ZAGREB, 10. kolovoza - Zamjenik ministra obrane, Zlatko Gareljić u razgovoru za Vjesnik odlučno opovrgava posljednje medijske spekulacije o navodnom početku nekontroliranog dijeljenja otkaza u MORH-u, predstavlja dijelove programa koje će to Ministarstvo primjenjivati pri zbrinjavanju viška djelatnika što počinje sljedeće godine, te govori o mogućem pokretanju stegovnog postupka protiv stožernog brigadira Ante Kotromanovića, zbog njegova govora na posljednjoj Sinjskoj alki.
l Govori se kako će MORH do kraja godine otpustiti 3000 djelatnih vojnih osoba i službenika, a da će potom, nakon što Komisija za utvrđivanje opravdanosti bolovanja završi svoj posao, bez posla u MORH-u ostati još 2000 ljudi.
– To nije točno. Ni jedno rješenje o otkazu djelatniku ili djelatnici MORH-a, odnosno pripadniku Oružanih snaga nije napisano na temelju programa smanjenja osoblja. Zapravo, ni jedan otkaz nije ni uručen niti pripremljen da bi se dodijelio ovih dana. Ima, dakako, pojedinačnih otpuštanja zbog nediscipline, no toga je bilo i bit će.
Tko su onda ljudi koji će do kraja godine otići iz Oružanih snaga?
– Bez ikakve promjene u sustavu i zakonodavstvu, samo maksimaliziranjem prirodnog odlaska ljudi u mirovinu, njihovim odlaskom na druge poslove ili sporazumnim raskidom ugovora, krajem godine imat ćemo u sustavu, u odnosu na siječanj 2000. godine, oko 2.500 ljudi manje. Usporedno s tim traje aktivnost povjerenstava za ocjenu radne sposobnosti, uglavnom među ljudima koji su na dugotrajnom bolovanju. I dio njih otići će u invalidsku ili prijevremenu mirovinu. Osim toga, očekujemo da će se već na idućoj saborskoj sjednici naći prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i osoba s posebnim ovlaštenjima. Njime bi se omogućilo da pripadnici Oružanih snaga idu u prijevremenu mirovinu s kraćim radnim stažem nego drugi zaposlenici. Ako, dakle, taj zakon bude primijenjen u zadnjem tromjesečju godine te ako povjerenstva obave svoj posao, samo na taj način smanjili bismo ukupan broj pripadnika OS-a za čak 5000.
|
Nešto ubrzaniji odlazak ljudi u mirovinu nema veze sa strategijskim smanjivanjem osoblja što će početi 2002. godine, a trajat će pet ili deset godina
Do kraja godine prirodnim umirovljenjem otići će oko 2500 ljudi, a ako se zakonom omogući kraći mirovinski staž za djelatne vojne osobe , otići će ih ukupno 5000
Računa se da je u MORH-u i Oružanim snagama sada višak oko 17.000 ljudi no mimo umirovljenja trebat će zbrinuti njih oko 10.000
Program zbrinjavanja obuhvatit će otpremnine, prekvalifikacije, poticanje zapošljavanja kod poduzetnika, čekanje na mirovinu
Za to će se koristiti novac iz proračuna MORH-a, koji će ostati isti - 4,3 milijarde kuna - ili će blago porasti
Odlazaka neće biti sve dok svaki djelatnik ne bude znao mogućnosti programa zbrinjavanja
|
l Koliki je ukupan višak osoblja u MORH–u, odnosno u Oružanim snagama?
– Spominju se različite brojke o sadašnjem sastavu Oružanih snaga, ali i prognoze o tome kako bi OS trebao izgledati u budućnosti. Radikalno gledajući, višak je 17 tisuća ljudi. Taj broj proizlazi iz domaćih i stranih projekcija o poželjnoj strukturi Oružanih snaga RH. Sve se one, manje-više, podudaraju u stavu da bi, umjesto sadašnje 42 tisuće ljudi, u sustavu MORH-a i u Oružanim snagama, u profesionalnom aktivnom sastavu u budućnosti bilo poželjno imati 25 do, maksimalno, 30 tisuća ljudi.
l Odlasci iz MORH-a o kojima se piše ovih dana, nisu dakle u direktnoj vezi sa strategijskim smanjenjem osoblja, na koje će se krenuti iduće godine?
– To, što je Ministarstvo do sada napravilo u racionalizaciji kadrova, nije bilo direktno vezano uz taj proces, no zbrinjavanjem oko 5000 ljudi donekle ćemo umanjiti početnih 17 tisuća viška još i prije nego što krenemo u provedbu toga osjetljivog posla. Osim toga, iz sustava MORH-a izići će Zrakoplovno tehnički-zavod, centri za motrenje i obavješćivanje te Uprava za gospodarenje. Time će strategijsko smanjivanje osoblja obuhvatiti, dakle, desetak tisuća sada zaposlenih.
l Proces smanjenja broja ljudi u Oružanim snagama započinje početkom iduće godine. Postoje li već neke naznake na koji bi se način trebali zbrinuti ti ljudi?
