savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1289&zacudujuca-je-neosjetljivost-vlasti-na=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1289&zacudujuca-je-neosjetljivost-vlasti-na=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1289&zacudujuca-je-neosjetljivost-vlasti-na=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1289&zacudujuca-je-neosjetljivost-vlasti-na=

Andrija  Hebrang

../intervjui/intervjui.php?osoba=3040&andrija-hebrang

Hebrang Andrija
Datum:
30.12.2001
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Dr. Andrija Hebrang, bivši ministar zdravstva, potom ministar obrane koji je potkraj listopada 1998. podnio ostavku na tu dužnost, kao i sve ostale u HDZ-u, vrativši se u svoju liječničku struku, čovjek je kojega zacijelo i ne treba posebno predstavljati. Vrstan radiolog koji je godinama odlučno vodio hrvatsko zdravstvo, pokušao uvesti red i u kaotičan MORH, da bi naposljetku, ometan s mnogih strana, od toga i odustao, oduvijek je slovio kao najistinskiji štovatelj pokojnog predsjednika Franje Tuđmana.
I kada su mnogi očekivali kako se Hebrang definitivno odrekao politike i vratio se onome što najbolje zna, humanom liječničkom poslu, potkraj prošle godine osvanuo je u udruzi HIP. No, ni tamo se nije dugo zadržao, a već mjesecima je ponovo uključen u aktualnu politiku (iz HDZ-a nikad nije izašao), kao žestoki oporbenjak, vrlo izravno kritizirajući sadašnju vlast.


• Kako to da ste se ponovo aktivirali u politici?
- Čini mi se da nakon 10-godišnjeg bavljenja politikom sve ono za što sam se borio i angažirao ide natraške. U tih deset godina stvorena je država, vraćen je nacionalni identitet hrvatskom narodu, počeo je gospodarski uzlet, napravili smo i neke socijalne reforme, obnovili državu nakon ratnih stradanja i očekivali smo bolje sutra za naše građane. Međutim, posljednje dvije godine nezadovoljan sam onim što se zbiva. Imam osjećaj da se vraćamo na razinu od prije 1990. godine. To je moj glavni motiv djelomičnog povratka u političku javnost.
 


Tragedija ove Vlade bit će kada se zbroje njezini gospodarski i socijalni rezultati i kada se zbroje rezultati u narušavanju stabilnosti zemlje u političkom i u nacionalno-sigurnosnom smislu

 Ne smatram da je pogrešno ulaziti u europske integracije, već samo govorim da je ono što su potpisali dugoročno oštećenje hrvatskih nacionalnih interesa

  Nezamislivo je ono što se dogodilo s porodiljnim naknadama ili bolovanjima, ili politikom prema umirovljenicima. Na razini socijale pokazali su da nisu socijaldemokrati

  Smatram da se HDZ mora vratiti na vlast na sljedećim izborima! Jer, ako to ne napravi tada, mislim da mu perspektiva onda nije dobra. A do tada se stranka mora homogenizirati i ponuditi program

• Mnogi su tvrdili da Vi, obzirom na svoj karakter, jednostavno nećete moći ostati po strani i gledati pasivno što se događa.
- Pa, bili su u pravu. A ja sam bio u krivu kada sam u listopadu 1998. dao ostavku na svoje dužnosti i vratio se u struku, bio sam siguran da je za mene epizoda politike postala povijest, jer sam pomogao odraditi najteži dio naše povijesti. Kada je došla nova vlast u siječnju 2000. godine, mislio sam da će ona korigirati naše pogreške zbog kojih sam i dao ostavku. Nažalost, one se nisu korigirale, već su se još više produbljivale. Mislim da je Hrvatska kao subjekt danas ugrožena i može se uspoređivati sa njezinom ugroženošću 1990. i 1991. godine.


