savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1191&milanovic-bajic-mora-otici-ne=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1191&milanovic-bajic-mora-otici-ne=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1191&milanovic-bajic-mora-otici-ne=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1191&milanovic-bajic-mora-otici-ne=

Zoran  Milanović

../intervjui/intervjui.php?osoba=3449&zoran-milanovic

Milanović Zoran
Datum:
23.01.2010
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

S predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem razgovarali smo jučer ujutro, dan nakon njegova susreta s Jadrankom Kosor. Što je rekao Jadranki Kosor, zašto Željka Antunović nije dobar izbor za predsjednicu zagrebačkog SDP-a, zašto Vlada nema snage za reforme i kako se posvađao i pomirio s Vjeranom Zuppom

S predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem razgovarali smo jučer ujutro, dan nakon njegova susreta s Jadrankom Kosor. Prvi Milanovićev sastanak s premijerkom nije donio nikakvo ublažavanje SDP-ovih stavova prema Vladi. Naprotiv, posve je očito da se SDP i HDZ gotovo ni u čemu ne slažu. Što nije loše za Hrvatsku.

 

Kakav je dojam na vas ostavila Jadranka Kosor?

- Sastanak je bio korektan, a gospođa Kosor držala se normalno i fair.

 

Gledajući TV izvještaje, činilo se da je ton komunikacije između SDP-a i HDZ-a spušten, da je sve proteklo vrlo prijateljski.

- Sve je proteklo korektno.

 

Što je, zapravo, bila svrha vašeg sastanka?

- Samo razgovor. Razgovor između dvoje ljudi, od kojih je jedna predsjednica hrvatske Vlade, pa samim tim ima i neusporedivo veću odgovornost, kao i gotovo sve instrumente vladanja, dok je druga osoba predsjednik glavne oporbene stranke. Normalno je da predsjednica Vlade i predsjednik glavne oporbene stranke započnu komunicirati.

 

Niste li dogovarali svojevrsni pakt o nenapadanju? U političkim se krugovima uoči sastanka govorilo da će vas gospođa Kosor zamoliti da ‘poštedite’ Vladu u Saboru tijekom provedbe protukriznih mjera.

- Ne, to nema veze. Gledajte, Vlada ima većinu u parlamentu. Dok ima tu većinu, Vlada postoji i radi. Kada izgubi većinu, Vlade više nema. Ne može se, dakle, govoriti ni o kakvoj našoj potpori sadašnjoj Vladi.Gospođa Kosor i ja razmijenili smo mišljenja o stanju u državi, posebno o stanju u gospodarstvu. Ne bih se kladio da smo baš istomišljenici, ali očito je da je premijerka svjesna glavnih problema s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo, uključujući i proračun. Veliko je pitanje je li ona spremna ozbiljno ući u rješavanje tih problema.

 

Hoće li se SDP, poslije vašeg sastanka s Jadrankom Kosor, drukčije ponašati u parlamentu kad je riječ o Vladi?

- SDP će i dalje u parlamentu biti aktivan, kao što je bio i dosad, usprkos nekim suprotnim tvrdnjama. Naša se aktivnost u parlamentu može statistički dokazati i pratiti.

 

Ivan Jarnjak ovih je dana u Novom listu govorio o mogućnosti formiranja velike koalicije. Vi ste to i preksinoć, poslije sastanka s gospođom Kosor, decidirano otklonili.

- Velika koalicija nema nikakvog smisla. SDP ne želi ni razgovarati o velikoj koaliciji. Vlada ima većinu u parlamentu. Vlada ima odgovornost. Ali, Vlada je odgovorna i za sve ono što se stvorilo u proteklih šest godina, a što se, očito, pretvorilo u snažni limitirajući faktor bilo kakvom napretku Republike Hrvatske. To je, prije svega, javna potrošnja, koja generira i nelikvidnost i stagnaciju gospodarstva.

Kada je riječ o Vladinim mjerama za stvarnu borbu protiv recesije, meni nije poznata niti jedna, osim one nedavne o Fondu za poticanje gospodarstva. Tu mjeru pozdravljamo, iako je zakašnjela. Ovdje još valja reći da je ta inicijativa izravno ovisna o politici Hrvatske narodne banke, koja u 2009. godini nije mogla i nije smjela biti drukčija.

