ZAGREB, 30. rujna - Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, potpredsjednik HDZ-a i saborski majstor pravne procedure Vladimir Šeks uvijek je zanimljiv medijima, posebice u trenutku kad je Sabor nakon dvomjesečne stanke počeo svoje jesensko-zimsko zasjedanje.
• Smatrate li da je Sabor danas marginaliziran?
- Da, u velikoj mjeri je marginaliziran, jer se sve ključne odluke donose na gremiju vladajuće petorice, pri čemu bitnu ulogu ima SDP koji je podredio sebi i sve ostale partnere i pretvorio ih u poslušnike. A Sabor je postao samo pozornica na koju stižu već utvrđene odluke parlamentarne većine.
• Ponovo je nastao sukob između Vlade i Sabora oko ovlasti. Govori se da Vlada pokušava uzurpirati svu vlast, posebice donoseći uredbe kojima mijenja zakone. Što kažete na to?
- Na primjeru četiriju uredbi što ih je donijela, očito je da Vlada želi preuzeti zakonodavnu ingerenciju Sabora. Inače, postoji ustavna mogućnost da Sabor ovlasti Vladu da u roku godine dana donosi uredbe s područja tekuće gospodarske politike, a postoji i mogućnost da u iznimno hitnim slučajevima - čak i dok Sabor zasjeda i čak ako je neko područje riješeno zakonom - Vlada nešto riješi uredbom. Vlada sada traži da joj se omogući da, dok Sabor ne zasjeda - u njegovim redovitim stankama, dakle - donosi uredbe, neovisno o hitnosti ili nehitnosti nekog problema. Na primjeru četiriju uredbi koje je donijela, izbjegavši Sabor (a jednu je donijela samo nekoliko dana nakon što je Sabor prestao zasjedati), vidljiva je namjera Vlade da preuzme zakonodavnu ulogu Sabora. Tako je Vlada 26. srpnja stavila izvan snage cijelu jednu glavu Zakona o pravima hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata i ukinula povišene plaće svima koji se financiraju iz državnog proračuna, a nakon što je, uoči glasovanja, zamjenik ministra povukao iz procedure prijedlog zakona.
|
Zahtjevom da u vrijeme saborske stanke donosi uredbe bez obzira na hitnost nekog problema, Vlada marginalizira Sabor
Premijer odgađa suočavanje s parlamentom o granicama sa Slovenijom, jer je svjestan da ima tanku podršku, i to samo među SDP-ovim zastupnicima
Izmjene zakona o referendumu izazvat će buru
|
• Pravni eksperti tvrde da nije dobro da Vlada mijenja zakone na ovakav način, čak i dr. Zdravko Tomac kaže da se onda može ukinuti i parlament. No, SDP-ovi pravnici ističu da je logično da uredbe zadiru u zakone, a da ih Sabor može i odbaciti. Što Vi mislite o tome?
- Sabor može odbiti uredbu, ali struka i eksperti smatraju da Vlada uredbama na temelju zakonskih ovlasti ne može ukidati pojedine zakonske odredbe. Ustavnim promjenama došlo je do promjene političkog sustava u Hrvatskoj i Vlada je sad odgovorna isključivo Saboru. Prema Ustavu, u Vladin djelokrug ulazi donošenje uredbi za provedbu zakona, provođenje i predlaganje zakona, a u djelokrugu Sabora je da donosi zakone. Zbog te promjene političkog sustava može se izvesti zaključak da Vlada može uredbama mijenjati, ukidati ili donositi zakone.
• Tko, zapravo, u Vladi stoji iza tih poteza?
- To je isključivo SDP - premijer Ivica Račan, potpredsjednik Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac. Crkvenac je jednom, kad je Sabor odbio donijeti neko rješenje koje je predlagalo njegovo ministarstvo, donio uredbu (o pravilnicima), kojom je na nezakonit način regulirao ono što je Sabor odbio.
- Što Vlada time postiže? Što stoji iza toga?
- Želja je da se cjelokupna vlast koncentrira u rukama Vlade ili njenog vrha.
• Kakvo je stanje u vezi s postizanjem dogovora o granicama sa Slovenijom? Kako stoji s lobiranjem u Saboru?
- Predsjednik Vlade očito odgađa suočavanje s parlamentom, jer je svjestan da bi rasprava, koja je trebala biti sasvim informativne prirode i poslužiti kao test uoči rasprave o ratifikaciji sporazuma, pokazala da on nema ili ima vrlo tanko uporište, i to isključivo među zastupnicima SDP-a. Zato se odgađa i ta preliminarna rasprava, jer premijer želi uvjeriti koalicijske partnere da glasuju za sporazum.
