ZAGREB, 27. srpnja - O pojedinostima susreta s premijerom Ivicom Račanom, izjavi Komisije HBK »Iustitia et pax« i aktualnim zbivanjima na političkoj desnici za Vjesnik govori predsjednik Hrvatske stranke prava Anto Đapić.

• Da bi se ratificirao sporazum o granici sa Slovenijom, Vladi treba dvotrećinska podrška Sabora. Je li lobiranje za saborske glasove jedan od razloga zbog kojega se premijer Račan susreo s vama u Banskim dvorima?
- Nipošto. Bio je to dvosatni, otvoreni razgovor u kojem premijer nije ni spomenuo lobiranje. Razgovarali smo o općoj političkoj i gospodarskoj situaciji u zemlji, s posebnim naglaskom na detalje sporazuma sa Slovenijom.

• O kojim je detaljima bilo govora?
- Na žalost, uz uvažavanje onoga što je premijer rekao, zasad mi je jasno samo ono čega bi se Hrvatska po tom ugovoru trebala odreći, ali još ne znam što bismo trebali dobiti. Zapravo, bojim se da se ovaj presedan ne primijeni i pri određivanju granice na Prevlaci.

• Dakle, HSP neće podržati sporazum?
- O tome je preuranjeno govoriti. Prije svega, želimo detaljno analizirati njegov sadržaj, ali i vidjeti kakva će klima vladati na zasjedanju saborskog Odbora za vanjsku politiku. Zasad smo suzdržani, no to ne znači da želimo biti kočničari normalizacije odnosa sa Slovenijom. To je »vrući krumpir« koji treba što prije riješiti jer bi njegovo odgađanje samo dočekalo neku drugu Vladu.
 

• Posljednja je izjava HBK podigla prilično medijske prašine. Kako ocjenjujete njen sadržaj?
- Ta je izjava ugodno iznenađenje. Ona je na tragu našeg dugogodišnjeg zalaganja za stvaranjem veće političke sloge među političkim strankama, sloge oko definiranja općeprihvatljivih nacionalnih interesa svih političkih opcija. Riječ je, zapravo, o potrebi konsenzusa o tri ili četiri teme, kao što su Domovinski rat, položaj Hrvata u BiH, status hrvatskih branitelja, koje se onda ne bi koristile u dnevnopolitičke svrhe ili u predizbornim kampanjama.

• Glasnogovornica Haaškog tribunala Florence Hartmann izjavila je da se Katolička crkva u Hrvatskoj zapravo bavi politikom, a za sadržaj izjave je kazala da vrijeđa međunarodno pravo i međunarodno sudstvo?
- Isticanje kako se Crkva ne bi smjela miješati i komentirati politička zbivanja za mene su floskule iz komunističkih vremena. Riječ je o hrabrom činu koji bi trebali podržati svi hrvatski građani. Osim toga, držim da je Haaški sud taj koji vrijeđa međunarodno sudstvo i dostojanstvo Domovinskog rata, pri čemu, dakako, više vjerujem hrvatskim biskupima, nego Blewittu i gospođi Hartmann zajedno.

l Slažete li se s interpretacijama da je dio oporbe već iskoristio izjavu HBK za obnavljanje teze o izdaji nacionalnih interesa jednog dijela vlasti?
- U izjavi nisam prepoznao kritiku upućenu Vladi u cjelini, nego samo pojedincima koji sa svojim istomišljenicima rade na tome.

• Uvriježeno je mišljenje da su stranke u Hrvatskom bloku zapravo stranke desnice. Kakva je trenutna situacija na desnici?
- HSP je, prije svega, hrvatska stranka. Načelno, mi jesmo za formiranje Hrvatskog bloka na državnoj razini, no on kao takav još ne postoji. Nećemo ga potencirati, jer nas više zanima jačanje i afirmacija vlastite stranke, pa i samostalan izlazak na izbore, no ne isključujemo sudjelovanje u njemu u perspektivi. Takva koalicija ne bi, međutim, smjela ponoviti pogreške šestorke.

• Koje pogreške?
- Hrvatski blok ne bi smio biti jurišna sablja protiv sadašnje vlasti. Umjesto rata, on bi građanima trebao ponuditi afirmaciju, umjesto stvaranja novih podjela zagovarati slogu te ponuditi programe i ljude koji će ih provoditi. Tako bi se izbjegle pogreške šestorke, koja je stvorena upravo na konfrontaciji s HDZ-om. Još, međutim, nema konkretnih inicijativa za njegovo osnivanje, iako smatram da je došlo vrijeme za razmišljanje o formiranju vlade u sjeni.
Mile Franičević