plitvičkog skupa izaslanstava vrhovnih sudova Republike Hrvatske i Republike Slovenije nezasluženo su u javnosti otišle u drugi plan zbog tzv. slučaja Ortynski. S Ivicom Crnićem stoga smo razgovarali o tom skupu, ali i o stanju u hrvatskom sudstvu.
Na pitanje o korumpiranosti u hrvatskom sudstvu Crnić odgovara:


– O korumpiranosti se govori ne samo u odnosu na sudstvo već na cijelu državnu upravu i cijelu državnu strukturu. Ja ne kažem da nje nema, međutim protivnik sam toga da se daju paušalne ocjene i da se na jednu struku baca generalna ljaga. Nema ni jedne struke gdje se to ne može dogoditi, ali nije istina da su pojedine struke sve generalno korumpirane. Mislim da je najbolja borba protiv korupcije da državna uprava, pravosuđe, zdravstvo... dobro i efikasno funkcioniraju i da se predmeti na sudovima rješavaju brzo i efikasno.


l Može li pravosuđe biti jedan od segmenata moralne obnove društva?
- Svakako i to je jako bitno. Doista, od pravosuđa može početi moralna obnova u našem društvu. Ako pravosuđe efikasno djeluje, onda oni koji ne izvršavaju svoje obaveze i koji čine kaznena djela znaju da će biti kažnjeni i sankcionirani za to.


l Kada će se hrvatsko sudstvo približiti standardima europskog sudstva?
- Hrvatsko sudstvo je zaista u velikim problemima. Postoji velik broj neriješenih predmeta i postupci traju dugo. To se može riješiti na nekoliko načina i to usporedno. Nema čarobnog štapića kojim bi se sve preko noći promijenilo. Prvi način je bolja organizacija unutar sadašnjeg sudstva i ja mislim posebno raditi na tome da se bolje organiziramo i da prednost dobiju oni predmeti koji su životno važni. To je pitanje radnih sporova, povrata imovine, pitanje alimentacije i ovršni postupci.
 

Moralna obnova u našem društvu može početi od pravosuđa; ako pravosuđe efikasno djeluje, onda oni koji ne izvršavaju svoje obaveze i koji čine kaznena djela znaju da će biti kažnjeni i sankcionirani za to/ Posebno ću raditi na tome da prednost dobiju oni predmeti koji su životno važni - radni sporovi, povrat imovine, alimentacije i ovršni postupci

l Može li se to uz postojeće kadrove?
– Može, ali drugi je pravac za poboljšanje stanja promijeniti propise i da ono što ne spada na sudove i nije spor rješavaju neke druge institucije, primjerice odvjetnici i javni bilježnici. Treći pravac je pokušati da se sporove rješava prije suda, da se pronađu alternativni načini putem arbitraže i ljudi dobre volje – putem izvansudskih i jeftinijih institucija. Uz to, treba uvoditi disciplinu među strankama – odvjetnicima a i sucima – i to zakonskim odredbama da se poštuju rokovi, da se dokazi iznose u razumnom roku.


l Rekli ste da je ovršni postupak kraljica svih postupaka?
– Postupci u nas traju duže no što treba, naročito se to odnosi na ovršni postupak. On jest kraljica svih postupaka. Vi pravomoćnu presudu ne možete efikasno provesti, ako ljudi ono što je napisano u presudi ne mogu i ostvariti. U Republici Hrvatskoj i našem sudstvu u tom smislu imamo velikih problema.


l Što je s Državnim sudbenim vijećem i njegovom ulogom?
– Čini mi se da ćemo konačno dobiti i Državno sudbeno vijeće kao onaj element koji nam je potreban da bi se popunila radna mjesta, ali isto tako da bi se odlučivalo o stegovnoj odgovornosti sudaca. Moje je čvrsto uvjerenje da za sudstvo najviše mogu napraviti sami suci. Potreban rok stabilizacije hrvatskog sudstva procjenjujem na dvije do tri godine. Slovenska iskustva na tom planu, o čemu smo razgovarali na Plitvicama, dragocjena su nam, jer nam je vrlo važno čuti kroz što su Slovenci prošli. Važno nam je to i zbog promjene zakonâ jer Europska unija zahtijeva da se mnogi hrvatski zakoni prilagode europskim standardima. Sve je to Slovenija prošla.
Trajko Grkovsk

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3106&nas-je-cilj-da-gospodarski-rast-bude-sto-veci

O rastu BDP-a, rezultatu na europskim izborima te ostalim aktualnim temama u središnjem Dnevniku HRT-a govorio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. ...
29.05.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3108&plenki-je-izbacio-desnicara-koliko-je-mogao-vise-ne-smije

Ivan Aralica, prorok desnice u stranci, podržava premijera, ali uz jedan uvjet i signalizira napad na koga bi mu mogao ...
11.06.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3107&za-nas-ce-glasati-i-srbi-i-hrvati

Što se naša kampanja više razvijala, u nama je sazrijevala svijest da mi nismo izbor samo za Srbe, već i ...
29.05.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3099&prebjezi-su-drustveni-talog

Današnji HSS predstavlja trn u oku mnogima. Poručujem im da ćemo biti sve veći i bolniji trn. Počeli smo u ...
15.01.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


23.10.1972  Borić Josip
23.10.1970  Ujlaki Roberto
23.10.1969  Baćac Robert
23.10.1961  Ropuš Ivica
23.10.1949  Ćosić Krešimir
23.10.1949  Prtenjača Šime
23.10.1940  Lenac Zlatko
23.10.1935  Lukšić Branimir