ZAGREB, 13. studenoga - Dr. Ivica Maštruko, sociolog religije i prvi veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, odnedavna je pomoćnik savjetnika predsjednika Stjepana Mesića za unutarnju politiku, zadužen za odnose Predsjednikova Ureda s vjerskim zajednicama.
Kao znanstvenik koji se dva desetljeća bavio socijalno-političkom doktrinom Katoličke crkve, dr. Maštruko je jedan od najkompetentnijih da prosudi »težinu« najnovijeg nesporazuma između Vlade i Crkve oko biskupske Poruke o aktualnoj socijalnoj situaciju u zemlji.

• Kako ocjenjujete Poruku hrvatskih biskupa i reakciju Vlade, koju »zabrinjava bliskost biskupskih stavova sa stavovima radikalnih političkih skupina«?
- Ne želim ulaziti u ocjene stavova Vlade, koje je ona izrazila svojim priopćenjem. Na njoj je da objašnjava i komentira zauzimanje te pozicije. Ja mogu samo govoriti o biskupskoj poruci. Riječ je o dokumentu koji nema toliki značaj niti značenje koje mu se pripisuje.
Stavljam ga u kontekst uobičajenih poslanica koje Katolička crkva evo već 110 godina od pojave prve socijalne enciklike »Rerum novarum« svakih 10 godina obnaroduje, bilo na razini lokalnih, krajevnih crkava, bilo na razini papinih poslanica. Prema tome, i ovu poruku stavljam u kontekst socijalnog nauka Crkve, ništa više i ništa izvan toga. Radi se o primjeni tog nauka u aktualnoj hrvatskoj situaciji. U njemu se nabrajaju teškoće u kojima se nalazi hrvatsko društvo, koje nisu rekle ništa više od onog što je do sada već rečeno u političkom životu Hrvatske. Sve su to problemi koje i Vlada i vladajuća koalicija ističu kao goruće probleme društva.
 

• Nije li u poruci biskupa ipak izostala jasna argumentacija za navedene konstatacije o socijalnom stanju hrvatskog društva?
- U tom slučaju bi biskupi uplovili u konkretno područje argumentiranja i to bi se pretvorilo u analizu stanja odnosa u društvu koja bi predstavljala obiman dokument, s kakvim se Katolička crkva na biskupskoj razini ne želi baviti.

• Jesu li ovim nerazumijevanjem između biskupa i Vlade uzdrmani dobri temelji za dijalog koje je nadbiskup Josip Bozanić uspostavio nizom susreta s čelnim ljudima nove vlasti?
- Poruku biskupa ocjenjujem kao poziv na socijalni dijalog. I vjerujem da će doći do dijaloga između Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Vlade. To nije ništa neuobičajeno, isto kao što nisu neuobičajeni ovi različiti pristupi i shvaćanja. Ne predviđam neke institucionalne sukobe, rasprave i slično. Radi se o normalnom dijalogu čiji je sastavni dio i ova poruka.

• Zašto na ovaj nesporazum između Vlade i biskupa još nije reagirao predsjednik Stjepan Mesić?
- Nema razloga da predsjednik Mesić direktno intervenira. Može se očekivati da će Predsjednik nastaviti dijalog s predstavnicima Crkve, a na Vladi je da utemelji svoj dijalog s Crkvom onako kako ona to smatra potrebitim i shodnim. Što se predsjednika Mesića tiče, on je za dijalog uvijek otvoren, čemu ćemo, vjerujem, uskoro i svjedočiti.

• Stoji li mišljenje dijela javnosti, koje je ovim slučajem ponovno istaknuto, da se Crkva priklanja desnoj političkoj opciji, da je stup retrogradnog nacionalizma i jedna od prepreka ulasku Hrvatske u EU?
- Unutar hrvatskog katoličanstva bilo je trenutaka kada je Crkva na tron umjesto Krista stavljala naciju. Što se tiče političkih opcija, mislim da Crkva kao zajednica vjernika nije izvan hrvatskog društva kao cjeline i, prema tome, njene su čisto političke stranačke opcije u različitim vremenima bile različite.
Gordan Pandža