– Nema govora o tome da bi MORH napravio bilo što s tim u vezi prije nego svaki pripadnik ili pripadnica OS-a budu upoznati s mogućnostima koje im se nude programima zbrinjavanja. Osim o djelatnoj pričuvi koju kao jedno od rješenja spominje dr. Ozren Žunec, razmišljamo i o otpremnini te o prekvalifikacijama odnosno o subvencioniranju zapošljavanja kod poduzetnika. Jedna od mogućih varijanti je i nešto što bi se moglo nazvati »čekanje na mirovinu«, a odnosilo bi se na one kojima nedostaje do tri godine staža za stjecanje prava na mirovinu.
l Na koje sve probleme upozoravaju vojni stručnjaci, kad je riječ o reformi Oružanih snaga?
– Oni, prije svega, naglašavaju dva nedostatka naših Oružanih snaga danas: to što ne postoje strateški dokumenti koji reguliraju obrambeni sustav, te prosječna relativno visoka starost pripadnika HV-a. Prosječna dob kreće se oko 35 godina, što je za cijelo desetljeće više od poželjne starosti pripadnika oružanih snaga. Zbrinjavajući višak zaposlenika taj ćemo prosjek donekle sniziti, no i nakon preustroja morat ćemo nastaviti pomlađivanje HV-a.
l Potpredsjednik Vlade Slavko Linić osvrnuo se prilično kritički na rad MORH-a u posljednjem razdoblju.
– Postoje najmanje dva razloga zbog kojih se slažem s gospodinom Linićem. Ako izuzmemo onaj formalne prirode, mogu reći onaj stvarni razlog. S procesom reformi kasnimo najmanje šest mjeseci, dok bi oštrija ocjena bila da kasnimo čak godinu dana. To se još ipak dade nadoknaditi. U ovih godinu i pol dana, s 26 posto manje sredstava nego prije, osigurali smo da sustav funkcionira i zaustavili negativne pojave u poslovanju MORH-a, a to je ipak napredak u odnosu na ono što smo zatekli.
l Koliko će novca trebati za zbrinjavanje viška ljudi, ali i za preustroj Oružanih snaga?
– Sve to provest će se uz minimalno povećanje sadašnjeg proračuna MORH-a ili čak i bez toga, jer ćemo višak zaposlenih zbrinjavati sredstvima iz proračuna Ministarstva, koji bi trebao ostati na razini sadašnje 4,3 milijarde kuna. Dvije su varijante: prva je da program smanjenja osoblja traje narednih pet godina, a druga da traje deset godina. Vjerujem da će prevagnuti prva opcija, s tim da proces može biti završen i nešto prije roka. Suština je u tome, da će unatoč toj osjetljivoj zadaći, proračun MORH-a ostati isti ili će tek blago porasti u odnosu na ovogodišnji.
l Istup stožernog brigadira Ante Kotromanovića na Sinjskoj alki izazvao je prilično medijsko zanimanje.
– Potpuno je jasno da se radilo o neprofesionalnom i nevojničkom istupu. Što se tiče pokretanja stegovnog postupka, za sada nema nekih bitnih novosti, jer se čeka odluka vrhovnog zapovjednika, ali i odluka Ministarstva obrane, odnosno Glavnog stožera. Jednom riječju, riječ je o visokom časniku HV-a čiji je istup bio nedopušten.
l U kojem je dijelu Kotromanovićev govor bio takav da zaslužuje vašu ocjenu kako se radilo o neprofesionalnom, nevojničkom pa i politički intoniranom istupu?
– Nema demokratske zemlje u kojoj si neki pripadnik oružanih snaga može dopustiti da komentira politiku i političare. On je njihov pripadnik 24 sata dnevno i nije na njemu da procjenjuje, komentira ili analizira politička zbivanja, bez obzira na to što mislio o nekim političkim akterima ili o njihovim postupcima. Jednom riječju, zna se što su zadaće pripadnika oružanih snaga i koje obveze iz toga proizlaze.
l Je li Ministarstvo kontaktiralo s Kotromanovićem uoči ili nakon Sinjske alke? Jeste li ga upozorili na moguće sankcije u slučaju da politički istupi u javnosti?
– Nije bilo kontakata, barem ne iz Kabineta ministra. Stožerni brigadir Ante Kotromanović još je uvijek na bolovanju. Stav oko njegova istupa je potpuno jasan, baš kao i procjena da će protiv njega biti pokrenute sankcije. Kakve će one biti, stvar je MORH-a, Glavnog stožera i vrhovnog zapovjednika.
MILE FRANIČEVIĆ
|
