savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1168&ne-ocekujem-socijalnu-krizu-iako=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1168&ne-ocekujem-socijalnu-krizu-iako=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1168&ne-ocekujem-socijalnu-krizu-iako=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1168&ne-ocekujem-socijalnu-krizu-iako=

Mato  Crkvenac

../intervjui/intervjui.php?osoba=2963&mato-crkvenac

Crkvenac Mato
Datum:
02.08.2001
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB, 1. kolovoza – Jedan od glavnih jesenskih zadataka Vlade je rebalans državnog proračuna čiji su rashodi probili zacrtane granice. O njihovu svođenju u okvire prihodnih mogućnosti, što je velik financijski i politički problem, razgovarali smo s ministrom financija dr. Matom Crkvencem.


l Koji su proračunski rashodi, i koliko, premašili planirane iznose?
– U prvih šest mjeseci problem nije toliko velik kao što će biti do kraja godine. Radi se o tri stavke: plaće, mirovine i dječji doplatak, što otprilike iznosi dvije milijarde kuna. No, to ne znači da će se mijenjati baš te stavke niti da će one biti smanjivane za taj iznos. To će biti predmet cjelokupnog analiziranja budžeta.


l Prodaja HT-a nije dovoljna da se ispuni planiranih 6,5 milijardi kuna privatizacijskih prihoda. Kako napreduje priprema HEP-a za privatizaciju?
– HEP se tek priprema za privatizaciju koju nije realno očekivati u ovoj godini. Ali, pripremaju se drugi privatizacijski procesi.


l Prema nekim informacijama, na posljednjoj zatvorenoj sjednici Vlade raspravljalo se o ubrzanoj privatizaciji Croatia osiguranja.
– To nije bio predmet rasprave. No, vjerujem da će se u ovoj godini realizirati privatizacija Croatia osiguranja.


l Ali to nije dovoljno za dosizanje planiranog iznosa.
– Bit će i drugih zahvata, na primjer, vjerojatno onih sedam posto HT-a koji će se prodati zaposlenima. Sve ovisi o procjenama što je i kada povoljnije.


l Hoće li država prodati i preostale udjele u Zagrebačkoj i Privrednoj banci?
– Takva odluka nije donesena.


l Od prvog dana ova Vlada govori da Hrvatska treba skresati preskupi državni i paradržavni aparat. No stječe se dojam da ova Vlada nema dovoljno hrabrosti dirnuti u vojsku i MORH, iako oni nose velik dio budžeta.
– O tome vam više mogu reći nadležni za te resore, a ja mogu reći da je krajnje vrijeme da se oblikuje, i na tome se radi, opsežna reforma u tom sektoru.
 

Vlada mora uskladiti mogućnosti i rashode. To je složena kombinacija. Trebali smo biti odlučniji, trebalo je učiniti neke stvari brže, ali na sve to utječu i druge okolnosti

 U ovom, delikatnom trenutku, ne smijemo ugroziti pozitivne trendove, ali je postizanje tih pozitivnih rezultata povezano sa socijalnim konfliktima

 Konsenzusa o stavkama koje treba kresati do sada nije bilo ni unutar petorke, ni unutar pojedinih stranaka, pa i SDP-a, jer se radi o osjetljivim pitanjima s kojima se ne dobiva naklonost javnosti, upravo suprotno

l Ima li izgleda da se to dogodi u ovoj godini?
– U ovoj će godini vjerojatno biti promjena koje bi se trebale očitovati i na troškovima. Znamo da što prije treba krenuti prema troškovima vojske koji ne bi premašivali 2,2 posto BDP-a, jer je to standard kojem teže tranzicijske zemlje i to ćemo nametnuti kao kriterij.


l Kako to da, vezano uz rebalans proračuna, nema konsenzusa ni unutar petorke, pa čak ni unutar pojedine stranke, uključujući i SDP?
– Zato što se radi o vrlo osjetljivim pitanjima s kojima se ne dobiva naklonost javnosti, upravo suprotno. A i zato što zapravo dosad možda stvari nisu bile ni postavljene do kraja oštro. No to će sad biti postavljeno sa svom oštrinom.


l Kako na probleme s proračunom gledaju Svjetska banke i MMF?
– Naše ukupne rezultate ocjenjuju vrlo pozitivno, iako nismo poslušali baš sve njihove savjete. Imamo vrlo dobre odnose sa svim tim međunarodnim i drugim institucijama, i vrlo korektnu i korisnu suradnju. Ali to ne znači da ovdje treba prihvatiti sve ideje koje dolaze sa strane. Jedno je doći sa strane i savjetovati što bi bilo dobro, a drugo je rješavati probleme u konkretnoj državi.
No, obveze koje preuzimamo jer smatramo da su u interesu hrvatske ekonomske politike i gospodarstva, treba i ostvarivati.


l Iako je točno da hrvatski vanjski dug nije alarmantan po ukupnom iznosu, činjenica je da veliki dio tog novca nije ulagan u projekte koji bi omogućili otplatu. Ima li izgleda da Hrvatska okrene taj trend?
– Zaduženje Hrvatske u inozemstvu je jednom polovicom zaduženje gospodarstva, banaka i drugih, a drugom zaduženje države. Polovica zaduženja banaka i gospodarstva je izravno zaduženje za razvoj, a državno zaduženje ide u proračun iz kojeg ove godine u gospodarstvo ide oko 8,7 milijardi kuna. No vi ste, naravno, načelno u pravu, moramo u cjelini inzistirati da se manje zadužuje država, odnosno da se više zadužuje za programe koji povećavaju izvoz, koji sami sebe višestruko otplaćuju.


l Kako komentirate tvrdnje da je rezove koje planira za rujan Vlada trebala napraviti mnogo ranije.
– Vlada je u drugoj godini mandata i sad je pred vrlo važnim zadatkom da podupre tendencije do kojih se teško došlo, a ogledaju se u oživjelom gospodarstvu. Stotine malih projekata, koji se realiziraju, stvaraju pretpostavke za smanjenje nezaposlenost. Danas više nema nelikvidnosti koja je još prije godinu dana bila bauk. U razdoblju smo oživljavanja investicija i pred povlačenjem znatnih sredstava iz inozemstva da bismo sve to i dalje podupirali.
S druge strane, Vlada mora uskladiti mogućnosti i rashode. To je složena kombinacija. Trebali smo biti odlučniji, trebalo je učiniti neke stvari brže, ali na sve to utječu i druge okolnosti. U ovom, delikatnom trenutku, ne smijemo ugroziti pozitivne trendove, ali je postizanje tih pozitivnih rezultata povezano sa socijalnim konfliktima. Mi ćemo ustrajati u tome da nastavimo trendove koji su dobro počeli i vjerujem da će to svi na kraju prihvatiti.


l Očekujete li jaču socijalnu krizu na jesen, ako Vlada odlučno uđe u reforme, kao što je premijer Ivica Račan obećao?
– Vlada mora predložiti reforme, a to nije ni jednostavan niti bezbolan korak. Ne bih to nazvao socijalnom krizom, nego stanovitim grubim sučeljavanjem sa stvarnošću u kojem će se neke socijalne potrebe, nažalost, moći zadovoljavati na nižem stupnju nego dosad.
Sanja Kapetanić

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan