ZAGREB, 4. prosinca - Odgoda slanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u saborski postupak te položaj srpske manjine u Republici Hrvatskoj povod je Vjesnikovu razgovoru s dr. Miloradom Pupovcem, predsjednikom Srpskog narodnog vijeća (SNV).
• Srpsko narodnog vijeće vrlo je nezadovoljno odgodom donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Zašto?
- Naše nezadovoljstvo razumljivo je, unatoč strpljenju koje smo imali i koje još imamo. Nama je nerazumljivo zašto je već pet godina pod suspenzijom najveći dio odredbi Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina. Ustavni zakon o manjinama nije bio valjano primjenjivan, bio je sveden isključivo na priču o zastupničkim mjestima u Saboru. Došlo je vrijeme da se u Hrvatskoj počne voditi aktivna manjinska politika i da ona dobije uporište u Ustavnom zakonu, a ne, kao što se ponovo najavljuje, da će to pitanje biti regulirano izbornim zakonom, pa će se opet cijela priča svesti na to koliko mjesta Srbi trebaju imati u Saboru. Pa će se onda opet otvoriti polemika o tome kako manjine utječu, što će i kako biti u Saboru, a da pritom realne koristi za same manjine neće biti.
• Koje bi to bile realne koristi?
- To bi značilo da se u sredinama u kojima žive, u općinama, gradovima, regijama otvori proces integracije manjina i njihove participacije u javnim i općim poslovima, u vlasti. I, da one zajedno s većinskim stanovništvom, s drugim građanima preuzmu ne samo prava nego i odgovornosti za život u svojim sredinama. To je ono što mi, kao srpska zajednica, kao manjina, očekujemo i u Kninu, i u Vukovaru, i u Belom Manastiru, i u Korenici...
|
U sredinama u kojima žive manjine - u općinama, gradovima, regijama - treba otvoriti proces integracije manjina i njihove participacije u javnim i općim poslovima, u vlasti
Zajedno s većinskim stanovništvom, manjine moraju preuzeti ne samo prava nego i odgovornosti za život u svojim sredinama. To mi, kao srpska zajednica, kao manjina, očekujemo i u Kninu, i u Vukovaru, i u Belom Manastiru, i u Korenici...
|
• Osim što ste nezadovoljni time što se ne donosi novi Ustavni zakon, nezadovoljni ste i primjenom staroga, kao i time što još nisu objavljeni rezultati ovogodišnjeg popisa stanovništva. Zašto spominjete i popis stanovništva?
- Zato što se i sadašnji zakon ne primjenjuje. Jer je dio odredbi, kao što je npr. odredba o pravu na srazmjernu zastupljenost, stavljena na čekanje sve do dana objavljivanja rezultata o popisu stanovništva i etničkom sastavu sredina u kojima manjine žive, i Hrvatske u cjelini. Tako su i odredbe nad kojima nema suspenzije - npr. članak 18, koji jasno kaže da se u jedinicama lokalne samouprave treba zajamčiti participacija manjina srazmjerno njezihovom udjelu u toj sredini - ipak suspendirane. To je za manjine štetno.
• Kako riješiti situacije u kojima se odluke donose preglasavanjem, kao što je npr. učinila srpska manjina u Dvoru i odbacila zahtjeve Hrvata?
- Što se SNV-a tiče, u višeetničkim sredinama treba izbjegavati preglasavanje, posebno o osjetljivim pitanjima kao što su datumi, nazivi ulica i trgova, obljetnice. O tome treba ići na usuglašavanje, pa makar trebalo za to više vremena. Što se tiče pisma i službene uporabe ćirilice u takvoj sredini, nema nikakve sumnje da je to ustavno pravo srpske zajednice bez obzira na to što to kod jednog dijela građana izaziva negativne reakcije. To je pitanje komunikacije i ta simbolička prisutnost važna je nacionalnoj zajednici. Inače, tim sredinama treba pomagati, jer često same nisu u stanju naći kompromis.
• Zašto se Ustavni zakon ne primjenjuje?
- Uzrok tome je refleks negativne politike prema manjinama koja je u vrijeme HDZ-a bila očita i dominantna, ali i nedovoljna odlučnost vladajuće koalicije da to pitanje konačno stavi na dnevni red, da kaže: moramo početi rješavati pitanja manjina, ne možemo ih svesti samo na pjevačka, tamburaška ili folklorna društva. Manjine, naravno, u tome moraju aktivno sudjelovati svojom participacijom u nalaženju valjanoga rješenje, ali i strpljivošću.
|
»Povratnicima se moraju vratiti njihovi stanovi«
• Hoće li srpska manjina inzistirati kod OESS-a na promjeni Zakona o stanarskim pravima?
- Mi moramo inzistirati na tome da ljudi, koji se vraćaju, imaju mogućnost dobiti svoj stan na korištenje. To je neizbježno, kao što je bilo neizbježno da ljudi koji se vraćaju imaju pravo dobiti natrag svoju kuću i svoju zemlju. Znamo da su u Hrvatskoj stanovi privatizirani i znamo da je dobar dio tih procesa ireverzibilan, ali nema sumnje da se mora riješiti pitanje ljudi koji su ratom i ratnim okolnostima, a nerijetko i lošim zakonskim rješenjima, bili lišeni mogućnosti da otkupe stan.
Žao nam je što se danas moramo baviti tim pitanjima, ali, na žalost, to je dio ratnog nasljeđa koje se mora razriješiti, od njega se ne može pobjeći.
Mislim da sva ta pitanja, uključujući Ustavni zakon, možemo riješiti u izravnom razgovoru s Vladom. I što je više izravnih razgovora, to je veća korist i za nas i za državu. Vjerujem da bi to odgovaralo i OESS-u.
|
Andrija Tunjić |
