ZAGREB, 5. kolovoza - Vladina najava smanjenja socijalnih prava mogla bi na hrvatskoj političkoj sceni prouzročiti vrlo burnu jesen, s obzirom na to da o tome nema punog suglasja ni među koalicijskim partnerima. Predsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić tvrdi, primjerice, da za takve teme treba više osjetljivosti Vlade, a da je nužna i šira rasprava kako se ne bi narušila pravednost.

l Kako komentirate Vladinu najavu da će se od jeseni bitno smanjiti socijalna prava, premda o tome nije raspravljao parlament niti su o tome svoje rekli koalicijski partneri?
- Osobno držim da je iz Vlade na neki način pušten probni balon. Nije bilo dobro da je pušten, nisam pristalica takvog načina komuniciranja, ali ako se tako već radi, onda moramo na to i odgovoriti. Radi se o preozbiljnim i preosjetljivim stvarima. Svi smo mi svjesni da u državnom proračunu postoji limit za socijalne transfere pa i druga stečena prava, ali postavlja se pitanje je li u okviru raspoloživih sredstava postignuta pravednost raspodjele na kojoj i ja i HSS inzistiramo.

l Ima li pravednosti u ovom Vladinom prijedlogu?
- Držimo da za sada pravednosti nema, da se cijeli taj paket socijalnih i ostalih transfera mora vrlo ozbiljno preispitati unutar Vlade, a potom i u Saboru i tek tada treba posložiti kriterije i odrediti koliko kome pripada u okviru raspoloživih sredstava. Unaprijed sam zauzeo vrlo jasan stav oko oporezivanja mirovina nižih od 2500 kuna. Mislim da u tome ne treba tražiti rješenje. To bi bilo nepravedno rješenje i zatvaranje očiju pred nekim drugim nepravilnostima koje postoje. Nemam aspiracija tumačiti svaki detalj iz ovoga prijedloga, ali mislim da ovako neobazrive prijedloge Vlada ne bi smjela davati. Ići na oporezivanje već ionako zakinutih mirovinskih prava bilo bi ispod svake razine socijalne osjetljivosti.
 

l Je li razlog takvog naglog »puštanja balona« dolazak MMF-ovih stručnjaka makar oni kažu da oni samo predlažu, a da je na Vladi da te prijedloge prihvati ili ne prihvati?
– Mislim da nije to u pitanju, jer MMF ne ulazi u takve detalje. Njegovi ljudi traže određene proporcije unutar državnog proračuna i izvjesni odnos proračuna prema BDP-u. Ne vjerujem da idu u takve detalje i da ocjenjuju treba li oporezovati ove ili one mirovine. Ali, dakako, Hrvatska mora poštovati određene proporcije koje zahtijeva MMF, no nitko nema pravo pokrivati se s bilo kakvim zahtjevom MMF-a. Hrvatska se mora uklopiti u te zahtjeve, ali mora naći svoja, prije svega pravedna rješenja.

l Sabor nije raspravljao o Sporazumu s MMF-om. Hoće li se otvoriti rasprava i na tu temu?
- Držim da nema potrebe da Sabor posebno raspravlja o tome, ali možemo tražiti na uvid sporazum i na temelju njega procijeniti je li Vlada postupila dobro. Sabor ne može raspravljati o svim operativnim potezima Vlade, ali s obzirom na to da se s ovim posljednjima previše kalkulira, da je sve to izazvalo uznemirenost u javnosti, mislim da na jesen nećemo moći izbjeći raspravu o ukupnom sporazumu s MMF-om i o Vladinom prijedlogu za koji vjerujem da će ipak biti malo korigiran u odnosu na najugroženije dijelove pučanstva.

l Rekli ste da će, ako do jeseni pučanstvo ne osjeti barem mali boljitak u svojim novčanicima, biti potrebni ozbiljni razgovori unutar petorke. Međutim, ako je suditi po najnovijim poskupljenjima i najavi kresanja socijalnih prava, bolji život i nije baš izgledan.
- I dalje držim da su makroekonomski trendovi u Hrvatskoj dobri, da oni vrlo ozbiljno najavljuju oporavak hrvatskog gospodarstva i izlazak iz recesije. No, dakako da to ne mora biti uvijek u ravnoteži s mogućnostima financiranja socijalnih i drugih potreba iz državnog proračuna, osobito ako nad glavom imate MMF koji traži određene proporcije. Ipak, i dalje držim da ćemo, ako ovi pozitivni trendovi gospodarstva ne budu dali konkretne rezultate u džepovima građana, imati vrlo vruću jesen i vrlo vruće rasprave unutar vladajuće koalicije o tome kako dalje.
Goranka Jureško