Željko Žganjer, županijski državni odvjetnik iz Šibenika odrađuje svoj treći odvjetnički mandat. Kada je nedavno Radovan Ortynski, državni odvjetnik ukazao povjerenje Žganjeru, to, zapravo nikoga u Šibeniku nije iznenadilo, jer se takva odluka očekivala s obzirom na njegov dosadašnji rad u kojem ovaj agilni šibenski državni odvjetnik s 22 godine rada u struci, nikada nije bio miljenik niti jedne stranke ili političkih moćnika, a njegovo ime nikada nije bilo vezano uz neki skandal.

Ovih je dana Žganjer u žiži javnosti jer ga je novinar Drago Pilsel u TV-emisiji »Latinica« javno prozvao da opstruira istragu u slučaju Miljevaca, zbog čega je državno odvjetništvo formiralo internu komisiju koja sada analizira njegov rad u tom predmetu. O tome, kao i o cijelom nizu događaja koji su u javnosti poznati kao »Šibenska ratna afera« razgovarali smo sa Žganjerom, čija pozicija proteklih godina, sigurno je, nije bila nimalo ugodna s obzirom da je odvjetništvo kojem je na čelu nadležno za široko područje Šibenika, Drniša i Knina, gdje su se dogodili mnogi zločini.

l »Šibenska ratna afera« svojedobno je, odjeknuvši poput bombe, zgrozila hrvatsku javnost, napose šibensku. Na Šibenik je bačena ljaga, a od tada, pa sve do danas, svako se malo netko sjeti i »nabacuje blatom«. Prošlo je od tada preko tri godine pa vas molim da mi kažete što se sve, u međuvremenu, događalo na tom polju?
– Neki događaji u tzv. »Šibenskoj ratnoj aferi« i dalje su u fazi kriminalističke obrade i prikupljanja potrebnih obavještenja, a neki su predmet kaznenog postupka, konkretno sudske istrage.
 

l Imate li možda saznanja da je netko od zarobljenih pripadnika neprijateljske vojske koji je u medijima proglašen mrtav, odnosno ubijen, danas živ? Tu prije svega mislim na slučaj Madžar. Jeste li uspjeli s njim stupiti u kontakt i ako niste koje su to prepreke na koje nailazite u radu?
– Dvojbeno je da li je osoba prezimena Madžar živa ili mrtva. Postoji jedna »mala« prepreka da se to pouzdano utvrdi. Ta osoba navodno prebiva u SR Jugoslaviji.

HTV objavljuje bez provjere!?

l Možete li danas otvoreno odgovoriti na upit je li posljednjih godina na Vas bilo kakvih pritisaka u radu, mislim prije svega na one političke naravi?
– I eventualni pritisci političke naravi o kojima govorite predstavljaju kazneno djelo prisile prema pravosudnom djelatniku iz čl. 309 Kaznenog zakona. Kad bi ih bilo, budući da se radi o kaznenom djelu koje se goni po službenoj dužnosti, morao bih kao državni odvjetnik reagirati u skladu sa zakonskim obvezama.

l Je li bilo možda nekih drugih okolnosti koje su eventualno »krive« za sporost u procesuiranju eventualnih počinitelja kaznenih djela ratnog zločina. Što, zapravo možete navesti kao glavni razlog sporosti, ako se o sporosti uopće radi?
– Ako se uopće radi o sporosti onda je sigurno jedan od glavnih razloga pribavljanje kvalitetnog dokaznog gradiva. Ratni zločini predstavljaju kapitalna kaznena djela. Radi donošenja zakonitih i razboritih odluka u tim predmetima odmah preuzimam odgovornost za »sporost u postupanju«. I još nešto. Nije »šibenska ratna afera« jedini predmet u radu županijskog državnog odvjetništva. Postoje i mnogi drugi činjenično i pravno složeni predmeti iz oblasti gospodarskog kriminaliteta, zloporaba droga i kaznenih djela na štetu maloljetnika.

