ZAGREB, 14. studenoga - Saborskog zastupnika HSLS-a i gradonačelnika Varaždina mnogi doživljavaju kao nekonvencionalnog političara, barem za Hrvatske prilike. U posljednje vrijeme, Čehok je svojim izjavama i stavovima privukao pozornost javnosti.
• Zašto ste se uopće počeli baviti politikom?
- Iz dana u dan postavljam si to pitanje. Mogao sam raditi sa studentima, graditi karijeru sveučilišnoga nastavnika i znanstvenika. No, shvatio sam da u Hrvatskoj politika zadire u sva područja života i počeo sam se njome baviti stoga da je istjeram iz područja koje me okružuje i da, paradoksalno, imam potrebe sve manje nastupati kao političar. Prestat ću se baviti politikom kada u Hrvatskoj jaka država ustupi mjesto građanskome društvu, kada prosječnom građaninu postane važnije tko mu je vijećnik nego tko mu je predsjednik.
• Zalažete se da se mladima otvori javni prostor. Kako to ostvariti kada smo društvo sve starijih ljudi?
- U pravu ste o demografsko-sociološkim trendovima u hrvatskome društvu. Mladi su ostavljeni na milost i nemilost društvenim procesima koji u Hrvatskoj izmiču kontroli ili ih kontrolira i usmjerava uzak krug političara, posve nesposobnih shvatiti i uhvatiti suvremene trendove. Analizirajte samo nekoliko saborskih ili javnopolitičkih rasprava - od dekora preko pojmovnika do retorike, potpuni anakronizam. Hrvatsko društvo neće pokrenuti nikakvi ideološki ili politički sukobi - ni crveni i crni, ni lijevi i desni, ni socijaldemokrati i liberali, ni sjevernjaci i južnjaci, ni ognjištari i Europljani - pokrenut će nas produktivan i miran sukob generacija, koji je zapriječen ukupnim procesima u društvu. Možda ćemo i mi mlađi pritom razočarati ili, kako ironično reče Krleža - dočekat ćete da se ostvare i vaši ideali - ali to je još jedino čemu se nadati možemo.
|
Prestat ću se baviti politikom kada u Hrvatskoj jaka država ustupi mjesto građanskome društvu, kada prosječnom građaninu postane važnije tko mu je vijećnik nego tko mu je predsjednik
Mladi su ostavljeni na milost i nemilost društvenim procesima koji u Hrvatskoj izmiču kontroli ili ih kontrolira i usmjerava uzak krug političara, posve nesposobnih shvatiti i uhvatiti suvremene trendove, kaže Čehok
|
• Rekli ste da je Hrvatska idealna za parlamentarnu demokraciju. Zašto? Koga saborski zastupnik zapravo predstavlja, jer nijedan u Sabor nije izravno izabran?
- Poslužio sam se davno uočenim i u praksi najčešće potvrđenim filozofskim uvidima, primjerice, J. J. Rousseaua, koji tvrdi da je neposredni parlamentarizam preporučljiv državama koje su teritorijalno male, kulturno i vjerski relativno homogene, s jasno prepoznatljivom tradicijom. Umjesto da se igramo velikih ustavnopravnih i političkih kombinacija, shvatimo da smo po broju stanovnika veličine Berlina i da ustrojstvo treba prilagoditi građanima, a ne teritoriju. Stoga Sabor može primjereno zrcaliti volju građana. U kontekstu velikih podjela u društvu, jedna osoba - predsjednik ili premijer - nužno zastupaju partikularne i segmentarne interese. Proporcionalni izborni zakon nije loš; građani na razini nekoliko županija biraju zastupnike koje mogu poimence zapamtiti. Trebalo bi možda omogućiti da se unutar liste bira preferencijalno, i na pojedinoj listi. Nadam se da ćemo do sljedećih lokalnih izbora biti demokratski zreli za neposredne izbore gradonačelnika i župana.
• U predizbornoj kampanji, prosvjeta i znanost spominjane su kao poluge razvoja. Dojam je da nije mnogo učinjeno. Možemo li očekivati modernizaciju s takvim pristupom prosvjeti i znanosti?
- Posebnu pozornost treba posvetiti prevencijsko-socijalizacijskoj službi, što znači ojačati sve one institucije koje imaju socijalizacijsku ulogu, poglavito učiniti društvo propusnim za građanske inicijative. Za to je ključni obrazovni i znanstveni društveni podsustav. Umjesto da odmah krenemo s metodom kontingentnog planiranja, od jedne do druge slabe točke sustava, mi se dvije godine akademski nadmećemo u dubokoumnim i prema vječnosti usmjerenim strategijama koje su, kao i najčešće naša društvena znanost, u debelom raskoraku sa stvarnošću. Moguće je mnogo više napraviti u obrazovanju i znanosti. Zakonska regulativa i obrazovna politika zastarjele su i monumentalne.
• Imate mnogo funkcija. Stignete li sve obaviti?
- Mislim da nije moguće obavljati više odgovornih funkcija istodobno pa sam najavio da ću se povući iz Sabora. No, odlučivanje o bitnim pitanjima još je centralizirano i lokalne sredine ovise o proračunu, pa bi prema mojim Varaždincima bilo neozbiljno propustiti priliku da odlučujem o proračunu. Ovako ipak imam bolje i izravnije kontakte s ministarstvima.
|
Drugi nam možda jesu partneri, ali nisu i prijatelji
l Što je sa HSLS-om, kakva je budućnost koalicije?
- Na prvoj sjednici Maloga vijeća HSLS-a nakon 3. siječnja kao zloguki prorok predvidio sam da će stvari u koaliciji šepati zbog nejasnoća u koalicijskom sporazumu. Upozoravao sam da će HSLS biti na udaru drugih stranaka i dijela medija koji se, zbog različitih interesa, prislanjaju na najjačega u vlasti. HSLS je trebao spremnije reagirati na različite odluke, pripremajući sam, neke moguće poteze Vlade. Drugi su bili pametniji i pojedinačnim dogovaranjem s premijerom dobili znatno veće koncesije.
Umjesto da nas rezultati lokalnih izbora opamete, opet smo započeli unutarnju konsolidaciju u javnosti s posve pogrešnim pitanjem - tko će biti predsjednik? To je personalno, a ne programsko pitanje. HSLS će tonuti sve dok se programski jasno ne odredi, računajući da nam drugi možda jesu partneri, ali nisu i prijatelji. Dojam je da budućnost koalicije opterećuje naše personalno pitanje, a u stvari ju opterećuje nedostatak standardiziranih mehanizama odlučivanja, kao i jasnog programa Vlade koji bi podržale sve stranke i to na operativnoj razini.
|
|
Sabor se nije naučio koristiti svojim ustavnopravnim položajem
• Približava li se Hrvatska kancelarskom tipu vlasti?
- Treba se čuvati jednoznačnih i općih formulacija, jer ustavno, pravno i u političkoj praksi taj sustav nije moguć u Hrvatskoj. No, činjenica je da tendencije u koalicijskoj vlasti možemo prepoznati kao odstupanje od parlamentarnoga sustava i sklonost jakoj vladi.
Mislim da se Sabor nije naučio koristiti svojim ustavnopravnim položajem, pa Vlada zauzima prostor i, jer djeluje kao koalicija ministara s jakim premijerom, praktično poslužuje gotove odluke na usvajanje ili, suočena s pritiskom stranačkih čelnika ili dijela stranačkih vodstava, preinačuje prvotne odluke. Treba nam novi model koalicijskoga dogovaranja, o čemu govorim već dvije godine.
|
Tihomir Ponoš
|
