Nimalo laki rebalans ovogodišnjeg proračuna i izrada proračuna za sljedeću godinu, informacije o zabrinjavajućem odljevu najstručnijih kadrova iz Ministarstva financija, te glasine da je i sam ministar ponudio ostavku, više su nego dovoljan razlog za razgovor s ministrom financija dr. Matom Crvencem. Informaciju o svojoj ostavci dr. Mato Crkvenac je prokomentirao smiješkom i odmahivanjem rukom. Usprkos tmurnih predviđanja kritičara Vladine politike i pozivanjem na nesklona nam događanja u svijetu, dr. Mato Crkvenac govori kao optimist, uvjeren da je vrijeme »vatrogasnih« mjera za nama i da Hrvatskoj konačno predstoji razdoblje gospodarskog poleta.

• Za 2002. godinu najavljuje se proračun u kojem se prihodi od privatizacije neće trošiti na tekuću potrošnju nego će se ulagati u gospodarski razvitak, rashodi se neće više smanjivati na području plaća i socijale, a neće se povećavati ni porezi. Do sada to Hrvatskoj još nije uspjelo, kako ova Vlada to namjerava izvesti?
- Jedan od deset novih momenata za financijsku i ukupnu ekonomsku politiku koju sam najavio na Jesenskom velesajmu je izravno usmjeravanje privatizacijskih prihoda u razvoj. Dosadašnji se rad Vlade uglavnom iscrpljivao u saniranju problema, podmirivanju dugova, krpanju i hrvanju s tekućim problemima. Sada možemo reći da je postignuta odgovarajuća konsolidacija i da postoje pretpostavke da se u idućem razdoblju Vlada bavi razvojem, dugoročnijim perspektivama, strukturnim politikama, investicijama i novim radnim mjestima.
Vlada će nastaviti dosadašnju ekonomsku politiku u obliku restriktivne fiskalne politike, stabilne monetarne politike i makroekonomije, stabilnog financijskog sustava, nastavka privatizacije i poticanja investicija, izvoza te malog i srednjeg poduzetništva, decentralizacije i povećanja rejtinga u svijetu. Do promjene će doći tako što će težište prenijeti sa hrvanja s tekućim problemima na ubrzanje reformi i razvojne politike. Razvojnu politiku ćemo poduprijeti i tako što ćemo se pozabaviti managementom državnih potraživanja i time sanirati i povećavati tekuće prihode. Poduzeća koja mogu preživjeti tako ćemo osloboditi starih dugova. Javit će se novi poduzetnici, koji će od države otkupiti potraživanja od nekog poduzeća i tako ući u vlasništvo tih poduzeća i pokrenuti ih. Osobito ćemo poticati istraživanje i razvoj novih proizvoda, te obrazovanje. Idemo na veće izdvajanje iz proračuna za novo zapošljavanje i na nove programe koji će mladim ljudima omogućiti da od države dobiju početni kapital, koji neće morati vraćati. Ide se i odlučno na jače strukturne politike, na poticanje da naše tvrtke postanu regionalni igrači, da se zauzmu određene pozicije na nekim tržištima. Tu su i programi aktiviranja imovine. Tražit ćemo od banaka i poticati ih, da budu aktivnije u razvoju. Idemo protiv sive ekonomije u čemu nam treba efikasnije pravosuđe. Ulazimo u CEFTA-u, ulazimo u korištenje programa i kredita EU-a.
 

• Koliko bi novca za poticanje razvitka do godine trebala donijeti privatizacija?
- U početku se računalo s tri milijarde, a sada smo došli na oko 2,5 milijardi kuna. Točni iznos će ovisiti o dinamici promjena u energetskom sektoru i nekim drugim te odluci hoće li se u neke stvari ići bržim ili sporijim tempom.

• Kako će se taj novac usmjeravati u gospodarstvo?
- Preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak i bankarskog sustava bit će plasiran kao investicijska injekcija, kao osnova na kojoj će mnogi projekti dobiti financijsku podršku. Taj će novac biti ulagan po ekonomskim kriterijima ali to ne znači da se, u sklopu ukupne ekonomske politike neće razmišljati o tome da se beneficiraju neke kamate i stimuliraju određena ulaganja. Ovih dana aktiviramo Povjerenstvo za regionalni razvoj da vidimo što možemo učiniti za skladniji ukupni razvoj u državi u sklopu čega je moguće da se određena sredstva daju pod povoljnijim uvjetima.