l Kako gledate na činjenicu da Vas se u posljednje vrijeme sve češće proziva zbog uvijek aktualne »Šibenske ratne afere«? Nedavno Vas je prozvao novinar Drago Pilsel u TV-emisiji »Latinica«. Želite li se osvrnuti na njegov istup kada Vas je javno prozvao da opstruirate istragu u slučaju navodnog ratnog zločina na Miljevcima?
– O klevetničkim tvrdnjama gosp. Pilsela ne želim govoriti u javnim glasilima. Razgovor o takvim tvrdnjama može se voditi samo na određenom mjestu.

l Javnosti je poznato da je nakon emisije »Latinica« u kojoj ste prozvani za opstruiranje određenog predmeta, Državno odvjetništvo pokrenulo internu istragu kako bi se provjerio Vaš rad u predmetu Miljevci. Vi ste zbog toga morali ići u Zagreb sa sastavljenim izvješćem o radu u tom predmetu, a sa sobom ste morali ponijeti i svu dokumentaciju o tome. Kako ste doživjeli takav »tretman«?
– Kad gosp. Pilsel javno kaže, pred mnogo gledatelja, i u udarnom terminu u jednoj emisiji Hrvatske televizije, koja sadržajno obrađuje vrlo aktualnu i intrigantnu temu, da je određeni državni odvjetnik bio nazočan vezivanju, usmrćivanju hicem u glavu i bacanju u jamu ratnih zarobljenika i da taj događaj godinama zataškava, onda je posve razumljivo, dapače nužno, da Državno odvjetništvo Republike Hrvatske temeljito provjeri te činjenične radnje. Čini mi se da je g. Pilsel u posljednje vrijeme pojačano fokusiran na moj rad. Neki mu sitni dostavljači, rekao bih »poštari«, šalju poruke sumnjive vrijednosti koje on osmišljava u svojim novinskim člancima. Poruke su mi jasne, »poštari« poznati, a nazirem i obrise stvarnih autora.
Klevetnička izjava postigla svrhu

l Je li točna informacija da razmišljate o tome da tužite HTV zbog navedene Pilselove izjave u emisiji »Latinica« u kojoj se nije čula druga strana?
– Hrvatska televizija moćan je medij kojeg Zakon o javnom informiranju krajnje benevolentno štiti od objavljivanja neistinitih informacija. Klevetničke tvrdnje na moj račun objavljene su u emisiji koja nije išla uživo, već je prethodno snimana. Nitko se od odgovornih osoba u Hrvatskoj televiziji nije »sjetio« da prije emitiranja te emisije provjeri osnovanost tvrdnji gosp. Pilsela, odnosno da čuje i drugu stranu. Ja nisam bogat čovjek pa da se olako mogu upuštati u jedan sudski postupak protiv Hrvatske televizije u kojem nemam realne šanse da uspijem. Ako ocijenim da te šanse postoje pokrenut ću odgovarajući sudski postupak. Ta je klevetnička izjava i ostvarila svoju svrhu upravo stoga što je ishitreno, bez odgovarajuće provjere od strane odgovornih osoba, prezentirana brojnom gledateljstvu.

l U žiži javnosti trenutačno je dio afere koji se odnosi na navodne zločine počinjene na Miljevcima nakon vojno-redarstvene akcije 'Oluja'. Vi ste u svojstvu zamjenika vojnog tužitelja bili nazočni kod ekshumiranja tijela ubijenih neprijateljskih vojnika, pa Vas molim da kažete o kakvoj je ekshumaciji bilo riječ?
– Vjerojatno mislite na navodne zločine počinjene nakon oslobađanja Miljevačkog platoa. Sve ono što sam nakon toga radio vezano za događaje s poginulim i zarobljenim pripadnicima neprijateljske vojske na Miljevcima, predmet je temeljite provjere od strane Državnog odvjetništva RH. Vjerujem da će rezultati te provjere biti javno objelodanjeni.

l Svojedobno je državno odvjetništvo podiglo optužni prijedlog, ili se varam, protiv Tvrtka Pašalića, bivšeg zapovjednika vojne policije. Što je s tim predmetom i za što se Pašalić sumnjiči?
– Protiv Tvrtka Pašalića u tijeku je provođenje istrage zbog četiri kaznena djela neuspjelog poticanja na teško ubojstvo, pored ostalih i nekad čelnika Policijske uprave šibenske Nikole Vukošića i Ive Fuština.

