ZAGREB, 7. kolovoza – Hoće li Hrvati ubrzo opet morati na birališta, jesu li, dakle, prijevremeni parlamentarni izbori realnost, pa i nužnost, s obzirom na odnose u vladajućoj koaliciji, ili su tek želja oporbe, prije svega HDZ-a? I oko toga pitanja čak i u petorci mišljenja su podijeljena: dok su pojedini visokopozicionirani stranački ljudi uvjereni da Račanova Vlada - i to prije svega zbog sumorne gospodarsko-socijalne slike Hrvatske - neće uspjeti do kraja odraditi četverogodišnji mandat, dotle drugi tvrde da prijevremenih izbora neće biti jer oni ne odgovaraju ni stožernim strankama petorke, dakle SDP-u i HSLS-u, ali niti HNS-u i HSS-u.
Što o tome misle analitičari, oni koji nestranačkim očima procjenjuju hrvatsku političku zbilju? Sociolog dr. Furio Radin, ujedno i saborski zastupnik iz redova talijanske nacionalne manjine, smatra da smo prijevremenim izborima bili vrlo blizu nedavno, kad je HSLS gotovo izašao iz koalicije, zbog haaških optužnica protiv generala Ademija i Gotovine. U tom su trenutku, podsjeća, svi već počeli spekulirati na koji broj glasova može Vlada računati u Saboru. Ako Vlada nije pala tada - a nije, te ako do proljeća iduće godine ne dođe do većih potresa u petorci, onda je o prijevremenim izborima gotovo bespredmetno razgovarati, tvrdi Radin. Jer nakon toga se svi već počinju pripremati za redovne izbore.

»Prijevremeni izbori jesu i moralno pitanje, koje se postavlja kad garnitura na vlasti ne ispunjava svoj program i predizborna obećanja. Ali to je prije svega matematičko pitanje: ima li Vlada u Saboru dovoljno ruku. Kad je HSLS, druga stranka po snazi u petorci, prijetila izlaskom, bili smo blizu prijevremenih izbora. Ali izvedena je čudna operacija - HSLS-ovi su ministri najprije izašli iz Vlade, pa su se vratili, a usput je stranka izgubila predsjednika i potpredsjednika. Bila je to jedna autodestruktivna operacija, ali je HSLS na kraju ipak podržao Vladu. Zato mislim da je Vlada sada stabilnija nego ranije«, govori dr. Radin.
 

Ova Vlada doista nije uspjela pokazati građanima da ima program za izvlačenje zemlje iz krize. Jednostavno rečeno, naglašava Radin, Vlada nije uspjela u svojoj glavnoj zadaći, a to je da ljudi žive bolje. »Jer, na stranu pitanja vezana uz Domovinski rat, Haag i generale, oko kojih se, istina je, Hrvatska duboko podijelila i čiju važnost ni u kojem slučaju ne podcjenjujem. Ali, pravi je problem kad ljudi zavuku ruku u džep i vide da ne mogu preživjeti do kraja mjeseca. Tad se postavlja moralno pitanje je li ova Vlada sposobna riješiti jedino pravo sigurnosno pitanje ove zemlje, a to je ekonomsko pitanje«.
 

l Mogu li gospodarska i socijalna pitanja dovesti do novih podjela u petorci, pa i do novih izbora? Ili vjerujete da će opet prevladati politički nagon »držimo se zajedno radi opstanka na vlasti«?
– Kad se javlja veliko nezadovoljstvo građana, kad situacija u zemlji prijeti prerastanjem u društveni konflikt, najgora stvar koju mogu raditi političari jest da se drže zajedno radi opstanka na vlasti. Mislim da bi u takvoj situaciji bilo i normalno i poželjnije ići u radikalniju rekonstrukciju Vlade, pa i u njezinu stranačku rekonstrukciju, nego na prijevremene izbore. U tome je odgovornost prema biračima i vladajućih stranaka, ali i oporbe, jer je za sadašnju situaciju u prvom redu odgovorna današnja opozicija.

l Može li ratifikacija sporazuma o granici sa Slovenijom u Saboru zaprijetiti novim raskolom u koaliciji?
– Mogućnost neratificiranja toga sporazuma u Saboru neće nužno za sobom povući i ostavku Vlade. To jest važan sporazum, ali o njemu ne ovisi sudbina zemlje. Inače, iznenađen sam time što se premijer Račan istrčao i požurio zatvoriti pitanje granica sa Slovenijom, jer to u ovom času nije bilo presudno za nas, ali jest za Sloveniju.

l Kojim bi vladajućim strankama odgovarali prijevremeni izbori? Možda SDP-u, ili HNS-u? Što ako se nastave podjele u HSLS-u?
– Mislim da oni ne bi nikome odgovarali, jer se svi politički lideri ipak boje izbora, pogotovo prijevremenih. Čak i ako se HSLS podijeli u bitnome, ili ako cijeli »pukne«, u što ne vjerujem, Vlada će u Saboru imati manje ruku, ali će imati više manevarskog prostora i ostali će se lakše dogovarati. Doduše, bilo bi rizično održavati Vladu u takvim okolnostima i tu bi bile moguće ucjene koalicijskih partnera ili drugih parlamentarnih stranaka.
Ja sam, inače, uvjeren da kriza u Hrvatskoj ne može jako dugo trajati. Mi smo zemlja izvanrednih mogućnosti. Siguran sam da će se polako početi bolje živjeti, i to ne zato što je ova Vlada naročito sposobna, već zato što je Hrvatska prepuna potencijala. Da se malo našalim: Hrvatska će relativno brzo izaći iz krize, za što ova Vlada neće biti ni kriva ni dužna.

l Kako bi na mogućim prijevremenim izborima prošao HDZ, kao danas najjača oporbena stranka? Bi li se nastavio trend njegova relativna uspjeha na svibanjskim lokalnim izborima?
– Izbori danas HDZ-u još ne bi odgovarali, više bi mu možda odgovarali za godinu dana. HDZ je u svibnju polučio dosta dobre rezultate, ali je uspio sastaviti vlast samo u malom broju sredina. Jedino u što sam siguran jest to, da današnja petorka ne bi išla na izbore zajedno, jer ju na okupu više ne može držati samo želja da pobijedi HDZ, kao prije dvije godine, a i ne može samo na tome dobiti izbore.
Ivka Bačić