• Kako se namjerava nadomjestiti nedostatak do sada neophodnih privatizacijskih prihoda za pokrivanje budžetske potrošnje?
- Hrvatska iz godine u godinu smanjuje proračunski deficit. Priče o proračunskim rupama su natucanja neupućenih iako proračunski problemi, naravno, postoje i uvijek će postojati. Hrvatski proračun je u povijesti hrvatske države u deficitu. No, taj se deficit smanjuje otkako ova Vlada kontrolira proračun. Deficit je 1999. bio 7,4 posto bruto domaćeg proizvoda, u 2000. bio je 6,3 posto, ove će biti 5,3 a do godine 4,25 posto. U 2003. će biti još manji i ući ćemo u zonu sređenih javnih financija. Samo je tako moguće prihode od privatizacije usmjeriti u razvoj.

• Dakle, tvrdite da ova Vlada nije mogla brže potaknuti razvoj?
- Apsolutno. Na dugove koje je bivša vlast ostavila, na saniranje zdravstvenog sustava, na izmirivanje obveza javnih poduzeća koja su sada konsolidirana, na saniranje brodogradnje, poljoprivrednih kombinata, Željezare Sisak, TLM-a i brojnih drugih, uključujući i Hrvatsku poštansku banku, preko koje je bivša vlast »opskrbljivala novcem« Kutlu i ostale, mi smo u godinu i pol potrošili više od 23 milijarde kuna. Istodobno u posljednjih deset godina imamo preko 20 milijardi nenaplaćenih obveza po porezima i doprinosima, a taj je dug samo manjim dijelom nastao u ovoj i prošloj godini. Tek nakon što smo to učinili došli smo u položaj da tekućim prihodima podmirujemo tekuće rashode. Pri tome je vrlo važno da ćemo u sljedećoj godini određene prihode pokušati polučiti i tzv. managementom tih i brojnih drugih starih dugova, poput ubiranja prihoda od koncesija, vodne naknade i slično. U Hrvatskoj očito postoji ozbiljna duboka neodgovornost prema državnim financijama. Oni koje je država zadužila da ubiru te prihode to ne čine dovoljno uspješno, a s druge strane postoji mentalitet da je časno varati državu i izbjegavati plaćanje poreza. To ćemo ozbiljno mijenjati čak i nekim zakonima. Ozbiljno se radi i na smanjivanju sive ekonomije, razvijamo čitav niz aktivnosti koje također moraju donijeti dodatne prihode. Pozabavit ćemo se i pospješivanjem naplate drugih prihoda države uz istodobno nepovećavanje rashoda.
To neće biti lako i proračun za 2002. bit će vrlo težak proračun. On zahtjeva da se tekući rashodi pokrivaju »vlastitom plahtom«, dakle tekućim prihodima. Bit će to restriktivan proračun, što na primjer znači da masa za plaće neće rasti, kao ni izdaci za neke druge ključne rashode. Bit će teško ostvariti takav proračun, ali on je na liniji ozdravljenja državnih financija i otvara mogućnosti za razvoj.

• Prilikom izglasavanja svih dosadašnjih državnih proračuna saborski su zastupnici uglavnom nisu bili skloni štednji. Za svaku se stavku našao netko tko je tvrdio da ju se ne smije dirati. S druge strane, čak i neki političari stranaka na vlasti tvrde da ni Vi kao ministar financija niste dovoljno čvrsto branili zakone struke pred političkim pritiscima. Na primjer, zapošljavanje u državnoj upravi bilo je godinama korišteno kao mjera socijalne politike, pa danas imamo previše činovnika, previše vojnika... Prema do sada poznatim informacijama ni sljedeće se godine u tu kiselu jabuku neće posebno čvrsto zagristi.
- Mi smanjujemo zaposlenost u upravi, ove godine imamo osjetno smanjenje u policiji. Točno je da bi s manje ljudi uprava mogla funkcionirati, ali jasno je i da bez ukupno 50 zaposlenih ne možete imati 20-30 dobrih. S druge strane, nije lako otpuštati ljude u upravi, iako u njoj mora doći do daljnjih racionalizacija. Uostalom, onoliko koliko racionalizacija uspije toliko će to osjetiti na plaćama oni koji u njoj rade. Ako ne bude racionalizacije te će plaće biti dosta jadne i neće rasti. Doći će do znatne racionalizacije i daljnjih reformi - mirovinskog i zdravstvenog sustava, kreće i reforma sustava obrane. Nažalost, u sustavu obrane nisam do sada uspio u većim uštedama jer je zakon, koji će omogućiti reforme, tek upućen u saborsku raspravu.

