Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan u razgovoru za Vjesnik govori o promjenama u obavještajnim službama, smanjenju predsjednikovih ovlasti i otkriva gdje su »tuđmanovci u novoj vlasti«.

• Gospodine Račan, stojite li iza ponuđene ostavke Ozrena Žuneca i vjerujete li tvrdnjama da Tomislav Karamarko sprječava Žuneca u transformaciji HIS-a?
- Iza Žunecove ostavke stoji Žunec. Tvrdnjom da netko drugi stoji iza ostavke činite nepravdu Žunecu. On je dovoljno zreo i samostalan da odlučuje u svoje ime. Niti stojim iza te ostavke niti sam odlučio o toj ostavci. Žunecovu ostavku interpretiram kao njegovo nezadovoljstvo sporošću transformacije obavještajne zajednice u instituciju koja će štititi nacionalne interese, biti isključivo u toj funkciji, svedena na pravu mjeru te dobro kontrolirana. Jer, imali smo penetraciju te službe preko svake dozvoljene mjere u naš dnevni politički život, bilo je zlouporaba te službe. Prisluškivanje političara, novinara, građana i korištenje te službe kao centra političke moći treba biti iza nas. Ostavku Žuneca interpretiram kao njegovo nezadovoljstvo sporošću ovog procesa. Žao mi je što je dao ostavku i nadam se da nije definitivna. Razumijem i Žuneca i Karamarka jer, doći u jednu tešku situaciju, biti obavezan toliko toga brzo i kvalitetno promijeniti a s mnogo otpora, nije lako. Vjerujem da će imati dovoljno snage da izvršimo programiranu promjenu te službe, što smo obećali građanima na izborima. To će učiniti ovi ljudi ili neki drugi, svejedno, ali u to sam siguran. Ne interesira me isforsirani sukob osoba, pa onda i pitanja tko stoji iza tih osoba, već me interesira što možemo učiniti da transformiramo tu službu. U njoj je previše ljudi koji su dugo vremena zloupotrebljivani, u njoj su ljudi koji su imali mnoge konce u rukama i onima koji poput Žuneca dođu u tajnu službu doista nije lako. Razumijem teškoće ali nisam pristalica brze demisije, ne podržavam ostavku. Mislim da je čitava stvar oko tajnih službi u javnosti krivo postavljena i da je treba postaviti na drugu osnovu. Pogrešno je pitanje tko će kontrolirati tu tajnu službu, Mesić ili Račan. Ma 'ajte, molim vas. Upravo je to stara svijest koja bi zadržala političku moć u toj službi, a onda je pitanje tko će tu moć koristiti. Ne, hvala lijepo. Odlučujuće je pitanje kako likvidirati tu službu kao centar političke moći kojom se može manipulirati u svoju političku korist a na štetu onog koji vam se politički ne sviđa. Tu službu ne smiju kontrolirati ni Mesić ni Račan ni netko treći. Kada ta služba ne bude centar političke moći, što je bila u Tuđmanovo vrijeme, onda će otpasti mogućnost da je netko kontrolira i koristi. Kada to postignemo, onda neka šefa tajne službe postavlja tko god hoće. Strašno je važno razvlastiti tu službu od moći koju je imala.
 

• Najavljivali ste promjenu Ustava i smanjenje Predsjednikovih ovlasti u roku od šest do sedam mjeseci, ali se čini da Vlada neformalno već sada želi smanjiti ovlasti Predsjednika.
- Čime Vlada želi neformalno smanjiti predsjednikove ovlasti?

• Pa sve priče oko vanjskih poslova, MORH-a i tajnih službi vezane su uz smanjenje ovlasti predsjednika.
- Tuđmanova ekstremna predsjednička pozicija koja je omogućila nedemokratski stil vlasti nije uvedena samo predsjedničkim sustavom u Ustav nego je uvedena mnogim zakonskim odredbama i praksom. Ako želimo mijenjati tu nedemokratsku vlast moramo mijenjati praksu, zakone i neke ustavne odredbe. Za one koji zagovaraju Tuđmanov koncept vlasti ne treba dirati postojeću praksu, zakone kojima je proširena Tuđmanova ovlast, a onda ni Ustav. Vidim pokušaj proizvodnje umjetne krize i osobnih antagonizma, ali Vlada u tome ne sudjeluje.