• Gdje je glavni problem sadašnje Vlade?
- Glavni problem je u tome što je sastavljena od ideološki potpuno različitih ljudi čiji je jedini zajednički cilj - vladati. Kroz dvije godine, uz nekoliko katastrofalnih ministara, vidi se da je jedini cilj ostati na vlasti pod svaku cijenu. A ni jedna Vlada koja ostaje po svaku cijenu ne može dati rezultate. Jer, najmanje 50 posto ljudi nije doraslo situaciji, to su ljudi koji nisu nikad u svojim strukama i sredinama dokazali da su u stanju biti lideri i kreatori novih ideja i realizatori. Sjećate se da se uvijek govorilo kako Tuđman troši ministre, a ja sam uvijek bio za to da se svaki ministar nakon tri mjeseca pokusnog roka odbaci ako nije postavio program za slijedećih nekoliko godina svoga rada i uvjerljive dokaze da će to realizirati. Pogledajte samo banalan primjer nesretnih praznika za djecu... ministar koji na početku školskih praznika ne zna tko će koliko na praznicima biti, ili radi diskriminaciju među djecom da oni koji imaju novca imaju i sedam dana duljih praznika, takav ministar odlazi odmah bez rasprave. Jer nije dorastao malim problemima, a kamoli restrukturiranju hrvatskog školstva koje nije započeo ni jedan ministar. A o gospodarstvu, socijalnoj i financijskoj situaciji mogao bih pričati satima.


• U redu, ali gdje je zapravo najključniji problem u radu Vlade?
- Neka ova Vlada potraje i puni mandat, ja im to želim, jer možda ne bi bilo ni dobro da ranije odu, jer bi onda uvijek imali ispriku zbog ranijeg odlaska. Tragedija ove Vlade bit će kada se zbroje njezini gospodarski i socijalni rezultati, i kad se zbroje rezultati u narušavanju stabilnosti zemlje u političkom i nacionalno-sigurnosnom smislu. Kad god je jedan narod pred velikom agresijom on se homogenizira i nacionalna komponenta je dominantnija nego u normalnoj situaciji. Pogledajte samo situaciju u SAD-u. To je normalno, jer to je nacionalna obrana. Na tom polju je ova Vlada učinila korak od nekoliko desetljeća unatrag. Ne smatram da je pogrešno ulaziti u europske integracije, već samo govorim da je ono što su potpisali dugoročno oštećenje hrvatskih nacionalnih interesa. Primjerice, akti o stabilnosti i pridruživanju uključuju najprije bilateralne razgovore u regiji, ali ne razgovore sa susjedima, što bih pozdravio, već u regiji! Dakle, mi nećemo direktno pregovarati sa Mađarima, Slovencima ili Talijanima, susjedima koji nam čine najveće i najdulje granice, ali ćemo pregovarati sa Albanijom, Jugoslavijom i Crnom Gorom, koje su za nas beznačajne. Kakav je to akt o pridruživanju kad nas tjera u razgovore s onima koji nam nisu od prvorazrednog značenja? Takav potpis će desetljećima otežavati priključenje Hrvatske Europi. Ne možemo s Albanijom, koja ima 14 puta niži bruto nacionalni dohodak od nas uspostaviti bilateralne odnose prije nego sa Mađarskom! U tim bilateralnim pregovorima, uz dva člana iz zainteresiranih država odlučujuću riječ ima treći koji je član EU-a. To je direktno brisanje suvereniteta, što uopće nije potrebno. Vlada je narušila i nacionalnu sigurnost. Netko će možda reći da u doba globalizacije nacionalna sigurnost nije važna, a ja ću reći zbog čega onda, primjerice, Bugarska investira prošle godine u vojsku najviše u svojoj povijesti, zbog čega se moderniziraju talijanska i njemačka vojska, zašto nove raketne sustave nabavlja Skandinavija ako globalizacija isključuje pojam nacionalne obrane? Ne, ne isključuje, već globalizacija uključuje pojačane mjere sigurnosti dok ne prorade zajednički mehanizmi. A kad oni prorade, ja sam prvi za to da se brišu sve vojske svijeta! A mi prvi u Europi govorimo o ukidanju vojske. To je direktno narušavanje sigurnosti zemlje.


• Oporba tvrdi da je socijalna situacija u zemlji gora nego za HDZ-a. Ali, trebalo je uvesti red u kaos u svakojakim privilegijama i povlasticama i zlouporabama, zar ne?
- Apsolutno. Jedan od razloga moje ostavke bila je i činjenica da nije bilo reda u financijama. Država koja nema uredne financije nema nikakve šanse za razvoj. Ova Vlada je napravila niz koraka u uspostavi kontroliranog trošenja i to je trebalo biti i puno intenzivnije. Ali ne pod cijenu ukidanja socijalnih prava. Nezamislivo je ono što se dogodilo s porodiljnim naknadama ili bolovanjima, politika prema umirovljenicima. Na razini socijale pokazali su da nisu socijaldemokrati. Začuđujuća je neosjetljivost na siromaštvo koje raste, to je upravo šokantno! Vlada to potpuno ignorira. Evo, u zdravstvu već dvije godine nemamo kolektivni ugovor i to pokazuje da pravna i socijalna država ne funkcionira.


