Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske Ante Klarić dužnosnik je čiji rad izuzetno cijene obični građani, stručnjaci ali i političari bez obzira na stranačku pripadnost. Premda se vladajućima, kako bivšim tako i aktualnim, nerijetko ne sviđaju Klarićeve oštre kritike njihova rada moraju ipak priznati da uvijek radi po zakonu i savjesti, vodeći primarno brigu o malom čovjeku i njegovim pravima. Potvrđuje to i činjenica da se godišnjim izvješćem o radu pučkog pravobraniteljima uvijek izriču komplimenti i prihvaćaju jednoglasno u Hrvatskom saboru.

l Prije nekoliko dana predložili ste Ministarstvu pravosuđa da obustavi promjene predsjednika sudova dok se Hrvatski sabor ne očituje o spornoj odredbi izmijenjenog Zakona o sudovima. Zašto ste stali u obranu Udruge hrvatskih sudaca?
- Udruga sudaca je od mene zatražila mišljenje i morao sam im odgovoriti po savjesti, ali i po pravilima struke. Naime, protiv toga sam da se oduzimaju mandati predsjednika sudova, jer to ne proizlazi iz duha zakona premda ga na taj način mnogi, pa i donedavni ministar pravosuđa tumače. Držim da iza toga čina stoji politički program. Dakle, nastavljaju se iste metode kao što smo ih doživljavali u predhodnom vremenu. To da se u paketu treba promijeniti čitavu garnituru predsjednika sudova može se tumačiti samo političkim aktom, a ne aktom pravne države. U tom smislu mogu reći da je takav potez nesmotren, politički neprihvatljiv i moralno upitan, a zakonski neutemeljen.
Na taj se način produžava agonija sudbene vlasti jer se nastavlja nesigurnost kadrova u njoj. Nikad se ne zna kad će doći do smjene u paketu. Ove metode nisu demokratske i ne ukazuju na dobru namjeru onih koji se kunu u demokratsku i pravnu državu. Zato je očito da se pravna i profesionalna nesigurnost reflektiraju i na opće funkcioniranje sudbene vlasti. To je razlog što sam predložio da bi bilo razumno obustaviti natječaj i izbor predsjednika sudova.
 

• Štitite li zapravo tom svojom odlukom sudački ceh?
- Time se ne štiti jedna cehovska organizacija već mandat. Kad se štiti mandat onda se štiti pravna sigurnost i demokratski sustav države. Mandat se može oduzeti samo pod uvjetima utvrđenima zakonom. To drugim riječima znači mandat prestaje, ako je netko nestručan ili je postao fizički i mentalno nesposoban, ali se to nikako ne može učiniti političkim aktima, jer bi to značilo da prevladavaju politički kriteriji. Ako to nije bila namjera onda je bila nespretnost pa opet treba na nju ukazati odgovornima.

• Očekujete li da će Sabor brzo reagirati na tu Vašu preporuku?
- Ne očekujem, ali treba se ponekad u javnosti polemizirati s promašajima koji se kod nas zbivaju jer je to jedini način kako se boriti protiv njih.

• Što pokazuju pritužbe građana koji vam se često obraćaju za pomoć? Kako radi državna administracija i ima li nekog pomaka na bolje?
- Točno je da je kod nas državna administracija jako glomazna i zato je kočnica gospodarskog i pravnog sustava. Osobito je to problem u vremenu kad se Hrvatska treba otvarati i razumno koristiti svoje prirodne i gospodarske potencijale, kad trebaju ulaganja u Hrvatsku. Administracija postaje kočnica zbog prevelikog administriranja i prenormiranja cijelog sustava. Sigurno je da se razumna i racionalna organizacija na svim razinama teško provodi u trenutačnim socijalnim neprilikama, pored golemog broja nezaposlenih. Teško je otpuštati zaposlene u državnim službama jer to rađa nove probleme kao što je pokazao i primjer MUP-a i MORH-a. U tim je ministarstvima proteklih godina mnogo mladih ljudi dobilo kruh i tako je smanjena socijalna tenzija, ali je vrijeme pokazalo da je to kočnica za učinkovitije funkcioniranje života u državi. Ukazivao sam na te probleme prilikom iznošenja izvješća za prošlu godinu. Kočnica učinkovitosti su i monopoli na državnoj i lokalnoj razini kroz javna poduzeća koja ne funkcioniraju na dobar gospodarski način, dovode u pitanje kvalitetu življenja i odnose u Hrvatskoj. I tamo se po stranačkim kriterijima u Upravne odbore opet biraju »naši« bez ikakvih stručnih kriterija.