»Lažna uzbuna« podvala ili kazneno djelo?

l Činilo se da je dio afere koji se odnosi na lažnu uzbunu stavljen ad acta, međutim opet se iznova izvlači taj čin, a nedavno je i Nezavisna nevladina udruga iz Splita protiv kolegice Silvane Menđušić s HTV-a podnijela kaznenu prijavu. Kakav je stav županijskog državnog odvjetništva po pitanju lažne uzbune, a kakav, ako možete prokomentirati, oko podnošenja kaznene prijave za taj čin?
– U slučaju lažnog granatiranja radilo se o svojevrsnoj političko-vojnoj, a možda i obavještajnoj podvali, ali ne i o nekom kaznenom djelu koje bi trebalo procesuirati. Pojedinosti tog događaja saznale su se tek nakon osam godina, pa da se i radilo o nekom kaznenom djelu zbog nastupanja zastare, ne bi bilo moguće pokrenuti kazneni postupak. Pravo je i nevladinih udruga podnositi kaznene prijave kada ocijene da postoje činjenice koje upućuju na osnovanu sumnju da su određene osobe počinile određeno kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

l U javnosti se i danas, kao sastavni dio afere, spominje pogibija satnika Tomislava Matića, pripadnika HV-a koji je 1998. godine poginuo, navodno pod sumnjivim okolnostima. Je li istraga u potpunosti okončana?
– O slučaju pogibije Tomislava Matića, djelatnika Sigurnosno-izvještajne službe HV-a, već sam se više puta očitovao. Još jednom ponavljam, na temelju utvrđenih činjenica i pribavljenih dokaza, posebno provedenog kombiniranog prometnog i sudsko-medicinskog vještačenja, zaključeno je da je Tomislav Matić smrtno stradao u prometnoj nesreći upravljajući službenim vozilom prekoračenom brzinom i pod utjecajem alkohola. Zbog određenih operativno zanimljivih saznanja u predmetu koja će možda biti dopunjena i pretočena u važna dokazna sredstva, predmet je i dalje otvoren.

l Potkraj ovog ljeta petorica građana iz Šibenika, Makarske i Sinja završila su u pritvoru zbog navodnih zločina počinjenih nakon 'Oluje'. U kojoj je fazi istraga i postoji li mogućnost da se broj kaznenih djela proširi. Javljaju se neki građani koji tvrde kako Božo Bačelić i dvojica ročnika nisu počinili zločin u Prukljanu. Što Vi kažete na to?
– Protiv Bože Bačelića, Ante Mamića, Luke Vuko i Jure Ravlića u tijeku je istraga zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, počinjenog u naselju Prukljan, prilikom pregleda i čišćenja terena od eventualno zaostalih ili ubačenih pripadnika pobunjeničke srpske vojske. Svaka osoba koja o tom događaju ima određenih saznanja može biti saslušana u istražnom postupku u svojstvu svjedoka.

l Je li Vam poznat slučaj ubojstva civila u Gruborima kod Knina i je li Vam poznato je li policija evidentirala taj slučaj ubojstva?
– Nakon što sam prikupio određeni materijal iz kojeg je proizišla sumnja da je smrt civila u zaseoku Grubori kod Plavnog, nedaleko Knina, posljedica mogućeg počinjenja teških kaznenih djela, od PU šibensko-kninske zatražio sam provođenje kriminalističke obrade. Postoje obavijesti da je od strane organa unutarnjih poslova provedena odgovarajuća obrada tog događaja, ali o utvrđenom stanju stvari nikad nisu izvještena nadležna državna odvjetništva u Zadru i Šibeniku.