• I Vi ste se kao ministar obrane suočavali s velikim problemima baš u vezi bolovanja. Poznato je da su mnogi ljudi u MORH-u godinama na bolovanju, a primaju plaću. Tisuće ljudi. Pa i tu je trebalo uvesti reda.
- Nije problem bolovanje. To je dokaz najdublje socijalne krize u kojoj ljudi bježe na bolovanje jer nemaju što raditi, jer im na radnom mjestu prijeti otkaz. Ne treba rješavati bolovanje kao posljedicu, nego treba rješavati uzroke. I u doba kad sam ja bio ministar, a i danas, u MORH-u je bilo nekoliko tisuća ljudi viška, ali to ne možete rješavati otkazima. Bolovanja u tom resoru su se udvostručila onda kad se počelo prijetiti otkazima. Ne možete po naputku MMF-a rješavati problem viška zaposlenih otpuštanjem. To nije socijalna država. Nije MMF taj koji nam treba i mora diktirati bezuvjetno naše poteze!


• Samo malo, Vlada tvrdi da se broj novih radnih mjesta ipak povećao...
- Gdje su ta radna mjesta? Broj nezaposlenih je porastao u ove dvije godine, sad ih je 382.000, a Vlada ima nakaradnu računicu omjera zaposlenih i umirovljenika. Nije taj omjer poboljšan zato što je više ljudi zaposleno, već je manji broj ljudi odlazio u mirovinu, jer je i rat sve dalje iza nas.


• Ali, možda Vlada doista u prve dvije godine vuče najteže i bolne poteze, reže, štedi, uskraćuje gdje god može, ali će se pozitivni rezultati ipak vidjeti u idućoj godini, onda i onoj iza nje! Zašto mislite da to nije moguće?
- Ako je tako onda to dokazuje moju tezu da ovoj vlasti ni do čega nije stalo nego do toga da ostane na vlasti. Znači, u prve dvije godine napravi nekoliko novih tisuća siromaha, a u zadnje dvije im vrati koricu kruha kako bi ostali na vlasti. To je politika biča i zobi koja se primjenjivala u cijelom razdoblju komunizma. Ali, ako to većina hrvatskih građana prihvaća, ja ću se tome pokloniti, ali mislim da politika Vlade treba biti drugačija. Ne treba bazirati ravnotežu proračuna na kresanju izdataka. Svaka vaga ima dvije ploče, a treba raditi da u taj proračun više uđe. I tu je problem ove Vlade, ali i nekoliko zadnjih HDZ-ovih Vlada. Radili smo i mi na stabilizaciji proračuna; pa ne bismo uspjeli uvesti stabilnu kunu da nismo počeli i te kako stabilizirati rashode, ali nismo bili u stanju stabilizirati i poboljšati prihode. Svaki proračun ima izlaz i ulaz. Ova Vlada radi isključivo na izlazu iz proračuna, što znači da po naputku MMF-a smanjuje izdatke i neminovno nas vodi argentinskim putem.


• Svjedoci smo da su i u Turskoj, a evo sada i u Argentini ljudi iz očaja izašli na ulice, jer je siromaštvo prešlo prag izdržljivosti. Znakovito je da te države, čije su se ekonomije oporavljale, počinju propadati nakon »deala« s MMF-om. Istovremeno, naš susjed Slovenija ima uzlazni trend, a bez sporazuma s MMF-om. Plašite li se da bi se Argentina mogla dogoditi i kod nas, možda s manje radikalnim slikama od onih koje smo vidjeli nedavno?
- Jako se bojim, ali toga sam se plašio već i pred kraj HDZ-ove vlasti. Morate znati da će se Argentina kod nas odgoditi jer još uvijek imamo zalihe. Problem zemalja koje su u fazi prilagođavanja novim gospodarskim zbivanjima u svijetu jest to, što većina tih zemalja slijepo slijedi upute MMF-a koji je partner Svjetske banke. Recept je jednostavan: svi morate imati uravnotežene proračune, kako bi vam valuta bila stabilna. Da bi se uravnotežili, moraju se kresati izdatci, odnosno, socijalna i radna prava, a ono što nedostaje, posudit će Svjetska banka. Na taj način država tone. S jedne strane u socijalni glib. Trebalo je učiti od onoga što su nekada radili komunisti, a to je da nikada nisu naglo rezali socijalna prava, jer su znali da će imati problema. Danas se ta prava preko noći drastično režu. Je li MMF zainteresiran da te države budu stabilne? Ne, već da njihovi proračuni budu stabilni, a što se tiče stabilnosti same države, to je njen problem. Onda državu preko Svjetske banke tjera u drugi glib, u dugove. Danas je dug Hrvatske otprilike pola jednogodišnjeg nacionalnog proizvoda. To je granica izdržljivosti. Kad samo malo odete dublje, onda se više ne zovete Hrvatska, nego Argentina. Hrvatska ide točno tim putem. E, sad Vi meni možete reći: da, ali to je počela HDZ-ova Vlada! Da, ali sjetite se da je Matešina Vlada odbila jedan MMF aranžman i zato su nas svrstali u nekooperativne zemlje, ali je država bila stabilnija.


