DUBROVNIK, 28. listopada - Dubrovnik prvi put u njegovoj povijesti vodi - gradonačelnica. O tome kako će rješavati ključne probleme Grada, razgovarali smo s HDZ-ovom saborskom zastupnicom i odnedavna dubrovačkom gradonačelnicom Dubravkom Šuicom.

- Namjera nam je služiti građanima, pa zato kanimo rješavati javnih garaža, koje su prijeka potreba u Dubrovniku da bi promet uopće mogao funkcionirati. Radit ćemo na projektima garaže iznad Staroga grada, na Ilinoj Glavici te tzv. cirkularnom autobusu tijekom ljeta. Budući da je za to neophodan novac, treba pronaći ulagače i riješiti imovinsko-pravna pitanja, što je dosad bila glavna prepreka, pa ne mogu obećati koliko ćemo u tome uspjeti. Govoreći o gospodarstvu, stanje u državi, Europi pa i svijetu definitivno se reflektira i na Dubrovnik, pa očito ovisimo o tim globalnim tijekovima. Hoće li ili neće Hrvatska, pa i Dubrovnik, biti privlačna turistička destinacija, neće toliko ovisiti o nama.

• Možete li utjecati na smanjenje cijene »obiteljske košarice« u Dubrovniku, koja je među najskupljima u Hrvatskoj?
- S ekipom stručnjaka predložit ću u Saboru donošenje zakona o Dubrovniku. Sličan zakon o Vukovaru već je izglasan, no dubrovački bi, među ostalim, sadržao porezne i carinske olakšice. Carinske su vrlo važne za Dubrovnik. Ne bih željela da me nakon ovoga proglase autonomašicom ili regionalisticom, jer je činjenica da je Dubrovnik »slijepo crijevo«. Vjerujem da će tu ideju, nakon što je za nekoliko mjeseci iznesem, prihvatiti Vlada i Sabor. Unutar svega toga treba razmišljati i o koridoru kroz Neum i gradnji mosta Klek - Pelješac, čiju je ideju još davno potaknula HDZ-ova vlast.
 

• Do sada ste govorili o projektima koji zahtjevaju mnogo novca. Gdje ćete ga nabaviti? Ima li novca za školstvo, zdrastvo i socijalnu skrb?
- Za Revelin nam je potrebno oko 14 milijuna kuna, a u ministarstvima kulture i turizma postoji dobra volja da nam pomognu u proračunu za 2002. godinu. Za ostale projekte ne očekujemo novce iz proračuna, nego ćemo se usredotočiti na pronalaženje ulagača koji će naći svoj interes u dugoročnim koncesijama. Što se tiče školstva, zdravstva i socijane skrbri, Grad ih sadašnjim porezima neće moći financirati. To će zahtijevati uvođenje novih poreza i povećavanje prireza, no za početak ćemo se pomoći novcem iz Fonda za poravnanja.

»Tehno glazbi nije mjesto u staroj dubrovačkoj jezgri«

• Kazali ste da ćete od dubrovačke zime napraviti ljeto, no istodobno namjeravate smanjiti radno vrijeme ugostiteljskih objekata. Kako to kanite izvesti?
- Želimo od zime napraviti ljeto, no prije svega mislim na kongresni i studentski turizma. Mislim na projekt DISEC-a koji će nakon sjednice u studenom dobiti potporu Grada Dubrovnika za osnivanje sveučilišta. Ne znamo hoćemo li to postići u iduće tri i pol godina, no želimo uspostaviti uvjete za to. Prvi je korak, dodjelom zgrade stare bolnice, napravila Dubrovačko-neretvanska županija. Već je do sada zagrebačko Sveučilište moglo u Dubrovnik disperzirati neke svoje odjele. U vezi sa smanjenjem rada kafića, znam da je vrlo teško usuglasiti pitanje radnog vremena, buke i tržišta, osobito u staroj gradskoj jezgri, no, smatram da se ipak ne možemo rukovoditi isključivo tržištem, jer moramo misliti i na budućnost mladih. Također treba razlučiti ljetno i zimsko radno vrijeme, odnosno područje stare jezgere i ono izvan nje, gdje buka ne smeta građanima. Mladima možemo ponuditi i nešto drugo, poput višenamjenskih sadržaja u tvrđavi Revelin, čiji projekt namjeravamo završiti. Nju bismo, kad se ne odražava festival ili nešto drugo, dali mladima na upravljanje. Vlada priprema zakon kojim će se odrediti vrsta glazbe koja se može puštati u pojedinim djelovima grada. Recimo, tehno glazba se neće moći izvoditi u staroj gradskoj jezgri.

• Ne mislite li da se time uvodi cenzura ili da je riječ o kršenju ljudskih prava?
- Ne držim to cenzurom i kršenjem ljudskih prava, već je to dio rajoniziranja Grada. Dubrovnik mora imati neke ingerencije i morat će donijeti neke propise koji vrijede samo za njega.
Anton Hauswitschka