ZAGREB, 16. rujna - O predstojećem izbornom Saboru HSLS-a i njenoj mogućoj kandidaturi za predsjednicu, razgovaramo s Doricom Nikolić, glavnom tajnicom stranke u previranju.
• Liberali se pripremaju za izborni sabor. Hoćete li se kandidirati za predsjednicu stranke?
- Mislim da hoću.
• O čemu ovisi vaša konačna odluka?
- Isključivo o mojoj procjeni želim li ili ne ponijeti taj teret.
• Želite li, možete i znate li nositi taj teret?
- Dilema postoji samo oko prvoga: želim li.
• Je li već službeno odlučeno kada će se održati Sabor stranke?
- Načelni je prijedlog Maloga vijeća da se Velikom vijeću predloži održavanje Sabora u prvom tromjesečju sljedeće godine.
• Jesu li pripreme već počele?
- Jesu, s obzirom na to da ima puno tehničkog i organizacijskog posla, a treba provesti i kandidature za stranačka tijela što ih bira Sabor: predsjednika, potpredsjednike, Veliko vijeće, Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor. Budući da je to deseti Sabor, ne manjka iskustva, pa neće biti problema.
• Ni s kandidiranjem delegata za Sabor? Naime, sastav Sabora najneposrednije utječe na izbor budućeg predsjednika stranke, posebno ako u »bubnju« nije karizmatska osoba, kakva je Dražen Budiša. Bolje upućeni u unutarstranačke odnose tvrde da frakcije, uvjetno nazvane »desnom« i »lijevom«, zbijaju svoje redove.
- Te podjele u HSLS-u ne postoje, već se one uporno i sustavno izmišljaju kako bi se oslabila naša stranka. HSLS je dovoljno široka stranka, dopušta izražavanje najrazličitijih mišljenja, bez ikakvih posljedica po pojedinca.
|
U HSLS-u ne postoje podjele na »lijeve« i »desne«, one se uporno i sustavno izmišljaju kako bi se oslabila naša stranka
Nismo neopasni za druge stranke, pa se možda doista zato potenciraju naše razlike. No, vaažnija je ova politička činjenica: s onima kojima se priklonio HSLS, pobijeđen je HDZ!
|
• I ta različitost služi nekima da vas optuže za ideološko »svaštarenje«.
- Zašto jedna stranka ne bi bila i socijalna, i liberalna i demokratska? Nova su vremena, nema više klasične socijaldemokracije koja je egzistirala u »društvu obilja«. Pogledajte, primjerice, britanske laburiste i vidjeti ćete da se radi, u stvari, o čistom socijalnom liberalizmu. Danas se stranke ideološki gotovo ne razlikuju, dijele ih samo ciljevi što ih žele postići, i načini na koje žele stići do njih. Svima nama u HSLS-u pojedinac je vrlo važan i nije slučajno da smo bili prvoosnovana stranka u sumraku komunizma, u kojemu je sve bilo kolektivističko, od vlasništva i svijesti do odgovornosti.
• Zašto mislite da se namjerno potenciraju razlike među socijalnim liberalima? Jeste li preopasni takmaci svojim političkim konkurentima?
- Činjenica je da u modernoj politici najveći uspjeh imaju baš one stranke koje se temelje na načelima što ih je od samoga početka HSLS ugradio u svoj program. Mi, dakle, nismo neopasni za druge stranke pa se možda doista zato potenciraju naše razlike. No bitnija je ova politička činjenica: s onima kojima se priklonio HSLS, pobijeđen je HDZ!
• Može li se danas reći i ovako: s onima kojima će se prikloniti HSLS, pobijedit će se SDP? Je li, naime, javnost već toliko nezadovoljna politikom najjačeg i najodgovornijeg političkog koalicijskog partnera da će biti neizbježno drukčije slaganje koalicijskih karata?
- Činjenica je da ankete pokazuju da je najviše apstinenata na lokalnim izborima bilo među biračima SDP-a i HSLS-a. Oni su najviše razočarani politikom onih kojima su dali povjerenje. Dakle, nešto treba mijenjati. Uspjeh ove Vlade je i uspjeh HSLS-a. I obrnuto.