• Međutim, predsjednik Sabora Zlatko Tomčić se zalaže da predsjednik države ne bude vrhovni zapovjednik u miru. To ne spada u ekstenzivna tumačenja ovlasti i ne treba nužno podlijegati ustavnim promjenama.
- Nije baš tako Tomčić postavio problem. On je rekao ono što i ja mislim, a to je da pozicija predsjednika, što se obrane tiče, ne može biti ista u ratu i u miru. Ako se u tome slažemo, onda su konsekvence jasne. Teško je očekivati da će u ratu biti prostora za djelovanje svih demokratskih institucija. Zapovjedna pozicija Predsjednika Republike je neupitna, neće on očekivati da se sazove Vlada, ministarstvo ili parlament. No, kada rata nema postoje demokratske institucije, Vlada, parlament i ministarstva normalno rade. Pa valjda one imaju određene ingerencije u odnosu na obranu i Hrvatsku vojsku. Podmetnuta je teza da netko ne priznaje ulogu predsjednika Republike u miru, već samo u ratu. To je pogrešno. Netko samo traži da u miru parlament, Vlada i ministarstvo obrane imaju neku ulogu u obrani zemlje koju ne mogu imati u ratnom periodu. Te institucije ne smiju biti ograničene , one moraju imati ingerencije u odnosu na obranu zemlje. U diskusiji koja je počela katkada ima svjesnih ili nesvjesnih tuđmanovaca koji misle da bi Hrvatsku trebalo ponovno usrećiti s njegovim nedemokratskim konceptom vlasti.

• U kojim dijelovima vlasti trenutno vidite tuđmanovce?
- Postoje pojedinci koji misle da ovaj narod treba japu. Račan i ostali koji su izabrani 3. siječnja misle da se ovaj narod potcjenjuje. Ne treba on japu, posebno ne nekog tko će ga voditi žednog preko vode. Ako u medijima, na simplificirani način, kažete da Vlada želi ograničiti ovlasti predsjednika, ako postavite pitanje tko se to usuđuje dovoditi u pitanje ulogu predsjednika Republike kao vrhovnog zapovjednika u miru, onda je to proizvodnja konflikta mimo osnova.

• Kako ocjenjujete prijedlog Mesićeve skupine za promjenu Ustava?
- Mislim da je to korektan prijedlog. Po slici koja je stvorena u javnosti, ja bih trebao napasti rezultat rada te komisije. Ma dajte, molim vas. Mislim da je to korektan doprinos raspravi o promjeni Ustava. Nije važno slažem li se ja sa svim predloženim, ali u cjelini je to korektan i mogući koncept promjene Ustava. Vjerujem da su i oni koji su sudjelovali u pisanju spremni da to što su rekli ne bude zadnja stvar.

• Mislite li da treba ukinuti Županijski dom?
- Odlučivanje o tome ostavio bih za drugi krug ustavnih promjena do kojih će doći kasnije. Sigurno je da će u jednoj smirenijoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji biti prilike za raspravu o tome, za jedno kasnije promišljanje.

• Zašto Vlada još nije Saboru dostavila prijedlog Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije s obzirom da ste vi osobno to najavljivali za prvu sjednicu Sabora na kojoj ćete imati većinu?
- I sâm sam nezadovoljan tom činjenicom, ali kao predsjednik Vlade moram pokušati dobiti suglasnost različitih faktora da se nešto učini. Predugo smo zapeli na traženju boljeg rješenja oko toga kako efikasno izvršiti reviziju dosadašnje privatizacije, a osobito kako sankcionirati odgovorne za velike kriminalne aspekte te privatizacije. Možda smo jednim zakonom pokušali napraviti previše, pa smo zastali suočeni s otvorenim pitanjima koje nismo znali riješiti adekvatno pravnom sustavu. No, nakon tog zapinjanja mogu najaviti da će zakon ići u saborsku proceduru. Nadam se da će u svibnju zakon biti na snazi.

• Kako ocjenjujete poteze na kojima ste trebali lako poentirati, a niste? Na primjer, smanjenje plaća dužnosnika, smanjenje proračuna, smjenjivanje Obrada Kosovca i objavljivanje »Obveznih naputaka«...
- Kako to već biva, Vladi se upisuju negativni poeni za ono gdje ona nije kriva. Ajmo redom. Vlada je odmah izašla s prijedlogom smanjivanja plaća. Nakon toga ide rasprava u parlamentu i zaključak Vladi da na drugoj osnovi pokuša predložiti rješenje. Čini li Vlada grešku što sluša parlament? Predložili smo preko amandmana svoj prvobitni prijedlog, što nije prošlo u Saboru. U to vrijeme u javnosti je bilo previše nesklonosti novoj vlasti u Hrvatskoj i to s dvije strane. S jedne strane nesklonost onih koji nisu spremni tako lako priznati da je bivša politika bila pogrešna a da sada nova vlast radi bolje, dok je s druge strane ta nesklonost bila od onih koji previše očekuju. Među njima je mnogo onih koji očekuju revolucionarnu vlast i revolucionarnu Vladu, koja treba nešto sprovesti, neovisno je li to u skladu sa zakonom. Vladin prijedlog oko plaća nije prošao u Saboru i što smo mi trebali napraviti? Tih 30 posto smanjenja plaća je zapravo 40-postotno smanjenje, što smo i objasnili. Za razliku od ostalih zaposlenih, nema minulog rada i osnovica plaća dužnosnika je prošlogodišnja prosječna plaća, te nema povećanja tijekom ove godine. Objektivno će plaća padati i na kraju godine ispast će da su plaće dužnosnicima smanjene 40 posto. Što je dalje?

