DUBROVNIK, 10. listopada - Međunarodna konferencija o ljudskim pravima i demokratizaciji što je održana od 8. do 10. listopada, obuhvatila je velik broj tema - jačanje demokracije i civilnog društva, vladavinu zakona, obrazovanje za ljudska prava, multikulturalnost. O nekima od tih tema razgovarali smo s potpredsjednicom Vlade RH i predsjedavajućom Konferencije Željkom Antunović.

• Kako ocjenjujete rad i rezultate Konferencije?
- Izuzetno sam zadovoljna. Ostvarili smo ciljeve koje smo si zadali kao zemlja organizator i inicijator Konferencije. Prvi dan nazočili su joj prvih ljudi mnogih međunarodnih organizacija. Prije svih mislim na visoku povjerenicu UN-a za ljudska prava Mary Robinson.
Najvažniji rezultat Konferencije je pokretanje kvalitetnije i šire suradnje regionalnih međunarodnih organizacija Europe i UN-a, koja bi trebala potaknuti i bolju suradnju između zemalja članica tih organizacija. Odazivom smo i te kako zadovoljni. Okupili smo predstavnike međunarodnih organizacija, političke predstavnike država, stručnjake i predstavnike nevladinih organizacija (NVO). U radu konferencije sudjelovalo je gotovo 300 ljudi...

• Jedna od važnijih tema je obrazovanje za ljudska prava. Što je u samoj Hrvatskoj dosad učinjeno na tom području i što Vlada planira učiniti u budućnosti?
- Hrvatska ima nacionalni program edukacije za ljudska prava koji se polako uključuje u obrazovni sustav - od predškolskog odgoja preko osnovnoškolskog obrazovanja, no po mojoj ocjeni najmanje je zaživio na višim razinama obrazovanja i to je jedan od budućih zadataka. Edukacija za ljudska prava nadilazi obrazovni sustav, ona mora postati odgovornošću svih onih koji javno djeluju u društvu. Poticanje ravnopravnosti, tolerancije, nediskriminatorskog ponašanja treba biti svakodnevna obveza svih koji javno djeluju i koji imaju bilo kakav utjecaj na stvaranje javnog mišljenja.
 

• Jedan je od zahtjeva domaćih nevladinih organizacija da se u Kazneni zakon vrati odredba o sankcioniranju širenja rasizma i govora mržnje. Hoćete li podržati tu inicijativu?
- U Vladi se već razgovaralo o problemu nemogućnosti sankcioniranja govora mržnje, poticanja na diskriminaciju i netoleranciju. Drago mi je da ćemo u tome dobiti podršku NVO-a. Treba reći zbog čega je danas to pitanje prisutno. Mi baštinimo iskustvo nedemokratskog sustava u kojemu je verbalni delikt često bio zloupotrebljavan za obračun s političkim neistomišljenicima. U trenutku kada je nastajao važeći Kazneni zakon, iz njega su prilično neselektivno nestale odredbe koje bi omogućile sankcioniranje govora mržnje. To ozbiljno pitanje traži i ozbiljnu pripremu takvih odredbi jer je vrlo uska granica između verbalnog delikta i kaznenog djela poticanja rasne diskriminacije, mržnje i netolerancije.

• Za efikasnu zaštitu ljudskih prava važna je vladavina prava, još jedna tema Konferencije. A prošle godine kod nas je sudski zastarjelo 1800 kaznenih djela. Kako se građanin u takvoj situaciji može uzdati u vladavinu prava?
- Pravovremeno i neovisno funkcioniranje pravne države jedan je od važnih preduvjeta poštivanja bilo kojih ljudskih prava. Zakaže li pravosuđe, teško možemo drugim instrumentima ostvariti potpunu zaštitu. Spomenuti podatak ilustrira situaciju i vrlo je poticajan da bi se čvršće i jače angažirali na otklanjanju tog problema. No, ako se očekuje da Vlada, kao izvršno tijelo, sama riješi te probleme, onda to nije dobro. Zato smo poticali i nastavit ćemo poticati svaki segment društva da na svom području, u ovom slučaju u pravosuđu, odradi poslove koji bi u perspektivi osigurali puno urednije funkcioniranje pravne države nego što je to danas.

• Nevladine organizacije traže važnije mjesto u nadgledanju primjene ratificiranih međunarodnih dokumenata koji se odnose ljudska prava. Na koji će se način ostvarivati suradnja?
- NVO-i trebaju biti neka vrsta savjesti društva, oni imaju važnu zadaću nadgledanja provođenja zakona. Mi smo otvoreni prema NVO-ima i dobro surađujemo s njima. No zbog te suradnje NVO-i ne trebaju biti nekritični prema Vladi. Naprotiv, trebaju biti kritički, kakvi i jesu, a za nas je ta kritika poticaj, a ne napad.
No, svi smo tek na početku jednoga demokratskog razdoblja u našoj zemlji. Kao što mi, kao vlast, moramo naučiti puno toga o demokraciji, tako i predstavnici NVO-a i civilnog društva moraju dosta toga naučiti i pronaći najbolji način svog funkcioniranja i svoje mjesto u društvu. Dosadašnja suradnja Vlade i NVO-a pokazuje da smo na dobrom putu. Postignut je sporazum o suradnji, potpisan program suradnje, dogovoreni su kriteriji financiranja aktivnosti nekih NVO-a koji će omogućiti dugoročne projekte, čemu se mi u Vladi izuzetno veselimo.
Tihomir Ponoš