• Hoće li uspjeti u tome? HDZ je protiv toga.
- Mislim da neće uspjeti, ali će pokušati nešto drugo: tvrdnjom da se ne radi o ustupanju dijela državnog teritorija, za što je potrebna dvotrećinska većina, pokušat će putem mišljenja Odbora za Ustav ili zakonodavstvo isposlovati da se radi o razgraničenju, za što je dovoljno 76 glasova.
• Što kažete na Arlovićev prijedlog kojim se traži izmjena Zakona o referendumu? Hoće li to dodatno polarizirati političku scenu?
- Da, izazvat će buru, jer je taj prijedlog zakona, kojega je Arlović arhitekt, napravljen tako da potpuno onemogući oživotvorenje ustavne odredbe prema kojoj hrvatski državljani s pravom glasa mogu zahtijevati referendum te da ga Sabor mora raspisati. Cijeli je niz odredbi - da se referendum mora održati u roku 15 dana, da oni koji pristupe referendumu moraju imati potvrdu da najmanje godinu dana prebivaju u Hrvatskoj, da se moraju zatražiti odobrenja policijskih uprava za skupove na kojima će se prikupljati potpisi, zatim odobrenja od općinskih i gradskih vijeća da se u njihovim prostorijama održi referendum... Postavljeno je toliko kočnica da bi svakome, tko bi ga poželio organizirati, referendum prisjeo.
• Je li HDZ što naučio iz gotovo dvogodišnjeg oporbenog djelovanja?
- Izvukli smo sve potrebne pouke. HDZ je, analizirajući svoje političko djelovanje i nedostatke, javno i jasno rekao u čemu je pogriješio. Daljnje posipanje pepelom jednostavno ne bi imalo smisla.
• Što kažete na tvrdnje da je Vlada u mnogo čemu diletantska?
- Ja bih općenito rekao da nije sposobna.
• Zašto ste rekli da je SDP u Šibeniku pokazao svoje nasilničko lice?
- Uz potporu iz središnjeg dijela državne vlasti, Ministarstva pravosuđa, oni koji promjenom političkih odnosa gube pozicije u raznim poslijeizbornim ad hoc koalicijama, odbijaju u Šibeniku priznati HDZ-ova gradonačelnika, pa i bivši gradonačelnik i uprava odbijaju predati vlast. To je nasilnički potez, koji potvrđuje da se u hrvatsku demokraciju uvlači političko nasilje.
|
»Nije točno da se Mato Arlović i ja nadmećemo o nebitnome«
• Što kažete na tvrdnju da je Sabor postao politička arena u kojoj Arlović i Vi jedan drugome dokazujete tko je veći pravni stručnjak?
- To je pretjerana ocjena. Kolega Arlović, kao potpredsjednik Sabora i SDP-a te koordinator svih klubova i predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, u pravilu zastupa ne samo stajališta vezana za njegovu stranku nego i ostale stranke u koaliciji. O proceduralnim pitanjima vode se rovovske bitke, koje su bitne naravi. Oni koji tvrde da se radi o pravničkom nadmudrivanju između mene i Arlovića, nisu u pravu. Oni žele reći da se u Saboru ne raspravlja o važnim, bitnim, nego o nebitnim pitanjima. To je daljnji pokušaj marginaliziranja Sabora.
|
|
»Osovina SDP-a i vrha HSS-a ignorira sve ostale«
• HDZ je žestoka opozicija, no imate li gotov plan razvoja i perspektive Hrvatske za slučaj da se vratite na vlast?
- Naša žestina u velikoj mjeri proizlazi iz činjenice da vladajuća garnitura nema nikakve gospodarsko-socijalne strategije niti ima rješenja za osnovna pitanja. Restrikcijama pod bitnim utjecajem MMF-a i Svjetske banke ne stvaraju se pretpostavke za otvaranje novih radnih mjesta, a na unutarnjem planu provodi se kruta politička centralizacija, iako se pokušava stvoriti privid da se radi o decentralizaciji i razvoju demokratskog procesa. Umjesto toga, potpuno se ignoriraju ostali politički čimbenici, kao i politička volja stranaka u vladajućoj koaliciji. Danas postoji osovina SDP-a i vrha HSS-a koja sasvim ignorira sve ostale. HDZ priprema strategiju gospodarsko-socijalnog razvitka Hrvatske po segmentima, a najveći je problem utvrditi instrumentarij. Upravo završavamo određivanje strateških ciljeva i u proljeće iduće godine imat ćemo cjelovit koncept.
|
Andrea Latinović
|
