ZAGREB, 4. travnja - O smanjenju predsjedničkih ovlasti pri sukreiranju vanjske politike, zapovijedanju vojskom i nadzorom nad tajnim službama - ovih se dana lome koplja između Pantovčaka i Banskih dvora. O tome mogu li se o različitim viđenjima dogovoriti ili će to na koncu biti predmetom javne rasprave, Vjesnikovim je čitateljima govorio dr. Igor Dekanić, Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku.

• Predsjednik Stjepan Mesić je rekao da se ne želi odreći ovlasti zapovijedanja vojskom i u miru i u ratu. Kako u tom kontekstu komentirate izjavu Zlatka Tomčića, koji drži da bi hrvatski predsjednik trebao zapovijedati vojskom samo u ratu?
- Ne bih komentirao izjave predsjednika Sabora. Činjenica je da je predsjednik Mesić dobio izbore upravo zato što je obećao da će smanjiti predsjedničke ovlasti i predložiti promjenu u pravcu parlamentarnog sustava. Ali, i u parlamentarnom sustavu predsjednik Republike, ako je izravno izabran, treba zadržati zapovijedanje vojskom, biti sukreator vanjske politike i imati pravu kontrolu nad obavještajnom zajednicom. Da bi mogao kontrolirati obavještajnu zajednicu, mora imenovati šefove obavještajnih službi, odnosno barem ravnatelja krovne obavještajne organizacije. U svim parlamentarnim državama, čak i u parlamentarnima s, uvjetno rečeno, »slabim predsjednikom«, gdje se predsjednik bira u parlamentu, predsjednik zapovijeda vojskom i,imenuje šefove obavještajnih službi.

• I sukreator je vanjske politike?
- Naravno, i to zato što diplomatska služba nije samo stvar stranačke politike. Diplomatsko-konzularni predstavnici su predstavnici države i tu mora nadzor i utjecaj nad tom institucijom imati, rekao bih, najčvršća točka političkog sustava u Hrvatskoj. Ona točka koja je najmanje stranački obojena, a to je predsjednik Republike. Sabor je višestranački, Vlada će vjerojatno dulje biti koalicijska, a predsjednik Republike je nestranački i izabran na pet godina. I zbog tih razloga on mora imati nadzor nad onim trima djelatnostima, koje nisu samo političke nego i državne, a to su Oružane snage, obavještajna zajednica i vanjska politika. Prema tome, radi se o principijelnom političkom stajalištu o odrednicama budućega političkog sustava RH, a ne samo eventualnom sukobu sadašnjeg predsjednika Vlade i predsjednika Republike. Radi se o principijelnom i dubokom zalaganju predsjednika Mesića za trajnije definiranje odnosa u političkom sustavu RH, koji bi vodio podjeli vlasti pri čemu neke temeljne državne ovlasti moraju biti u nadležnosti predsjedniku Republike?
 

• Ali, premijer Račan je rekao da ne želi podjelu ovlasti između Predsjednika, predsjednika Vlade i Sabora?
- Ne bih to komentirao. Predsjednik Mesić je za podjelu ovlasti, a dio ovlasti koji se tiče Oružanih snaga, obavještajne zajednice te sukreiranja i kontrole vanjskih poslova morao bi biti na instituciji predsjednika Republike

• Račan je rekao da bi tajne službe zakonski trebala urediti Vlada, s Sabor kontrolirati?
- Imamo vrlo jasnu kontrolu zakonitosti rada posredstvom saborskog Odbora za unutarnju politiku. Svi se slažu da taj odbor mora dobiti veću ulogu - i predsjednik Republike i ljudi iz Sabora. Taj odbor će, kao u svima ostalim zapadnoeuropskim parlamentarnim državama, jačati svoju ulogu; dobiti temeljni položaj u kontroli cijelog sustava. Taj odbor dobiva vrlo jaku funkciju i poziciju. Vjerojatno će obavještajna zajednica imati civilnu obavještajnu i protuobavještajnu službu u Ministarstvu unutarnjih poslova, a vojnu obavještajnu i protuobavještajnu komponentu u Ministarstvu obrane. Prema tome, na te službe središnji utjecaj ionako ima Vlada, jer će ona imenovati pomoćnike ministara koji će rukovoditi tim službama. Ostaje potreba za krovnom organizacijom obavještajne zajednice. Predsjednik Mesić zahtijeva da temeljni politički princip bude da predsjednik Republike imenuje ravnatelja, odnosno vodstvo te krovne obavještajne zajednice. Time će se osigurati operativno vođenje od strane Vlade za operativne obavještajne službe, Predsjednik će imati krovni utjecaj nad krovnom službom, a sve će kontrolirati Sabor.

• Smanjuje li se time manevarski prostor Predsjednika?
- To je već smanjeno u odnosu na ono što je prije bilo. Manevarski prostor predsjednika RH u situaciji koalicijske Vlade i koalicijske opozicije je smanjen mnogo više nego u jednostranačju.

• Unatoč Predsjednikovu možebitnom radikalnom protivljenju smanjenju nekih ovlasti, Sabor to može izglasovati dvotrećinskom većinom.
- Sabor, naravno, može promijeniti Ustav, ako to izglasuje dvotrećinskom većinom, pa može donijeti i odluku da potpuno promijeni instituciju predsjednika Republike. Ustavne promjene će, dakako, izglasovati Sabor, no, treba pričekati nekoliko tjedana dok se razvije rasprava o ustavnim promjenama. Raspravom o smanjenju ovlasti Predsjedniku skrećemo s mnogo važnijih problema u zemlji. Temeljni je ekonomska depresija, duboka financijska kriza, problem prenapregnutoga proračuna, problem propasti čitavih industrijskih grana, nepostojanje strategije razvoja... Prema tome, Hrvatska ima mnogo prečih zadataka, nego što su ovlasti predsjednika Republike ili Vlade, i to je mišljenje predsjednika Mesića.

• Na kraju, molim Vas da odgovorite, zašto ste bili na sjednici SONS-a. Ministar Radoš Vas je optužio da se ponašate kao Pašalić, jer je i on povremeno to činio.
- Nemam komentara.

Miroslava Rožanković