• U predizbornoj kampanji tvrdilo se da će proračun biti smanjen do 17 posto, na kraju je smanjen za 1,7 posto.
- SDP u koaliciji s HSLS-om nije to spominjao. Bez presedana je u Europi da je netko smanjio proračun, a mi jesmo. Nominalno, proračun je naizgled smanjen samo malo, ali brojkama smo pokazali da je smanjenje proračuna znatno veće zbog nekoliko činjenica, a ja ću navesti dvije. Prvo, u tom proračunu je vraćanje dugova od prošle godine. A mogli smo ih reprogramirati, prebaciti na iduće godine i imali bi za četiri milijarde manji proračun. Smanjili smo porezna opterećenja za 1,6 milijardi kuna. Da smo ostali na istom porezu imali bismo za daljnjih 1,6 milijardi manji proračun. Proračun je stvarno znatnije smanjen od nominalnog što se može dokazati i nekome tko nema veliko ekonomsko obrazovanje.

• A traljavost pri prvom pokušaju smjene Obrada Kosovca.
- U čemu je tu krivnja Vlade? Sabor je iz svojih redova imenovao u Vijeće HRT-a nove članove. Odnos snaga je bio takav kakav je. Možda se može postaviti pitanje zašto svi članovi Vijeća nisu bili na sastanku. Ovo je bio pokušaj da se nešto učini po postojećem zakonu gdje je HDZ imao veću snagu u vijeću no što bih ja to želio. Uz takav odnos snaga Kosovac nije odmah smijenjen, ali ipak jest kasnije. Zar smo revolucionarnim dekretom trebali ukinuti Vijeće HRT-a?

• Obavezni naputci izazvali su negativan efekt u javnosti.
- Nisam ni ja sretan zbog nekih formulacija u tom tekstu, ali to je jedna stvar. Druga je stvar kako je to odmah iskorišteno kao ključni argument protiv nove vlasti. Rekao sam u Saboru; ja ga takvog ne bih napisao. Ipak, u tom se dokumentu spominju kandidati, a ne izbori. Jedna stvar je postupak kandidiranja pri čemu je moguća podjela među strankama, ali drugo je finalni rezultat. Hoće li netko biti izabran iz tih stranaka ne ovisi samo o njima već i o legalnim organima. I tu je nesporazum. Ne baš dobro sročena uputa koordinaciji šest stranaka interpretirano je odmah kao da je to i finalni rezultat u izboru kadrova. To samo govori o nervozi u kojoj se previđaju i ovakve stvari. Uostalom, šestorica nisu isključivo podijelila kadrove među sobom na državnoj razini, pa neće ni na županijskoj, to nije moguće. Ja bih se prvi pobunio kada bi netko to pokušao na lokalnoj razini. Pogledajte strukturu imenovanih u ministarstvima, tu je gomila ljudi koji nemaju veze sa šest stranaka već su tu zbog stručnosti. Ako to imamo na državnoj razini, normalno da suprotno ne bismo dopustili na lokalnoj razini.

• S obzirom na najavljena poskupljenja energenata, postavlja se pitanje je li Vlada socijalna ili liberalna?
- To je kao da me pitate zašto ljudi na brodu koji je u olujnom moru ne spavaju mirno i mirno ne jedu svoju juhu. I ja bih volio da ljudi mirno spavaju i jedu svoju juhu, ali mi nemamo tu situaciju. Da bismo omogućili da Hrvatska bude socijalno pravednija država moramo najprije izaći iz ponora krize u kojem pravde nema, osim za one koji su imali milost vladajuće strukture ili koji su bili lopovi. U ovom je trenutku pitanje je li Vlada liberalna ili socijalna smiješno kad Vlada ima elementarni cilj spašavanja zemlje. Ova Vlada ne može biti uspješna ako na kraju mandata ne bude ocijenjeno da je izvukla zemlju iz ponora krize i otvorila perspektivu. Ja se oslanjam na svijest dominantnog dijela hrvatskog naroda koji još uvijek misli da ćemo uspjeti, ali to neće biti ni lako ni brzo. Mnogim potezima Vlade ni ja nisam zadovoljan jer su oni iznuđeni i ne očekujemo da se zbog tih poteza nama plješće, ali treba ostati svijest da je to nužno i da izlaz postoji. Ova vlast neće posustati u mijenjanju stvari i u učvršćenju nove politike. I ja bih bio zadovoljan da smo jedan krupan potez, vraćanje dugova, napravili prije mjesec dana, a ne jučer. Za druge krupne poteze treba vremena i bit će ih još.

