ZAGREB, 24. kolovoza - Povod razgovoru s dr. Miloradom Pupovcem, predsjednikom Srpskog narodnog vijeća, jest obnova srpskih kuća i povrat imovine.

• »Zaratili« ste s Vladom glede obnove srpskih kuća i povrata srpske imovine u Hrvatskoj. Postoje li možda opravdani razlozi zašto Vlada kasni s obnovom?
- Ne bih rekao da sam »zaratio« zbog obnove samo srpskih kuća. U sukob s Vladom ušao sam zato što ona nema nikakve politike za oživljavanje i obnovu područja od posebne državne skrbi i rješavanje problema ljudi koji su odlučili tamo živjeti, a kojima bi zbog neimaštine trebalo davati još i posebne državne dotacije. A »zaratio« sam s njom i zato što ne radi ništa. Ova je Vlada prestala brinuti o obnovi. Ona jest otišla u Knin, donijela i usvojila neke zaključke, no tu je stala, nema politiku prema tome. Vlada misli da se u sukobu s pojedinim desničarskim frakcijama i balonima koji se stvaraju oko toga može, da tako kažem, stvarati politička magla od koje nitko neće vidjeti kako ona vlada. I s druge strane, usmjerila se na to da reformira neke elemente socijalnoga i ekonomskog stanja a pritom nema nikakve osjetljivosti za ono što su vitalni nacionalni interesi.

• Primjerice?
- Nema osjetljivosti za socijalne kategorije i nema osjetljivosti za područja koja su u ratu stradala pa su devastirana, ne trudi se da se ne gurnu pod tepih i ne ostanu zaboravljena.

• Imate li kakav prijedlog i plan revitalizacije tih područja?
- Prije svega, postoje zakoni o tim područjima, postoje programi za njihovu obnovu, postoje programi povratka i ova Vlada ne bi trebala raditi ništa drugo nego to početi primjenjivati. A ljudima na tim područjima trebalo bi dati neke povlastice jer je to državni interes, inače ćemo tamo imati pustoš. Vlada bi, znači, trebala pomoći tim ljudima. Doseljeni Hrvati traže sigurnost za budućnost, traže da se riješi njihov konflikt sa Srbima oko imovine, a Srbi traže da im se vrati imovina i obnove kuće kako bi zajedno s doseljenim Hrvatima mogli graditi život na tim područjima.
 

• Vi tvrdite da postoji novac za obnovu većine kuća. Za koliko kuća otprilike?
- Opće je poznato da je za gradnju kuće u obnovi od temelja do krova, za nekakvo elementarno uređenje, bilo dovoljno oko 25.000 njemačkih maraka. Vlada danas s kreditom koji je dobila od Banke Vijeća Europe za razvoj, sa sredstvima koja su prispjela od donatora i ne računajući ono iz proračuna, raspolaže, po mojoj procjeni, s blizu 100 milijuna maraka. Tim novcem može se završiti nekoliko tisuća kuća. Agilnom politikom Vlade moglo se obnoviti najveći dio kuća. Vlada bi praktički za godinu dana mogla riješila 70 posto stambenih problema, imovinskih problema srpskih povratnika.

• Što će biti s Hrvatima doseljenim na ta područja?
- I oni moraju biti uključeni u taj program. Inače, ako ocijene da nemaju perspektive, i Srbi i Hrvati otići će s tih područja pa ćemo imati pustoš. Već se događa da odlaze Srbi povratnici koji su tu godinu, dvije ili tri. Isto će biti i s Hrvatima, otići će u treće zemlje. To ni strateški nije dobro za Hrvatsku.

• Najavili ste pisanje pisma Vijeću Europe.
- Mi smo sadašnjoj, kao i bivšoj vladi, dali podršku bezbroj puta, pa i svojim bjanko potpisom, kad je Hrvatska trebala postati članicom Vijeća Europe i kad je trebalo biti oslobođena monitoringa Vijeća Europe, i kad je trebala dobiti 30 milijuna eura vrlo povoljnog kredita za obnovu ... A Vlada kao da zaboravlja sve to, kao da nema nikavih obveza nakon toga. Nas zanima kako će se potrošiti tih 30 milijuna kredita, za što? Ako se ne obnavljaju kuće, ako se ne rješavaju imovinska pitanja, ako nema transparentnosti pri trošenju, onda se ozbiljno pitam za što smo dali podršku. Želimo da netko uspostavi nadzor i konačno kaže: dobili smo novac za to, i potrošite ga za to.
Pismo će ići u smjeru podrške Hrvatskoj u njezinoj reformi i demokratizaciji, ali bit će i kritika vlasti zato što je bešćutna i neosjetljiva za potrebe stradalnika, povratnika, za potrebe ljudi koji su odlučili živjeti na područjima na kojima je život praktički nemoguć.

Andrija Tunjić