• Nije sve crno-bijelo, zato sam sigurna da je Račanova Vlada povukla i neke dobre poteze. Možete li se Vi sjetiti koje?
- Budući da više nisam političar kao nekada, više sam sklon kritiziranju nego hvaljenju...


• Vidim da dugo mislite što je to Vlada dobro učinila...
- Znate zašto? Zato što je tako malo ostvareno od onoga što sam ja očekivao od ove Vlade!


• Očekivali ste da će učiniti puno više?
- Da, jesam! Puno više! Očekivao sam da su učili na greškama HDZ-a, imali su deset godina za učenje. Ali znate što su dobro učinili? Pokrenuli su pravne postupke protiv osumnjičenih za gospodarski kriminal i to je najveći potez, ipak će se reći tko je prav, a tko kriv. To je velika stvar, a HDZ je to trebao davno učiniti. Od pozitivnih stvari nabrojao bih nažalost samo taj jedan potez.


• Je li za Vas HIP bio prijelazno rješenje jer ste bili razočarani u HDZ?
- Bio je prijelazno rješenje zato jer sam smatrao da se u državi mora pojaviti i netko tko će homogenizirati desni dio političke scene, jer je lijevi već bio homogeniziran zbog interesa za vlašću. U programu HIP-a je pisalo da nećemo ići za političkim probitkom i da se nećemo boriti za vlast, već ćemo raditi na objedinjavanju svih opcija koje imaju snage Hrvatskoj predložiti dobre programe i da ćemo sudjelovati u tim programima. Ono što se nepovoljno dogodilo je sudjelovanje HIP-a na izborima u svibnju.


• Je li puklo među Vama i čelnicima HIP-a?
- Ne bih rekao da je puklo, mi se i dalje družimo, prijatelj sam sa svima, ali ne radimo više zajedno. Bio sam nezadovoljan kada se odlučilo ići na lokalne izbore, a u programu toga nije bilo. Čim se izašlo na lokalne izbore, znalo se da će HIP ići i dalje. Većina je odlučila da se osnuje stranka, a ja sam odstupio.


• To je zapravo trebao biti program nacionalnog objedinjavanja, ali bez političkog angažmana?
- Da, nacionalnog objedinjavanja, ali s programom, jer mene ne zanimaju nekakva nacionalna okupljanja bez programa. Jer, ne mogu reći da u HSS-u ili HSLS-u nema jednako nacionalno svjesnih ljudi kao što sam ja u HDZ-u. Trebali smo okupljati stručnjake s raznih područja, koji će stvarati programe i nuditi ih onome tko će sutra preuzeti vlast. I boriti se da tu vlast preuzme jedna nacionalno svjesna skupina, jer ova sada to nije, koja će vratiti dignitet. Rekao bih da je to bila jedna utopistička slika Hrvatske.


• Protivnici HDZ-a kažu da je HDZ i dalje nedemokratska stranka koja se samo temelji na baštini predsjednika Tuđmana i da ne može ništa novo ni kvalitetno ponuditi modernoj Hrvatskoj.
- Na slijedećem izbornom saboru HDZ mora postati homogen i moraju se zakopati sve ratne sjekire, jer neistomišljenika u HDZ-u u osnovnim crtama nema. Međutim, postoje različiti osobni animoziteti i lokalna rivalstva, ono što je dovelo do raskola, a ja nastojim pomoći da se ti raskoli prevladaju. Na prošlom izvještajnom saboru HDZ-a se također pokazao jedan nedemokratski postupak kada je na dnevni red stavljena promjena Statuta stranke, o čemu uopće nije raspravljano na županijskim razinama i to je tipičan nedemokratski potez koji s Tuđmanom nema nikakve veze. To su napravili neki drugi ljudi. Dio vrha stranke trebalo bi zamijeniti novim, mladim ljudima. U vrhu bi trebali biti predstavnici svih frakcija, ali i novi ljudi. Mislim da bi Sanader mogao biti objedinitelj svih tih frakcija.


