ZAGREB, 2. srpnja – »Ne bih rekao da postoje problemi vezani za otkup pšenice, barem ne oni zbog kojih bi trebalo prosvjedovati«, odgovara Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva, na upit kako će Vlada riješiti probleme vezane za ovogodišnji otkup pšenice, zbog kojih seljaci sve češće prosvjeduju.

– Prije će biti da se radi o nesnalaženju u novim uvjetima jer se ove godine prvi put stvara tržište pšenice, kakvo postoji u svim zemljama. Vlada je učinila niz stvari kako bi to tržište profunkcioniralo te je, putem poslovnih banaka, osigurala više od 400 milijuna kuna za otkup pšenice. Ali ne na način da mlinarsko-pekarska industrija i silosi dobiju novac na osnovi svojih nekretnina, već uvodimo vrijednosne papire. Nadalje, osigurali smo i otkup seljačke pšenice, jer izvoznici tržišnih viškova imaju obvezu kupiti najveći dio te pšenice.

l Je li na pomolu vruće ljeto u agraru?
– Zaboravlja se da se radi o samo jednom proizvodu koji mnogo manje sudjeluje u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje nego, na primjer, svinjogojstvo. Tko mesnicama, na primjer, na tržištu osigurava meso? Nadalje, zaboravlja se ili je malo poznato da Vlada i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva još uvijek štite domaću proizvodnju pšenice visokim carinama od 60 posto.

l Ipak Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje traži vašu ostavku, a Hrvatski seljački savez, uz otkupnu cijenu od 1,32 kune, traži i veće poticaje?
– Iznenadilo bi me da nema prosvjeda, oni su sastavni dio političkog folklora. Ipak, udruge seljaka polako shvaćaju svoju ulogu, nije toliko bitno Ministarstvo koliko njihov odnos prema mlinarsko-pekarskoj industriji, trgovcima i silosima. Oni čelnici udruga koji u tom dijelu učine veliki posao uradit će to na zadovoljstvo svojih članova, jer će na taj način osigurati plasman robe na tržište. Tu ne mogu pomoći pritisci, ultimatumi, prijetnje i zahtjevi za mojom ostavku. Moram reći da smo prije ovogodišnje žetve pšenice održali brojne sastanke, a i dalje smo otvoreni za svaki razgovor.
 

l Prigovaraju vam da ste, dok ste bili u oporbi, tražili veću otkupnu cijenu pšenice, a danas ćete, s vladajuće pozicije, opravdavati cijenu od jedne kune?
– Otkupnu cijenu pšenice definirat će tržište. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva ne može, u tržišnim uvjetima privređivanja, određivati otkupnu cijenu pšenice koja više nikad neće biti politička. Ja o tom pitanju mogu iznijeti samo osobno mišljenje. No, model otkupa je poznat i do kraja tjedna čitav bi posao oko otkupa pšenice trebao biti priveden kraju.

l A ako seljaci ustraju u svojim zahtjevima?
– Treba shvatiti da se novi model otkupa pšenice ne može provesti preko noći. Dio ljudi se još uvijek prilagođava. Nadam se da ćemo nezadovoljnike uspjeti dovesti za zajednički stol kako prosvjedi, odnosno blokade prometnica, ne bi poprimili neželjene posljedice. No, dogovor nije moguće postići na cesti, s onima koji kupuju pšenicu. Ministarstvo je spremno posredovati kako bi se što prije završili svi poslovi vezani za otkup.

l Koliko će ove godine Hrvatska imati pšenice?
– Ne bi htio spekulirati prije nego prvi kombajni uđu u polja. U Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje već tradicionalno žetva prva započinje, prinosi nisu ohrabrujući. Država je poticala sijanje pšenice na 188.000 hektara. Nadalje, štete od tuče, koje su u većem dijelu pogodile nežitorodne krajeve, odrazile su se i na prinos pšenice.

l Prema kojim su kriterijima izabrane tvrtke za izvoz i otkup pšenice?
– Na potpuno transparentan način, putem pozivnog javnog natječaja pred tv kamerama, izabrane su tvrtke koje će odraditi taj posao. Povjerenstvo za odabir najpovoljnije ponude za izvoz tržišnih viškova pšenice roda 2001. godine odabralo je Finagru iz Zagreba i Zeu iz Virovitice, kao ponuđače koji su ispunili uvjete natječaja. Ovih smo dana potpisali i ugovor o naknadi dijela troškova izvoza tržišnih viškova merkantilne pšenice ovogodišnjeg roda. Na taj način, prije žetve, na tržištu je stabilizirana cijena najvažnije krušarice.

l Kakav će kruh najesen jesti hrvatski građani?
– Uz uvođenje reda na tržište pšenice, nužno je i uvođenje reda na tržište mlinarsko-pekarskih proizvoda, koje je dijelom zahvaćeno i sivim tržištem. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva predložilo je uvođenje markica za svaki kilogram brašna na tržištu, ali taj je prijedlog zasad odbijen. Na jesen se ništa bitno neće mijenjati na tom polju već će biti nužno daljnje prilagođavanje svjetskim cijenama poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Cijena kruha neće rasti.
MARINKO PETKOVIĆ