l O zločinima počinjenim za vrijeme okupacije nad hrvatskim civilima danas se malo govori. Vi ste, svojedobno, kao jedan od rijetkih, upozoravali baš na tu okolnost i u javnosti iznosili brojke o pravomoćnim presudama nad neprijateljskim vojnicima. Možete li se sjetiti koliko je takvih slučajeva bilo, koliko predmeta još čeka na rješavanje? Poslije 'Oluje' na području županije obavljeno je više ekshumacija. Koliko je tijela ubijenih Hrvata izvučeno iz jama, bunara, lokvi...?
– Nažalost, u ovom trenutku ne mogu dati točne podatke o pravomoćno osuđenim osobama za ratne zločine počinjene nad Hrvatima, kao i točne podatke o usmrćenim i ekshumiranim pripadnicima hrvatske narodnosti. Podaci o tome postoje i istine radi, stojim na raspolaganju da Vam te podatke priopćim nekom drugom prigodom.

l Vi ste još početkom ove godine izjavili kako postoje određene indicije kako su moguće neke druge osobe, a ne one kojima se danas sudi, počinile ubojstva 16 civila nakon 'Oluje' u mjestima Varivode i Gošići. To ste potvrdili i početkom kolovoza ove godine. O čemu je zapravo riječ i zna li se tko je pobio civile u tim mjestima?
– Postupak protiv osoba optuženih za teška ubojstva počinjena u Gošiću i Varivodama još traje. Pričekajmo ishod.

l Kako komentirate izjavu jednog odvjetnika iz Zadra koji za optužnicu protiv »šestorke« u tim slučajevima kaže kako ona »ne drži vodu«?
– Rekao bih da je to jedna slikovita izjava.

l Iako je do danas u Hrvatskoj procesuirano blizu dvije tisuće predmeta koji se odnose na kaznena djela počinjena za i nakon 'Oluje', u javnosti se stječe dojam kako se tek mali broj predmeta procesuira, govori se da je zatajila policija, državno odvjetništvo, da sudovi slabo i sporo rade ?
– Ideološka floskula da u obrambenom ratu branitelji ne mogu počiniti ratni zločin odredila je postupanje nekih vitalnih dijelova političkog sustava. Činjenica je da se tek odnedavno procesuiraju ratni zločini zbog osnovane sumnje da su ih počinili pripadnici oružanih snaga RH.

l Potkraj ljeta državni odvjetnik iz Zadra izjavio je kako neke zemlje, primjerice Amerika, uopće ne procesuiraju slučajeve kao što su Varivode. Vaš komentar na to?
– Nije mi poznata ta izjava. Ne mislim da bi nam Amerika i u tome trebala biti uzor.

l Naposljetku, možete li prokomentirati činjenicu da se Mario Barišić, bivši vojni policajac, javlja kao krunski svjedok u svim događajima koji se podrazumijevaju kad se kaže »Šibenska ratna afera«, a poznato je da je on i krunski svjedok u splitskom slučaju Lora. Kakvo je Vaše mišljenje o Barišiću kao pouzdanom svjedoku u svim tim slučajevima?
– Neki uvaženi odvjetnici i visoko pozicionirani djelatnici obavještajne zajednice tvrde da je Barišić »prolupao« i da je »psihijatrijski slučaj«. Izvjesno je da se u ovom trenutku u Šibeniku i Splitu protiv određenih osoba vode kazneni postupci zbog ratnih zločina, pored ostalog i na temelju postojanja i određenih izjava Marija Barišića. Kada je to tako, onda se od istina koje zna i o kojima svjedoči gospodin Barišić doista može i »prolupati«.
Jadranka Klisović