OSIJEK, 29. srpnja - Povlačenje Prijedloga zakona o privatizaciji iz saborske procedure, 19. srpnja, prema mišljenju dopredsjednika HSLS-a dr. Vilima Hermana, dogodilo se u vrijeme kad hrvatskim političkim životom dominiraju neke druge teme, od optužnica protiv hrvatskih generala pa do Ugovora o granici sa Slovenijom. Međutim, u HSLS-u drže da barem jednaku pozornost treba posvetiti i svim drugim temama bitnim za život i standard hrvatskih građana.
Pojašnjavajući stavove svojih kolega, Herman upozorava:
»Budući da zakon nije donesen, usporava se proces privatizacije, dakle i oporavak gospodarstva, a ne mijenja se ni stanje zapošljavanja. A sve je to bitno i za strana i za domaća ulaganja«.

• Što se zapravo dogodilo s tim zakonom o privatizaciji?
- Dogodio se, čini se, sukob nekih interesa koji su i politički i primitivni, a očito se željelo da se prodaju iznimno vrijedna zemljišta koja prate turističke tvrtke na obali, odnosno hotele koji trebaju biti privatizirani.

• Što je predviđeno povučenim zakonom?
- Zakon je predvidio da se to ne dogodi i da se upravljanje, a potom i privatiziranje spomenutog zemljišta, zbiva posredstvom Hrvatskog fonda za privatizaciju. To je uobičajen postupak. Primjedbe o nadležnosti Fonda i pitanja jesu li to prevelike ovlasti, u HSLS-u smatramo primjedbama koje su same sebi svrhom, a u funkciji političkih i osobnih interesa. Zašto to ne bi bio HFP, uz odgovarajuće mehanizme kontrole?!

• Kako je reagirala Vlada?
- Tako što je odlučila, čini se, donijeti uredbu koja će, barem privremeno, onemogućiti bilo kakvo otuđivanje spomenutog zemljišta dok zakon ne prođe drugo čitanje. Smatramo da je to dobar postupak, ali ostaju upitni neki komentari, uključujući i onaj predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića, koji smatra da HFP nije odgovarajuća točka na kojoj treba rješavati spomenute probleme.
 

• Prema mišljenju Odbora za zakonodavstvo, dvije odredbe iz zakona su protivne Ustavu.
- Da, neki su članci proglašeni neustavnim, što je vrlo čudno, jer u prvom čitanju isti članci nisu privukli ničiju pozornost. Znači, tada nisu bili neustavni. Na primjedbu o tome, ministar gospodarstva Goranko Fižulić reagirao je izjavom da povlači zakon iz procedure. To možda nije trebalo napraviti, nego dopustiti raspravu.

• Je li sad upitna odluka o provođenju gospodarskih reformi?
- Ono što je HSLS-u bitno uz, dakako, važne političke teme, jest da Vlada inzistira na snažnom provođenju reformi na području gospodarstva i zapošljavanja. No, pitamo se ima li odlučnosti u provođenju reformi i želi li se snažno ući u odnose koji će te reforme doista i omogućiti. U tom smislu, primjer zakona o privatizaciji je drastičan. Naime, reforme se, iako prioritet, guraju u stranu zbog političkog interesa ili politiziranja na pogrešnoj stvari.

• Nazire li se drukčiji svršetak priče o zakonu o privatizaciji?
- Kad je riječ o HSLS-u, inzistirat ćemo na tome da se zakon što prije donese, kao i svi zakoni koji će omogućiti da se u Saboru, i uopće u političkom životu Hrvatske, uistinu pojave top teme i da se o njima raspravi. Ako tako ne bude, smatrat ćemo da Vlada, pa i prvi čovjek našeg parlamenta, ne obavljaju svoju zadaću.
Snježana Čanić Divić