 

Kako ocjenjujete rad HDZ-ove Vlade u proteklih nekoliko godina, a osobito otkako ste, kao predsjednik SDP-a, ušli u hrvatski politički vrh?

- Koruptivnost je jedna od glavnih značajki ponašanja hrvatske Vlade unatrag šest godina, što se sada jasno vidi i za što mnogi ljudi snose političku i moralnu odgovornost; jasno je da kaznenu odgovornost snosi znatno manji broj ljudi. Bojim se da su neki od njih bili, ili su još uvijek, na visokim položajima.

U zadnjih pola godine HDZ-ovu Vladu obilježava - neću reći promjena smjera - nego politika nemiješanja. Radi se o nemiješanju u rad pojedinih državnih tijela. Prije je miješanje bilo očito. Oni koji su se miješali, to jest intervenirali u zakonit rad pojedinih državnih tijela, ili koji su to miješanje prešućivali, također moraju snositi političku odgovornost. Onaj kojem nisu dopuštali da prije godinu, dvije ili pet postupa po zakonu, a ne po ‘nalogu’, o tome je morao javno i jasno progovoriti.

 

Mislite na državnog odvjetnika Bajića?

- I na glavnog državnog odvjetnika i na cijeli taj aparat kaznenog progona. Mislim da svaki dužnosnik ili službenik u čije se zakonske ovlasti zadire mora o tome istoga trenutka progovoriti. Time ćemo mjeriti svačiju političku odgovornost. Ako nije bilo intervencija, nejasno je kako baš posljednjih pola godine pravosudni epilog dobivaju mnogobrojne afere u javnom sektoru na koje su i mediji i mi u opoziciji godinama upirali prstom.

 

Vlada je predložila da Mladen Bajić dobije još jedan mandat, kakav je stav SDP-a?

- Nećemo podržati Bajićev treći mandat. Želim naglasiti da ovdje nema ničeg osobnog. SDP je glasao negativno u parlamentu o posljednja dva izvješća državnog odvjetnika. Naši su prigovori na ta dva izvješća bili čvrsto argumentirani.

Smatram, dakle, da je gospodin Bajić morao javno progovoriti ako je bilo upletanja politike u njegov posao, a očigledno je da se to događalo.

Drugo, iskreno mislim da nije mudro da jedna osoba predugo obnaša tako delikatnu dužnost. Dvanaest godina predugo je za takav posao. Nije riječ o nezamjenjivom, vrhunskom stručnjaku za neurokirurgiju.

 

Međutim, čini se da međunarodna javnost u Bajiću vidi simbol borbe protiv korupcije. Izvješće Europske komisije o radu hrvatskog državnog odvjetništva navodno je za Mladena Bajića vrlo povoljno.

- Drago mi je zbog toga, ali gospodin Bajić je državni odvjetnik u Hrvatskoj, a za sudbinu Hrvatske prvenstveno odgovaramo mi koji ovdje živimo.

 

Otkako je Jadranka Kosor postala predsjednica Vlade, je li se promijenila Vladina gospodarska strategija? Mislite li da Vlada uopće posjeduje koherentnu gospodarsku strategiju?

- Ne, posve je jasno da Vlada nema nikakvu protukriznu gospodarsku strategiju, osim one jedne mjere koju smo već spomenuli.

Vladina ekonomska politika je fiskalna: Vlada želi sačuvati određenu razinu proračuna i javne potrošnje, i sve su njene mjere u funkciji tih ciljeva.

Problem je i u tome što se dosadašnja Vladina politika svodila na rast javne potrošnje, koji nije bio u funkciji razvoja, nego u funkciji zadovoljavanja interesa određenih kategorija stanovništva.

Nadalje, radna mjesta u državnoj administraciji doslovno su nabujala, što se najbolje vidi u rastu ukupne mase za bruto plaće državnog proračuna.

Gledajte, gospođa Kosor sigurno je svjesna da mora smanjiti proračun i da mora reducirati javnu potrošnju. Međutim, ona to ne može učiniti bez teških političkih posljedica za svoju stranku i za svoju Vladu. To je njen ključni problem, a u sadašnjim okolnostima to postaje i ključni problem ovoga društva. Ekonomska politika, kakvu je HDZ vodio proteklih godina, nažalost nužno završava u bezizlaznim situacijama.

 

Kakav je odgovor SDP-a na stanje u ekonomiji?

