Čeka nas i dalje manje kredita

Marko Škreb

Škreb Marko

Datum:

03.04.2009

Slika autor/izvor:

Objavljeno na:

Jutarnji.hr

Objavi na:

ZAGREB - Skromnost je bila glavni moto koji je na Konferenciji o nekretninama u svom uvodnom izlaganju provukao dr. Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb i bivši guverner HNB-a.

Nakon krize, za koju se ne zna koliko će trajati, svijet neće biti isti, a svi mi morat ćemo biti skromniji, poručio je Škreb.

Kako će izgledati to novo skromno ponašanje države i pojedinaca?

- Skromnost u potrošnji znači da svi moramo smanjiti svoja očekivanja i shvatiti da ne možemo preko noći doseći razinu EU.

Moramo shvatiti da smo cijelo vrijeme trošili više nego što smo proizvodili, a sada moramo trošiti manje ili će nam dug i dalje rasti, dok ne pukne.

Nekad sam imao više kilograma nego danas, a dok nisam shvatio da moram jesti manje nego što potrošim kalorija, kilogrami su išli gore. Sada manje jedem i više se trošim. Isto pravilo vrijedi i za ekonomiju.

Smanjenje potrošnje

Na čemu se može smanjiti potrošnja? Na što trošimo, a ne treba nam?

Skromnost:
Treba živjeti prema mogućnostima i smanjiti očekivanja

Proračun: Bez deficita u proračunu, ali i u osobnoj potrošnji

Inflacija:
Podnošljive inflacije nema, samo stabilne cijene

- Kod proračuna, to je pitanje javnog izbora. Neki hoće ceste, drugi mirovine, treći sportske dvorane...

Neka odluče političari, ali bitno je da više ne može i ne smije biti takvih deficita niti u proračunu niti u osobnoj potrošnji, jer u protivnom dug raste.

Međutim, nije svejedno na što država troši. Kako bi trebao izgledati ‘postkrizni’ proračun?

- To se sada ne može precizno reći. No, treba nastojati da proračun bude što manji tj. da ukupna davanja privrede budu što manja (tzv. porezni klin).

Time više ostaje za ulaganja onih kojima je to posao, poduzetnika. Drugo, država svakako mora pomagati onima kojima je najpotrebnije, dakle socijalna davanja usmjeravati ciljano. Treće, država mora mudro odabrati u koje će infrastrukturne projekte ulagati. Sada samo one koje donose brzi povrat sredstava.

Oprez s prognozama

Liberalni kapitalizam je gotov, čeka nas znatno jača regulacija financijskih sustava, posebno nebankarskog sektora

Izjavili ste da će kriza i oporavak trajati dulje nego što se očekuje. Koliko dugo?

- Ne znam kada će kriza biti gotova, a to ne zna ni većina ekonomista. Stoga je moja poruka da moramo biti oprezni i očekivati da kriza može trajati dulje nego što se danas misli. Neki misle da će kriza završiti već ove godine, no svaka je nova prognoza produljuje. Skromni moramo biti i mi koji se bavimo prognozama.

Tvrdite, kao i mnogi drugi, da svijet nakon krize više neće biti isti. Je li to kraj liberalnog kapitalizma?

- Liberalni kapitalizam s početka 21. stoljeća je gotov.   Čeka nas znatno jača regulacija financijskih sustava, posebno nebankarskog sektora, neće biti trgovanja derivatima kao do sada...

Američki san o   institucijama, poput Fannie Mae i Freddie Mac, koje osiguravaju kuće, također je mrtav. Neće više biti stalne zarade na rastu cijena nekretnina.

Što znači jača regulacija financijskih institucija?

- U krizi smo jer su financijske institucije u svijetu znatno podcijenile rizike. Kapital služi kao ‘jastuk’ u doba krize, jer se temeljem njega otpisuju gubici kada nastanu.

Banka je sigurnija kad ima više kapitala iako su tada profiti, mjereni prema kapitalu, niži. Dakle, smanjit će se zarada banaka pa će se smanjiti i bonusi u bankama. Krediti će rasti sporije, ali poanta je u održivom rastu, onom koji može biti zdravo financiran.

Inflacija i cijene

Prognozirali ste i veliki fiskalni deficit koji će donijeti inflaciju. Postoji li 'podnošljiva' inflacija koja može financirati taj deficit?

- Ne postoji podnošljiva inflacija. Postoje stabilne cijene, s rastom od dva do tri posto. Sve iznad je rizik. Danas središnje banke kupuju goleme količine vrijednosnih papira država i poduzeća. To znači da kreiraju golemu likvidnost, a rizik je da ta dodatna likvidnost generira inflaciju. Mnogi se pitaju tko će pokupiti ovaj silni višak globalne likvidnosti koji se svaki dan kreira.

Vraćanje duga

Hrvatska svoj deficit u pravilu financira novim vanjskim zaduživanjem. Ako se smanje inozemni krediti gdje ćemo se zadužiti?

- Trebamo smanjiti potrošnju i ‘rasteretiti’ privredu da bi mogla brže rasti. Mi u Hrvatskoj imamo mentalitet preraspodjele, a ne proizvodnje nove vrijednosti. To je problem. Svi samo hoće veći dio postojećeg kolača, a zapravo se on mora povećati. Dakle, trebaju nam sva sredstva koja potiču proizvodnju. - Trebamo smanjiti potrošnju i ‘rasteretiti’ privredu da bi mogla brže rasti. Mi u Hrvatskoj imamo mentalitet preraspodjele, a ne proizvodnje nove vrijednosti. To je problem. Svi samo hoće veći dio postojećeg kolača, a zapravo se on mora povećati. Dakle, trebaju nam sva sredstva koja potiču proizvodnju.

Svi tvrde da nam trebaju strukturne reforme. Koje?

- Hrvatska ima nekoliko velikih   problema. Jedan od njih je starenje stanovništva i visok koeficijent ovisnosti umirovljenika i onih koji rade (oko 1,4). Nužno je nastaviti mirovinsku reformu.

Drugi su problem sektori poput brodogradnje, željeznica i slični, koji godinama primaju   državne potpore.

Treći je stupanj korupcija. Niz radova govori kako stupanj korupcije smanjuje rast zemlje.   Još je niz stvari koje treba restrukturirati, primjerice HEP, sudstvo, javnu upravu..

Piše: Branka Stipić

Manje novca državi, više privredi

Vanjski dug godinama raste. Kad je država smanjila svoje inozemno zaduživanje, banke su ga povećale, a kad su i banke stale, povećao ga je privatni sektor. Stane li sada inozaduživanje, gdje će privatni sektor naći novac za svoj rast i razvoj? U bankama novca nema jer je većinu uzela država za plaćanje svojih troškova.

- Novca u bankama ima, ali je prirast manji nego prethodnih godina. Depoziti rastu, iako sporije. U posljednjem je tromjesečju poraslo i vanjsko zaduženje banaka, što je u ovoj krizi dobrodošlo. Što manje banke kreditiraju državu, više će ostati privredi. Smanji li država apetite, privredi ostaje više novca pa se više može samofinancirati.