• Gospodine Fižuliću, za početak, Vama najteže pitanje: Kad ćemo dočekati smanjivanje nezaposlenosti?
- Očekujem da će se sadašnji nepovoljan trend privremeno prekinuti zbog, nadamo se, vrlo uspješne turističke sezone te povećanog opsega rada građevinskih poduzeća. Ali to je sezonsko i tek djelomično ublažavanje stanja. Do oživljavanja cjelokupnog gospodarstva, uz osjetno i stalno povećavanje broja zaposlenih, doći će tek kad uspijemo snažnije privući izravna strana ulaganja i stvarati hrvatske izvozne proizvode.
Da bi se to postiglo, treba kombinirati različite mjere od kojih je jedna od najznačajnijih donošenje Zakona o poticanju ulaganja, domaćih i stranih. Prijedlog Zakona već je u Vladi, a smatramo da je iznimno konkurentan u usporedbi sa sličnim propisima koje imaju druge tranzicijske zemlje. Mogu dodati i da je određen učinak imala već i sama najava donošenja Zakona. Jer, nakon toga u Ministarstvu je bilo već nekoliko vrlo ozbiljnih razgovora sa stranim ulagačima koji žele investirati u ovu regiju. Sada su u svoje planove uključili i Hrvatsku, a mislim da će, poslije stupanja na snagu svih mjera koje planiramo, neki čak i odustati od ulaganja u druge tranzicijske zemlje i doći kod nas. Zato se nadam da će se već krajem godine povećavati broj radnih mjesta, a ne kao sada, smanjivati.

• To je lijepo čuti jer kod nas sada je više stečajeva nego otvaranja novih tvrtki.
- Nije točno da se radi o novom valu stečajeva. Mnoge od tvrtki koje se pritom spominju, iako neformalno, zapravo su već odavno bile u stečaju. Jer u njima se nije ništa proizvodilo i radilo, zaposleni duže vrijeme nisu primali plaće. A vjerovnici nisu pokretali stečajni postupak jer nisu vidjeli nikakvu mogućnost da će vratiti barem dio svojih potraživanja. Naravno je da stečajevi privlače veću pozornost medija od uspjeha brojnih malih i srednjih poduzeća. A ima sve više i takvih primjera. Iako se učinci rada Vlade još premalo vide, mislim da smo na putu prema ozdravljenju. Ako se nastave mjere za poboljšanje likvidnosti, smanjenje porezne presije i troškova države te ako nastavimo s privatizacijom i restrukturiranjem, ne vidim razloga zašto ne bismo uspjeli.
 

• Sve je više istraga zbog zloporabe ovlasti i izvlačenja kapitala iz poduzeća u vlastiti džep.
- Ne zaboravimo da smo zatekli partijsku državu s enormnom korupcijom. Tako velik broj istraga zbog zloporabe ovlasti rezultat je oslobađanja organa gonjenja i pravosuđa od političkog pritiska i nestanak političke zaštite vinovnika najrazličitijih oblika kriminalnog ponašanja u gospodarstvu. Jer, što se radilo u posljednjih pet do sedam godina zapravo i nije bila tajna.

• Tranzicijsko razdoblje i privatizaciju okrivljuje se za gubitak nekih 700.000 radnih mjesta?
- Nisu sva radna mjesta nestala zbog prijelaza u drugi model privređivanja. Dio je izgubljen jer su brojni prijašnji proizvodni kapaciteti bili predviđeni za puno veće tržište, za cijelu tadašnju Jugoslaviju, jer je puno toga izgubljeno ratnim razaranjima i jer godinama nismo imali pravih turističkih sezona. A dio je izgubljen zbog lošeg gospodarenja i bezočne pljačke! Svatko od nas bezbroj puta je rekao kako je dosadašnji model pretvorbe i privatizacije bio potpuno pogrešan jer se temeljio na darovanju poduzeća odabranima. Zna se da su oni iz tvrtki izvlačili kapital i selili ga u inozemstvo, ali još se ne zna kako ga dobiti natrag. Uz ostale mjere za oživljavanje gospodarstva, sada pokušavamo liječiti i posljedice takvih ponašanja.

• Kako na sve to, kao i na najavljeni Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije gledaju potencijalni strani ulagači?
- Ako je neka tvrtka bila privatizirana i poluprivatizirana na sumnjiv način, a stranci ili domaći ulagači htjeli su je kupiti, naravno da ih zanima što će biti s njom, kakav je zapravo njezin vlasnički portfelj, bilanca... Zanima ih i hoće li se u Hrvatskoj nešto bitno mijenjati i traže jasne i brze odgovore. I mi ćemo ih dati. Privatizaciju moramo završiti do kraja godine. A kad je riječ o reviziji, pravno gledano, teško je očekivati poništavanje ugovora sklopljenih prema tadašnjem Zakonu iako su možda bili nemoralni. Može se istražiti nelegalne kupnje koje se temelje na pranju novca, poništiti ugovore sklopljene protiv interesa države, odnosno Mirovinskog i Fonda za privatizaciju... Ali ima primjera nemorala i pogodovanja gdje se sada teško može nešto učiniti. Normalno je da zbog toga ima toliko frustracija u javnosti, da je puno onih koji se osjećaju izigranima, obespravljenima, jer su ostali bez posla ili jer se još ne ostvaruju sva velika očekivanja od nove Vlade.

• Ima i dobrih vijesti, primjerice, Vladina odluka o vraćanju dugova kao i da ubuduće postane redoviti platiša... A ostvarilo se i Vaše predviđanje o jačanju kune zbog čega je intervenirala i HNB.
- Država vraća dugove svojim vjerovnicima prema zatečenom stanju na dan 31. prosinca prošle godine, a vjerujem da će i tijekom ovog tromjesečja na vrijeme izvršavati svoje proračunske obveze. Proračun tako više neće biti jedna od karika u dužničko-vjerovničkom lancu. Ako je država uredan platiša, to je velik doprinos rješavanju problema likvidnosti. Zasad ostaje problem s tvrtkama u državnom vlasništvu i nekim javnim poduzećima, kao što su HŽ, HEP, Ina koje imaju istodobno velike dugove i velika potraživanja. Kad riješimo i to, moći ćemo reći da smo razriješili najveći dio problema likvidnosti. Inače, i dalje tvrdim da je Hrvatska devizno likvidna, a potvrdila se i isplativost mojeg poziva građanima da štede u kunama jer tako će najviše zaraditi na kamatama. Mislim da će se taj trend zadržati. Prvo zbog turističke sezone, a zatim i zbog dodatnih prihoda od nastavka privatizacije i prodaje kapitalnih poduzeća. »Stand by« aranžman s MMF-om smatram važnim. Ali ne zbog novca MMF-a ili Svjetske banke za kakvo popravljanje devizne slike Hrvatske, jer ona je dobra već zbog poruka svijetu i privlačenja stranog kapitala čime bi se ubrzao, te napokon riješio i ostatak problema likvidnosti. Ima i još nekih pozitivnih trendova. Mislim da je u medijima preskromno prošla vijest da je HNB smanjio obveznu pričuvu banaka i eskontnu stopu. Može se očekivati da se u ovoj godini to učini još nekoliko puta.

Boris Petrović