ZAGREB, 21. rujna - Čelnici pet (donedavno šest) vladajućih stranaka obvezni su, prema koalicijskom ugovoru, sastajati se na tzv. koordinaciji, neformalnom tijelu na kojem se ne bi smjela kreirati državna politika. Kakva su, nakon više od 20 mjeseci, njegova iskustva s radom koordinacije, je li zadovoljan načinom na koji se »bruse« stajališta lidera petorke, pitamo Zlatka Tomčića, predsjednika Hrvatskog sabora i HSS-a.

- Važno je reći da Hrvatska danas prvi put ima koalicijsku vlast i da nitko od nas tu nema iskustva. Svaka jednostranačka vlast donosi odluke ili na temelju dogovora unutar stranke ili na temelju odluka određenog autoriteta u stranci. A kad se radi o pet stranaka, situacija je pet puta kompleksnija. Jer, imate Vladu koju ste izabrali, imate većinu u Saboru, imate pet stranaka, pet predsjednika stranaka i vrlo često pet različitih pogleda na neke teme. Pitanje je mudrosti i političke odgovornosti da se zajednički projekt dotjera do kraja i da on na tom putu ne nailazi na veće prepreke.
Naravno, to nije jednostavno. Priroda koalicije, ne samo naše, takva je da su potrebna vrlo česta i ozbiljna dogovaranja. Koordinacija ne služi za operativno vođenje politike. U našem koalicijskom ugovoru rekli smo da će koordinacija razmatrati pojedina pitanja, ali i rješavati sporna pitanja, koja se mogu razriješiti i nadglasavanjem, i to na temelju broja glasova pojedine stranke u Saboru.
 

• Pitanje o radu koordinacije je aktualno i zato što u zadnje vrijeme oko nekih važnih tema - parafiranje ugovora o granici sa Slovenijom, rezovi u socijali - nije bilo prethodnog usuglašavanja stajališta?
- Za mene često kažu da sam perfekcionist, jer želim da sve funkcionira po unaprijed određenom scenariju, ali i po određenoj logici i prihvaćenoj filozofiji. U koaliciji to nije uvijek moguće. Ali, pojedina odstupanja od principa na kojima bi, prema mome mišljenju, trebala funkcionirati koordinacija, nisu takva da bih mogao tvrditi da je njezino funkcioniranje u bitnome narušeno.
Kad se radi o socijalnom paketu i o parafiranju sporazuma sa Slovenijom, moram vas demantirati. Itekako smo na koordinaciji razgovarali i o jednome i o drugome, a o socijalnom paketu gotovo smo se u potpunosti suglasili. Osim oko nekih detalja, nema većih razlika u našim stajalištima, niti ih je bilo tokom dogovaranja. Na to smo pitanje potrošili vrlo mnogo vremena, održali niz sastanaka, i s pojedinim stručnjacima i s ministrima. Zato i mogu reći da smo oko socijalnog paketa obavili posao na koordinaciji upravo onako kako ja i zamišljam da bi ona trebala funkcionirati.

• A što je s ugovorom o granici sa Slovenijom?
- I oko toga smo dosta raspravljali, ali nismo ni približno slično postupali i politički se dogovarali kao kod socijalnog paketa. Vjerujem da bismo danas imali manje problema da smo na visokoj političkoj razini i vrlo detaljno razgovarali o svemu. Nije tajna da oko tog sporazuma postoje razlike u strankama petorke. Ja s tim razlikama neću izlaziti u javnost sve dok vjerujem da je moguće naše potpuno usuglašavanje.
Ali, moram vas podsjetiti i na načelno stajalište petorke - ako ne uspijemo dobiti većinu u Saboru za parafirani sporazum sa Slovenijom, pokušat ćemo bit problema riješiti međunarodnom arbitražom.

• Je li koordinacija zamišljena samo kao savjetodavno tijelo? Ili se na njoj ipak kreira politika?
- Na dva sam konkretna primjera pokušao objasniti kako koordinacija funkcionira. A funkcionira, i to sasvim uspješno, onda kad o nekom pitanju obavimo detaljne razgovore, kao u slučaju socijalnog paketa. Odnosno, funkcionira manje uspješno onda kad takvog pristupa nema, kao što je bio slučaj sa sporazumom sa Slovenijom, pri čemu treba uzeti u obzir i kompliciranost teme.

• Zanimljivo je da se vaša iskustva u bitnome razlikuju od jednog drugog čelnika petorke, koji je izjavio da baš oko tih dviju tema nije bilo ni potpunog informiranja, još manje zauzimanja zajedničkog stajališta?
- Govorim o svom viđenju funkcioniranja koordinacije. Naravno, spreman sam i na raspravu s koalicijskim partnerima o tome kako svatko od nas gleda na rad koalicije. Uopće ne sumnjam u to da kod nas u petorci nije uvijek bilo dobre volje za usuglašavanje. Ali, mora se uvažiti činjenica da se svi mi bavimo poslovima kod kojih je vrijeme iznimno ograničavajući faktor. Svi imamo zaduženja u Saboru, u Vladi, u strankama, pa ponekad ostane malo vremena za detaljne razgovore.
Zašto kažem detaljne razgovore? Zato što koordinacija nije tijelo koje bi trebalo supstituirati ni Sabor, ni Vladu, ni bilo koji odbor, niti bilo koje ministarstvo. Ona naprosto treba biti mjesto na kojem se bistri politika i politički stavovi, utvrđuje politička strategija.

• Na koordinaciji se, dakle, ne kreira državna politika, pa između nje i VONS-a iz vremena vladavine HDZ-a nema nikakve sličnosti?
- Nema i ne može biti nikakve sličnosti. VONS je bio struktura jednog čovjeka i jedne stranke. A koalicija mora pomiriti interese pet stranaka, pet ponekad različitih mišljenja i mora postojati mjesto gdje će se ta viđenja usuglašavati ili pokušati usuglasiti. Usporedba sa VONS-om je potpuno promašena.

• Služi li koordinacija ponekad kao pokriće za manje popularne mjere Vlade?
- Nema ni govora o tome. Samo je nedostatak vremena za detaljnu raspravu o nekoj temi razlog što se ponekad stvara takav dojam u javnosti. Uostalom, mogu vam reći da su neke već donesene ili uobličene odluke bile, nakon ozbiljne rasprave na koordinaciji, zaustavljene ili preformulirane, i to iz političkih razloga. Petorka nije, dakle, donosila konkretne odluke, ali smo se politički odredili prema pojedinom pitanju.

• Imate li i vi osjećaj, poput nekih drugih partnera iz koalicije, da ponekad na sastancima petorke samo statirate, a da je odluka ionako već donesena?
- Odgovorit ću vam sportskim rječnikom. Igrač koji želi statirati, on statira, a igrač koji želi igrati utakmicu, on igra. Ne ovisi samo o kapetanu ili o treneru kako će momčad igrati, nego i o svakom igraču ponaosob.

• To znači da se vama ne može desiti da statirate?
- Ne, meni se to ne može desiti!
Ivka Bačić