- Najvažnije je rasteretiti gospodarstvo i tako omogućiti oporavak gospodarstva i stvoriti preduvjete za ponovno stvaranje novih radnih mjesta. Važno je ukinuti dodatne namete koji su uvedeni, a koji, opet, nemaju nikakvu razvojnu funkciju, nego služe samo tome da se zakrpa proračun. Budimo realni, proračunski deficit bit će veći od planiranog.

Nadalje, uvođenje dodatnih nameta svima, a ne samo onima koji su u stanju podnijeti ih, rezultira manjom privatnom potrošnjom, što opet dovodi do pada javnih prihoda. Jasno je da se radi o zatvorenom krugu iz kojeg se sadašnjom Vladinom politikom ne može izaći.

 

U više ste recentnih javnih istupa ustvrdili da je proračun za 2010. godinu nerealan i da se mora smanjiti. Kako biste vi, da ste na vlasti, smanjili proračun?

- Ušli bismo u težak process pregovora sa socijalnim partnerima. Mislim da je najvažnije da svima u Hrvatskoj postane jasno kako ovako više ne može. Ne možete u 2010. godini imati jednako velik proračun kao u 2009., uz pad gospodarstva od 6 posto. To je, doslovno, nemoguće i prijeti još većom dužničkom krizom. Vlada, ponavljam, očito nema političke snage da javnost i svoje birače suoči s tom činjenicom.

 

Kako smanjiti javnu potrošnju?

- Državne subvencije ne smiju biti socijalna kategorija. One moraju biti u funkciji razvoja. Vlada je, moram ponoviti, neodgovorno i masovno zapošljavala ljude u državnoj administraciji, očigledno i po političkim kriterijima, pa sada ne zna pronaći način kako da to riješi. Mi znamo da svako radno mjesto u gospodarstvu ima određeni efekt multiplikatora, dok su radna mjesta u državnoj upravi najčešće pasivna: ona ne proizvode nove vrijednosti.

 

Što sa subvnecijama za brodogradilišta i za poljoprivredu?

- Sustav subvencija za poljoprivredu morat će se promijeniti, kao i cijeli poljoprivredni sustav u Hrvatskoj. Poljoprivredne subvencije u nas funkcioniraju kao kršćanska i socijalna mjera, što nema smisla.

Poljoprivreda je uvijek i svugdje strateška grana, ali je treba organizirati po tržišnim kriterijima.

Želim podsjetiti da je Račanova Vlada, koja će se pamtiti i po tome što je uvela red u platni promet, što je dokinula nelikvidnost, kada je riječ o brodogradnji, sanirala većinu brodogradilišta. Te 2003. godine brodogradilišta su imala neusporedivo manje gubitke nego danas. Bila je to solidna polazna točka za nekoga tko se htio ozbiljno baviti hrvatskom brodogradnjom. Umjesto toga, suočili smo se s primjerima poput Brodosplita, koji najbolje govore o tome što je HDZ-ova Vlada radila s brodogradilištima. Brodogradilišta su, uz sve objektivne probleme te industrije u Hrvatskoj, postala dio sustava stranačke korupcije.

 

A što sada s brodogradilištima?

- Sada više ništa. Djelomično i zbog Bruxellesa, gdje imamo možda još mrvicu prostora za pregovore. HDZ-ova politika prema brodogradnji dovela nas je do toga da se brodogradilišta mogu još jedino prodati za jednu kunu. Kada bi ih netko htio kupiti. Prvi krug privatizacije brodogradilišta pokazao je, nažalost, da ih nitko ne želi kupiti pod ponuđenim uvijetima.

Sve ovo o čemu govorimo, pa donekle i brodogradilišta, čini bilancu jedne loše politike koju je HDZ-ova Vlada vodila šest godina i koja se sada cijeloj Hrvatskoj razbija o glavu.

 

S obzirom na sve teže ekonomsko stanje u zemlji, mislite li da će birači u sljedećem razdoblju glasovati prema ideološkim kriterijima, kako je to dosad bilo uobičajeno u Hrvatskoj, ili prema gospodarskim kriterijima, što je bilo manje prisutno?

- Uvijek će se glasovati prema ideološkim kriterijima ili, bolje rečeno, prema sustavu vrijednosti. Sustav vrijednosti uvijek će biti iznimno značajan, ali mislim da će i efikasnost u provedbi pojedinih politika dobiti na značenju, baš zbog sadašnjih okolnosti. Vjerujem da će ljudi glasovati za one političare i stranke koje će prepoznati kao odlučnije I efikasnije.