• Smatrate li da HDZ na idućim izborima HDZ stvarno može dobiti više od 30 posto glasova i vratiti se na vlast? U vrhu HDZ-a svi govore kako će HDZ u tom slučaju ionako ponuditi suradnju strankama sličnog programa.
- Ja mislim da se HDZ mora vratiti na vlast na slijedećim izborima! Jer, ako to ne napravi tada, mislim da mu perspektiva onda nije dobra. A do tada stranka se mora homogenizirati i ponuditi program. Jer, sadašnja vlast će se moći srušiti samo kvalitetnim programom. Onda će birač shvatiti da ima novu perspektivu.


• Je li Hrvatska sada zemlja depresije i beznađa?
- Apsolutno. Kao liječnik dolazim u kontakt s mnogim ljudima, bogatim, siromašnim, mladim ili starim. To je gotovo statistički prosjek. I dok sam bio u Vladi obavljao sam jednom tjedno svoj posao i razgovarao sam s ljudima izravno. Imao sam informacije za razliku od drugih, koji su te informacije o stvarnom stanju dobivali od nekakvih trećih ili petih savjetnika... Kad gledam mlade ljude na fakultetu, vidim koliko su depresivni i jedini im je cilj otići iz Hrvatske. Moramo im ponuditi programe, kako bi ovdje ostali. A sada takve programe nema ni vodeća vlast, a ni opozicija.

»Neću se kandidirati za predsjednika HDZ-a. To je definitivna odluka!«


• Puno puta mi se činilo da Vi politici pristupate s određenom dozom političke naivnosti i iluzija, stvarno utopističkih ...
- Da, rekao sam i sam, imao sam utopističke ideje. Definitivno se slažem s tim što ste rekli.


• Hoćete li se kandidirati za predsjednika HDZ-a?
- Neću.


• To je Vaša definitivna odluka?
- Definitivna, da. Ja to ne mogu ni zbog svog posla i profesije od koje živim. Ja nisam profesionalni političar. Radim u bolnici i na fakultetu, a imam i svoju privatnu praksu. Meni za politiku ostane sat vremena dnevno, jer me moja profesija zaokuplja 12-13 sati dnevno.


• Ovom ste izjavom skinuli teret s leđa mnogim kandidatima u HDZ-u...
- Mnogi to već znaju. Ja sam već razgovarao s dr. Sanaderom, osobno ću podržati onu ekipu koja će homogenizirati HDZ. Mislim da je dobra kombinacija da predsjednik i dalje bude Sanader, a da u vrhu stranke objedini sve interese unutar HDZ-a, a Vi opet možete reći da je to utopistička ideja. Ali, ja se nikad neću riješiti ideala u životu.


• A sad ono neizbježno pitanje: je li došlo do Vašeg zbližavanja s dr. Pašalićem? Ako jest, kako to, obzirom na činjenicu da ste ga upravo Vi najteže do sada javno optužili od svih HDZ-ovaca? Teške ste riječi svojedobno rekli.
- Ja nikad nisam odustao ni od jedne svoje dijagnoze. Ali rekao bih da je upravo Pašalić najbolje od svih iz poražene garniture HDZ-a shvatio uzroke poraza i povukao pouke, povukao se u drugi plan, nitko mu nije dokazao ni jednu inkriminaciju, a on je dokazao da može raditi organizacijski gotovo poluanonimno. Da su i neki drugi tako postupili, danas bi u HDZ-u već bilo puno više mladih ljudi. Pašalićevo vrijeme tek dolazi, on je mlad političar koji uči na svojim greškama.


Andrea Latinović
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


03.05.1976  Rajković Zoran
03.05.1973  Boljar Tomislav
03.05.1969  Bedeković Dražen
03.05.1965  Barbaroša Neven
03.05.1959  Branilović Dragutin
03.05.1958  Jukić Vlado
03.05.1958  Murković Stjepan
03.05.1952  Kukoč Mislav