• Kraj je rujna, a mi još ne znamo kako će izgledati rebalans ovogodišnjeg proračuna. U međuvremenu se dogodila kriza vezana za napade na SAD pa se uz domaće probleme javlja i taj vanjski vezan za nervozu na svjetskim tržištima i burzama.
- Mi u potpunosti vladamo situacijom. Proračun će biti na vrijeme rebalansiran, potpuno je svejedno je li rebalans donesen u lipnju, rujnu ili studenom. Bitno je da se ukupne državne financije drže u zadanim okvirima i da se uredno ostvaruju sve funkcije i obveze. Ovo što se u svijetu trenutačno događa nije poseban problem za državne financije i mi mirno pripremamo rebalans koji će uskoro biti gotov.

• Na koji će se način riješiti izostanak predviđenog novca od privatizacije?
- Završili smo dobar dio posla na ograničavanju svih troškova i rashoda u ovoj godini. Ta su ograničenja vrlo oštra na tekućim i na kapitalnim izdacima, na određenim subvencijama, a i na plaćama se stvar nastoji zaustaviti, pa će ovim rebalansom proračun postati još štedljiviji i restriktivniji.

• Ukupno predviđeni iznosi neće se probiti?
- Ukupni rashodi neće se probijati iako su dječji doplatci za milijardu kuna veći nego što je itko mislio da mogu biti, a proboj na plaćama iznosi oko 800 milijuna kuna. To povećanje rashoda nadoknadit ćemo na drugim stavkama. Manjak prihoda od privatizacije ćemo djelomično riješiti još većim uštedama. Poduzimamo i posebne napore da povećamo prihod od privatizacije a ono što ostane nepokriveno pokrit će se zaduživanjem. Vjerojatno ćemo se orijentirati na izdavanje vrijednosnih papira, jer je ključni dio reformi u koje ulazimo podupiranje tržišta vrijednosnica. Vrijednosni papiri su prijeko potrebni jer su fondovi dužni najveći dio novca uložiti u sigurne državne papire. To bi dodatno zaduženje moglo iznositi oko milijardu i pol kuna, obveznice će se izdavati na pet godina i to nije iznos zaduženja koji bi na trebao brinuti. Dio prihoda od privatizacije nadoknadit će se i povećanjem tekućih prihoda.

• Nedavno je novinarima u Banskim dvorima rečeno da su neki porezni prihodi podbacili, primjerice, prihodi od trošarina na naftne derivate.
- Porezni prihodi će se ostvariti prema planu. Važno je znati da ovogodišnji porezni prihodi nisu usporedivi u svim stavkama s prošlogodišnjima. Primjerice, 40 lipa po litri benzina predano je Hrvatskim cestama, pa u proračun izravno ulazi samo dio prihoda od trošarina, a lani je ulazilo sve. Kada se ovogodišnje ostvarivanje prihoda poreza učini usporedivim s lanjskim, onda do 1. rujna ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje imamo 10 posto veći ukupni prihod od poreza. PDV je, na primjer, porastao 13,2 posto, a trošarine na naftne derivate 14,4 posto.

• Vaše je ministarstvo u posljednje vrijeme došlo u žižu interesa i zbog navodnog odljeva stručnih, mladih kadrova te smjena na čelu Porezne i Carinske uprave.
- Ministarstvo financija izabire nove ravnatelje porezne i carinske službe, te novog pomoćnika ministra za nadzor nad cijelim ministarstvom. Idemo u reizbor rukovodećih ljudi u cijelom ministarstvu i tako jačamo kadrovsku strukturu.
Priča o bilo kakvoj kadrovskoj krizi je bedastoća i HSLS-ov upit o tome što se s kadrovima događa je bez ikakve osnove. Krize nema , dapače, primit ćemo veći broj novih kvalitetnih mladih ljudi, najboljih u svojim generacijama na studiju. Dakle, ministarstvo kadrovski jača.

Sanja Kapetanić