 

Sustav vrijednosti jest presudno važan za desne i za lijeve birače. No, izbori se dobivaju tako da se privuku glasači centra.

- Točno. Predsjednički izbori pokazali su da SDP dobro stoji u javnosti, da je kadar privući baš birače centra, o čemu najbolje svjedoči 65 posto glasova u Hrvatskoj za Ivu Josipovića. Posebno me veseli što naš sustav vrijednosti, koji bih opisao kao moderno-lijevo liberalan, postaje prihvatljiv za sve veći broj hrvatskih građana. Težište u društvu, čini mi se, pomiče se u tom smjeru, što je važno s obzirom na to da se u vremenima kriza nezadovoljni građani često okreću najgorim vidovima populizma. Umjesto toga, građani Hrvatske su na ovim izborima glasovali krajnje odgovorno i racionalno. Izvanredno je važno za Hrvatsku da njezini građani, koliko god da im je sada teško, nisu nasjeli na populizam.

 

Kada već govorimo o svjetonazorima, vi se, osobno, součavate s istim problemom s kojim se Račan počeo suočavati 2000. godine: dio lijeve hrvatske scene oćigledno i Vas i SDP smatra nedovoljno lijevim.

- Gledajte, ja sam zagovornik društvenih vrijednosti koje su liberalno lijeve. Mislim da to vrijedi za veliku većinu aktivista, pa i članova SDP-a. Dobar dio hrvatskog društva prihvaća takve vrijednosti.

Ja sam, dakle, društveno lijevo, a kada je riječ o gospodarstvu i financijama, nisam desno, nego sam zagovornik racionalnog liberalizma. To znači: nema besplatnog ručka. To znači: svi se računi moraju platiti.

Želim naglasiti da to ne znači zalaganje za nekontolirani liberalni neokapitalizam, koji nas i jest doveo ovdje gdje jesmo.

Potreban nam je red, i regulativna odgovornost u ekonomiji, ali načelo da nema besplatnog ručka mora se poštovati.

Hrvatskoj je, zapravo, potrebna politika koja će omogućiti što većem broju naših građana da postanu materijalno neovisni članovi zajednice. To je jedan od glavnih strateških ciljeva SDP-a. To je naš ideal. To je, uostalom, i ideal koji svaka majka i svaki otac imaju prema svom djetetu. Da bude uspješno i samostalno.

 

Vaši politički uzori zapravo su puno bliže Bobbyju Kennedyju ili Tonyju Blairu, nego tipičnoj ljevici.

- Bobby Kennedy možda bi 68. postao američki predsjednik. Kennedy je bio lijevo liberalni američki političar, koji, nažalost, nije imao vremena precizno artikulirati, a kamoli provoditi svoju viziju modernizacije društva. Tony Blair nam je, naravno, neusporedivo bliži. Ne kažem da se Hrvatska može uspoređivati s Velikom Britanijom, ali neke teme koje su sredinom devedesetih bila relevantne za Veliku Britaniju, prije svega socijalne i ekonomske, polako, sa zakašnjenjem, dolaze i u Hrvatsku. Tony Blair je političar od kojeg se može puno naučiti.

 

Pitanje ideologije u SDP-u osobito je došlo do izražaja kada su vas, poslije incidenta s Vjeranom Zuppom, žestoko napali brojni istaknuti protagonisti lijeve scene.

- Nije mi drago što su na jednu moju, vjerojatno malo oštriju, ali nipošto prostačku rečenicu, reagirali ljudi koji, među ostalim, nisu bili upućeni u meritum stvari. Nadam se da je sada sve razjašnjeno. Uostalom, gospodin Zuppa i ja već smo neko vrijeme u kontaktu i normalno razgovaramo. Njegov dolazak na proslavu Josipovićeve pobjede jedan je od znakova da će se ti nesporazumi riješiti.

 

Što je danas SDP?

- Moderna socijaldemokratska stranka koja, među ostalim, želi diktirati ritam demokratskih promjena u unutarstranačkom životu u Hrvatskoj. Na to sam vrlo ponosan. Kada sam prvi put izabran za predsjednika 2007. godine, unutarnju demokraciju postavio sam kao jedan od glavnih ciljeva stranke.