• Je li se promijenila struktura pritužbi građana u zaštiti ljudskih prava u posljednje dvije ili tri godine?
- Ne mijenja se struktura jer do olako obećane brzine i popravljanja stanja nije došlo za što postoje neki objektivni razlozi, ali i subjektivni. No, to koriste raznorazne grupacije u manifestacijama političkog i drugog uličnog grubijanstva.

• Koja su problemi nacionalnih manjina s kojima se susrećete?
- Sad je problem povratak izbjeglica i prognanika, te povrat imovine što se reflektira kao nacionalna netrpeljivost. Naime, međunacionalni odnosi nisu više opterećeni politikom već socijalom. Vjerujem da će socijalna sigurnost otkloniti u velikoj mjeri i međunacionalne sukobe. Poboljšanje kvalitete život ispit je sposobnosti svake vlasti, a provjera neće biti na ulici već na izborima.

• Reagiraju li državne institucije na vaše primjedbe?
- U pravilu odgovaraju ali nastavlja se i dalje navika da neke institucije redovito surađuju s nama, a neke uporno ne.

• Koje primjerice?
- Ministarstvo obnove i razvitka najlošije surađuje s našim Uredom dok su ostala uspostavila korektnu suradnju.

• U kojem se broju rješavaju pritužbe građana koje stižu u vaš Ured?
- U prosjeku pozitivno se riješi oko 40 posto naših intervencija što je iznad europskog prosjeka demokratskih zemalja koje imaju dužu tradiciju ombusmana od Hrvatske. Građani dolaze u naš Ured ne bi li riješili svoje probleme, ali većim dijelom i za ono za što nismo ovlašteni. No, budući da je najveći dio njih socijalno ugrožen i nema novca za odvjetnike, onda im mi pomažemo pravnim savjetima, a da to ne moraju platiti. Dakle, pružamo pravne savjete i upućujemo ih kako da ostvare svoje prava. Hrvatski građani posebno su opterećeni gubitkom posla, razočarenja zbog neostvarenih obećanja opterećuju psihe ljudi i zato postaju žrtve raznoraznih manifestacija, što stvara lošu atmosferu, a naš je Ured svjedokom kako se to u konkretnom životu reflektira.

• Jeste li svjedoci i podjela u hrvatskom društvu?
- Jesmo svjedoci podjela, ali ne onih ideoloških, nego onih koje su predmet uporabe i zlouporabe naroda i koji su u funkciji grubog raslojavanja hrvatskog društva. Ove podjele o kojima se govori u dnevno političke svrhe, ne postoje. Postoje podjele na bogate i siromašne, na one privilegirane i one ne privilegirane, a sve druge podjele su rezultat određenih političkih programa i raznih drugih, ali destruktivnih grupacija. Zato tvrdim da socijalna kriza nije izazvala moralnu krizu, već moralna socijalnu, a što se potvrđuje u mom uredu.

• Kako komentirate izjavu Žarka Puhovskog po kojoj se Hrvatskoj pruža šansa da uđe u Europu tako da kao prva država u povijesti kažnjava časnike pobjedničke vojske?
- Činjenica je da su danas neki zaboravili što su nama predstavljale vrijednosti slobode i države, i kako se stvarala Hrvatska. Danas se to stanje zlorabi u političke i druge svrhe. Uz one koji su branili načela i programe ostvarivanja slobode i države, bilo je i onih koji su zaboravili štititi obraz i program za koji su se borili. U svakom slučaju u predhodnom vremenu zatajila su jednim dijelom tijela gonjenja koji su trebali procesuirati takva djela, pa se danas ispostavljaju računi na jedan vrlo drastičan način. Govorio sam o tome da je i svijet bez kriterija kad su u pitanju događaji koje smo preživjeli, a i nedostaje pravi kriterij i odnos prema onima koji su uzročnici agresije. Zbog toga je veći dio javnosti revoltiran. No, moram reći da obveze koje je preuzela predhodna vlast opterećuju i ovu vlast, što stvara averzije prema njoj, tako da mora eskivirati na razne načine. Međutim, valja reći da upravo zato što su to bile tabu teme, danas imamo veće posljedice kad su one postale res publica.

• Treba li otvarati dossiere SIS-a kao što to predlažu neki dužnosnici?
- Držim da treba otvarati one dossiere koji bi mogli biti dokaz za neko kazneno djelo koje nije zastarjelo. No, to nikako ne smije biti u funkciji destabilizacije hrvatskog društva.

Goranka Jureško