• Čelnici Europske unije bili su ushićeni promjenama u Hrvatskoj, ali se sada tvrdi da je uspon zaustavljen zbog očekivanja radikalnijih promjena u Hrvatskoj, te se tvrdi da nisu zadovoljni reakcijom Vlade na demonstracije pred veleposlanstvom SAD-a u slučaju Blaškić.
- Ne mislimo se ponašati prema svakom očekivanju u svijetu i Europi. Snažno smo navijestili promjene i na tome ćemo insistirati zbog nas a ne zbog Europe. Ni svijet ni Europa nisu bez konflikta. Svi mogu biti oduševljeni demokratskim izborima u Hrvatskoj jer se u ovoj regiji dokazala demokratska zrelost jednog naroda. No, konflikti u svijetu prelomit će se i na Hrvatskoj. Evo vam primjer WTO-a. Nova politika ima podršku i EU i SAD-a, ali smo u WTO-u žrtve sukoba oko audiovizuelnih prava između američkog i europskog pristupa. Zamolili smo da se njihov konflikt ne prelama na Hrvatskoj i to se na kraju neće dogoditi. Svijet svoje konflikte ne rješava balkanoidno, ratom, već na demokratski način. Mi ćemo vrlo brzo ući u WTO iako postoje dijelovi gospodarstva koji to ne priželjkuju jer neki neće lako izdržati konkurenciju zbog sniženja carina. I u Partnerstvo za mir ulazimo vrlo brzo, imamo sigurne izglede da pregovori o Paktu o stabilnosti i pridruživanju Europskoj uniji počnu ovog ljeta, a takvu brzinu nije zabilježila ni jedna zemlja.

• Zašto niste osudili grupu demonstranata pred veleposlanstvom ako su se ondje dizale ruke u nacistički pozdrav i ako je jasno da nisu SAD potpisali ustavni Zakon o suradnji Hrvatske s haškim sudom?
- Mislim da smo se ogradili od događaja činjenicom da su najekstremniji dijelovi protestanata došli protestirati i na Markov trg. Njihovo pravo lice, koje su time pokazali, bio je napad na novu vlast, a ne na Ameriku.

• Znači li to da to nije ni bila briga za Blaškića?
- Ma kakvi. Blaškić je tužna priča manipulacije nacijom i nacionalnim interesima. Tamo su demonstrirali i oni koji su krivi za katastrofalno ponašanje prema Blaškiću. Usprkos želje organizatora da napravi masovne demonstracije i da na Markov trg dođe tisuće i tisuće demonstranata protiv nove vlasti, bilo ih je nekoliko stotina. Zašto bismo nekome žestokom verbalnom paljbom dali snagu koju on nema? Ne trebamo nervozno reagirati na svaki politički ekstremizam.
Hrvatska država i hrvatski narod neće imati hipoteku u ovom stoljeću. Oni koji su svojom politikom, pod krinkom Domovinskog rata, nanijeli hipoteku Hrvatskoj, doveli je u stanje izolacije i sukoba sa svijetom, gotovo jednako kao i Milošević, završili su s tom politikom u prošlom stoljeću.

• Kako to da je Mirko Galić vaš dobar izbor za direktora HRT-a ako je bio dobar i HDZ-u, te kako netko tko nije radio na televiziji može biti jamac promjena HRT-a u javnu televiziju?
- Gospodin Galić je bio prijedlog i rješenje vladajuće koalicije, a ne samo moje. Sigurno postoje ljudi koji su tehnološki adekvatniji tom mediju, zapravo riječ je o dva medija, televiziji i radiju, koje će trebati razdvojiti. No, pustimo tehnološke argumente. Čovjek na čelu te kuće mora jamčiti mogućnosti njene transformacije u javni medij. Učinilo nam se da Galić to može i zato smo stali iza njega. Druga je stvar ako će nas on demantirati. Galić je radio na HRT-u i bez obzira na to je li prerano ili prekasno napustio HRT, nezadovoljan onime što je bilo, on je ipak radio tamo, pa se na neki način sada vraća. On je prvotno došao na HRT u Tuđmanovo vrijeme, možda u naivnoj vjeri da će imati mogućnosti za transformaciju tog medija. Možda mu se može prigovoriti da se predugo zadržao, što je stvar ukusa. Vjerujemo da će upravo zato u sadašnjoj poziciji s više upornosti, koju je već pokazao, djelovati u pravcu promjena.
Dean Sinovčić