SDP je spreman preuzeti odgovornost za obnašanje vlasti u Hrvatskoj. SDP je vrlo fleksibilna stranka. Mi smo kadri izdržati potrese bez većih napuklina. Vratimo se na trenutak Tonyju Blairu. On je uvijek imao puno oponenata, a njegov najbliži suradnik, ondašnji ministar financija, a sadašnji premijer Gordon Brown, bio je njegov izravni konkurent. Pa ipak, Blaira sve to nije sprječavalo da, zajedno sa svojim stranačkim oponentima i konkurentima, uspješno vodi Veliku Britaniju.

 

Pošto je Bandićeva grupa otišla iz SDP-a, postoje li u SDP-u frakcije?

- Frakcije u SDP-u dopuštene su na programskoj razini. Međutim, u SDP-u nije bilo takvih programskih razlika da bi netko osnovao frakciju. U slučaju Milana Bandića bilo bi poštenije da je još prije pet ili šest godina osnovao svoju frakciju, koja bi artikulirala njegove političke stavove i dio svjetonazora što ga je Bandić promovirao u predsjedničkoj kampanji. Da pojednostavim: onaj tko je ekstreman i rigidan ne može biti u SDP-u, ali oni koji imaju drukčije mišljenje o aktualnoj politici i o programu stranke mogu biti u SDP-u, bilo da je riječ o socijali, ekonomiji ili članstvu u Europskoj Uniji. Međutim, SDP nema ni jednu organiziranu frakciju. Doista ne vidim grupu ljudi koji se ideološki toliko razlikuju od glavne struje SDP-a da bi osnovali frakciju. Ponavljam, neću imati ništa protiv ako se to dogodi.

 

Vraćaju li se članovi iz raspuštenih organizacija u stranku?

- Vjerujem da će se velik dio njihovih članova vratiti.

 

Kakav će biti odnos SDP-a i Ive Josipovića?

- Prijateljski i državnički. Dakle, SDP će se držati na aktivnoj distanci. To znači da kod Josipovića neću imati nikakvu prednost u odnosu na gospođu Kosor.

 

Utječe li SDP na izbor Josipovićevih savjetnika?

- Sasvim marginalno. Josipović mora izabrati ljude koji mu najviše odgovaraju. Gospođa Kosor nedavno je rekla da Ured predsjednika ne smije biti podružnica SDP-a, s čime se apsolutno slažem. Ja, kao predsjednik stranke, ne bih ni želio da najbolji ljudi iz SDP-a odu u Ured predsjednika, jer nam trebaju za parlamentarne izbore, trebaju nam za ono što planiramo učiniti za Hrvatsku, što ne možemo bez ozbiljnih i sposobnih ljudi.S druge strane, sigurno je da će Ivo Josipović sa sobom povući neke naše dobre, vjerojatno jako dobre članove, ali će izbor ovisiti o njemu.

 

Vjerojatno se oko toga dogovarate?

- Razgovaramo, ali rijetko. Unaprijed vas molim da se to urednički ne iskoristi. Dakle, Josipović sam bira suradnike, mi o tome malokad razgovaramo, a osim mene, Josipović konzultira i neke druge osobe bliske stranci.Uostalom, to je radio i prije izbora.

 

Kako ocjenjujete hrvatsko-srpske odnose?

- Oni sada jesu zategnuti, no mislim da se to može brzo prevladati.U interesu su nam dobri odnosi sa Srbijom. Mislim da dvije strane trebaju sjesti oko tužbi i pokušati se dogovoriti.

Kada je, pak, riječ o Kosovu, Srbija bi trebala shvatiti da je Kosovo realnost.

 

Mislite li da će naši pregovori s Europskom Unijom biti završeni do ljeta?

- Do ljeta vjerojatno ne, ali bi morali biti gotovi do kraja godine. Važno je da se Hrvatska Europskoj Uniji nametne kao uspješna zemlja, a ne neuspješna, problematična i financijski ovisna. A da bi se to postiglo, potrebno je učiniti užasno mnogo: od gospodarskih mjera o kojima smo govorili, preko razbijanja koruptivnog sustava do sposobnosti obrazovnog sustava da producira generacije vrhunskih mladih stručnjaka, koji onda prerastaju u strateški kapital ovog društva.

Autor: Davor Butković

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


20.04.1984  Ujdur Katarina
20.04.1968  Svažić Ernest
20.04.1957  Cesarik Marijan