• Ta činjenica traži i drukčiju političku akciju i možda novo stranačko svrstavanje.
- Doista je pitanje tko bi danas pobijedio na izborima! Ako u svom mandatu petorka uspije riješiti ključna gospodarska pitanja ili barem zaustaviti negativne trendove - smanjiti nezaposlenost, pospješiti rast proizvodnje i stranog investiranja - opet će pobijediti. U protivnom, birači će reći: »Gospodo, odite!«
• Ali, HDZ ni tada ne bi mogao sâm pobijediti. Dakle, opet će HSLS odlučiti o pobjedniku, ovisno o tome kome će se prikloniti. Ne nastavlja li se među liberalima - zadarski slučaj ukazuje na to - temeljni sukob: koalirati s HDZ-om ili ne?
- Ne. To je lažna dilema, jer uvijek smo isticali da županijska vijeća odlučuju s kim trebaju koalirati. Zadar je druga priča. Tamo je HDZ imao većinu, a liberali su samo trebali odlučiti hoće li sudjelovati u vlasti. Uostalom, uzduž i poprijeko Hrvatske svi koaliraju sa svakim, ali opet se upire prstom samo u HSLS. Ali, ja to više neću komentirati, jer to nije relevantno za političku situaciju u Hrvatskoj.
• Vratimo se najvažnijem stranačkom događaju, predstojećem Saboru. Očekujete li raskol stranke?
- Ne. Uopće ne dolazi u obzir da ćemo se podijeliti.
|
»Budiša neće u političku mirovinu«
• Hoće li se Dražen Budiša kandidirati za predsjednika ili se zauvijek povukao iz politike?
- Uvjerena sam da Dražen Budiša neće u političku mirovinu. I za europske i za svjetske pojmove, on je mlad političar i sigurno će ostati na političkoj sceni.
• Mlad, ali duboko razočaran!
- »Biti razočaran«, pojam je koji spada u privatnu kategoriju i ne utječe bitnije na dalekosežne pragmatične postupke. Ne vjerujem da će se Budiša povući, ali ne znam hoće li se kandidirati za predsjednika stranke. Budem li se ja kandidirala, neće mi smetati ako se kandidira još netko, pa i Budiša. To je demokracija i u tome nema nikakve dramatike! Mi smo liberali, nama je pojedinac svetinja, i svaki čovjek sâm odlučuje o svojim postupcima.
|
|
»Većina hrvatske političke elite nastala je od bivših komunista«
• Ipak, ne možete poreći da su ideološke razlike među vašim članovima dublje od uobičajenih, čak toliko duboke da doista mogu izazvati unutarstranački sukob s dalekosežnim posljedicama po stranku.
- Razlike postoje, ali ne po crti »desno« i »lijevo«. Još nitko nije objasnio što ti pojmovi konkretno znače i što se iza njih krije.
Uostalom, većina današnje hrvatske političke elite nastala je od bivših komunista: oni manje uspješni u osvit višestranačja ostali su u SDP-u, oni spretniji brzo su se prebacili u HDZ. Tko je tu »desni«, a tko »lijevi«?
• U čemu je onda temeljna razlika među dvjema suprotstavljenim skupinama u HSLS-u?
- Različito reagiramo na neke ključne teme i probleme - od Haaga do načina privatizacije. Ali, izgleda da su u Hrvatskoj najpoželjniji i na najvećoj cijeni oni koji ništa ne misle. Vjerujete li vi da u drugim strankama nema razlika? Zar doista isto misle - a i zašto bi? - Davorko Vidović i Milan Bandić, Tomac i Ingrid Antičević-Marinović, Milanka Opačić i Mato Arlović? Pa ipak se u javnosti ne potenciraju njihove razlike, niti se govori o »desnoj« i »lijevoj« SDP-ovoj frakciji.
|
Aleksa Crnjaković
|
