Premda je bilo najavljeno, Vlada na svojoj posljednjoj sjednici prije jednomjesečnog odmora nije donijela uredbu kojom bi se supstituirali sporni članci Zakona o privatizaciji, a koji je ministar gospodarstva Goranko Fižulić nedavno naglo povukao iz procedure na izvanrednoj sjednici Sabora. Naime, uredba je trebala onemogućiti brzu rasprodaju zemljišta uz turističke objekte vrijednog oko dvije milijarde maraka. No, zaključak je Vlade da se to može spriječiti i po važećem zakonu. Najviše primjedbi na Vladin zakonski tekst koji je neslavno propao imao je HSS. Potpredsjednica HSS-a Ljubica Lalić ističe da je bilo mnogo razloga za doradu Zakona o privatizaciji kako bi ono malo što je ostalo za privatizaciju bilo privatizirano transparentno.

l Uredba ipak nije donesena uz obrazloženje da i u postojećem Zakonu o privatizaciji postoji odredba koja može spriječiti rasprodaju zemljišta na obali. Kako to komentirate?
- Upravo to je razlog što nisam bila suglasna s donošenjem uredbe, ali i razlogom nezadovoljstva sa zakonom u kojem nisam vidjela nikakva poboljšanja u odnosu na postojeći zakon. Bilo bi zaista neozbiljno od Vlade da uredbom uređuje ono što zastupnicima nije omogućeno da komentiraju u Saboru.

l No, je li time uklonjena opasnost da do kraja kolovoza turistička poduzeća uknjiže zemljišta koja nisu ušla u društveni kapital kao dio tehnološke cjeline?
- Problem je očito u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i ako je nešto trebalo mijenjati, onda je to upravo taj zakonski propis. Čini se da se Hrvatska baš i nije snašla u pretvorbi jer se društveno vlasništvo nije moglo steći dosjelošću (stjecanje prava nad nečim korištenjem na određeno vrijeme), ali očito je napravljen propust i nadležni su trebali o tome voditi računa pri promjeni zakona. Mišljenja smo da se obala i pomorsko dobro ne mogu prodavati i to treba tako i regulirati zakonom
 

l HSS neprestano ističe da ima drukčiju koncepciju privatizacije od ostalih stranaka koalicije, u čemu je zapravo spor oko predloženog zakona koji je neslavno završio?
- Mi naglašavamo da zakon nismo mogli podržati i to zato što se ne slažemo s koncepcijom zakona ali i zbog formalno-pravnih razloga. Konceptualno smatramo da privatizacija nije moguća prije vraćanja oduzetih nekretnina bivšim vlasnicima kojima je imovina nacionalizirana ili konfiscirana. Također smatramo da dionice ne treba prodavati vlasnicima već podijeliti svima koji su sudjelovali u stvaranju društvenog kapitala. Na taj način bili bi obuhvaćeni i seljaci koji su kroz kooperantske odnose gradili kombinate, a ni po postojećem, niti po predloženom zakonu ne bi imali mjesto u privatizaciji. Isto tako je i sa stočarima koji prodaju mlijeko, primjerice po 1,10 kuna za litru, a u prodavaonicama je cijena 7 kuna. Razvidno je da i njima treba omogućiti sudjelovanje u privatizaciji.

l Koji su još prigovori HSS-a?
- Drugo su formalno-pravni razlozi. Naime, novi prijedlog zakona je u jednom dijelu suprotan Zakonu o trgovačkim društvima, Zakonu o radu, Stečajnom zakonu i Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U nekim odredbama čak je suprotan i Ustavu RH. To su bili dovoljni razlozi da ne podržimo Zakon. Osim toga, smatramo da privatizacija u Hrvatskoj, s obzirom na gorka iskustva, treba biti transparentna, a to znači da svaki građanin može kontrolirati njezin tijek. Riječju, Hrvatskom fondu za privatizaciju ne mogu se dati ovlasti koje mu je bio namijenio povučeni zakon. Primjerice, Upravni odbor Fonda mogao bi određivati uvjete prodaje, a mi u HSS-u držimo da ti uvjeti moraju biti određeni zakonom. Upitan je popust predviđen za radnike pri kupovini dionica. Naime, pitanje je koja je osnovica tog popusta, najvjerojatnije bi to bila nominalna vrijednost, koja sigurno nije ista kao i tržišna. Smatramo da se dionice moraju prodavati po realnoj, odnosno tržišnoj vrijednosti.

l Prema nekim informacijama, razlog za predloženi zakon o privatizaciji je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU po kojem bi Hrvatska morala omogućiti kupnju nekretnina strancima pod istim uvjetima kao i hrvatskim građanima pa čak za koju godinu i poljoprivredno zemljište koje prema našem zakonu za sad mogu kupovati samo hrvatski državljani?
- Nisam upoznata s detaljima Sporazuma ali mislim da bi Hrvatska morala tražiti određeno razdoblje za usuglašavanje nekih odredbi, jer zemlju koja je netom izašla iz rata izjednačavati s konkurencijom iz cijeloga svijeta značilo bi rasprodaju državne imovine. Još se može zatražiti vremensko razdoblje u kojem bismo imali time out, u kojem bismo mogli pronaći rješenja za bolje uvjete svojim građanima. Ako se to ne bi prihvatilo, nitko nam ne bi branio da stavimo u zakon kriterije prioriteta po kojima bi prednost imali hrvatski državljani. To ne bi bilo u suprotnosti Sporazumu, a istodobno bismo zaštitili svoju imovinu.

l Znači li to da ćete zatražiti raspravu o Sporazumu u Saboru?
- Mi ćemo detaljno proučiti Sporazum i ako ocijenimo da je to potrebno, zatražit ćemo saborsku raspravu. Naime, stav HSS-a je poznat. Mi smo u ovih 18 mjeseci bili oni koji su čuvali koaliciju i kazali da koalicija neće puknuti na političkim pitanjima. No, ako su u pitanju gospodarski interesi, a raspolaganje imovinom upravo je taj problem, mislim da ćemo u tome biti čvrsti i da s HSS-om neće moći biti kompromisa.

l Može li zbog gospodarskih pitanja već na jesen koaliciji zaprijetiti kriza?
- Može, premda to ne bi bilo dobro. Ipak, uvjerena sam da i ostali koalicijski partneri u bitnim pitanjima uglavnom razmišljaju poput nas, pa ni krize ne bi trebalo biti. Uostalom, i kod Zakona o privatizaciji, premda smo mi bili najglasniji, u razgovorima s drugim klubovima zastupnika vidjelo se da razmišljaju slično. Dogovori su ipak mogući. Uostalom, oči se uvijek mogu otvoriti.
Goranka Jureško