ZAGREB, 24. siječnja – Čini se da je program društveno poticane stanogradnje (POS) uzeo zamaha u cijeloj Hrvatskoj. No, o uspješnosti programa odlučit će upravo odziv građana u velikim gradovima. O odličnom odzivu govori više od 6000 zahtjeva za stan iz programa POS-a u u Zagrebu, koji će, predviđa se, do 27. siječnja, do kada traje natječaj, narasti za još nekoliko stotina. O tom prilično ambicioznom projektu čije će posljedice prema najavama njegovih nositelja biti otvaranje velikog broja radnih mjesta u građevinarstvu i pratećim industrijama, zaustavljanje odljeva mladih u inozemstvo, povećanje bruto društvenog proizvoda i izlazak zemlje iz recesije, razgovarali smo s mr. Alenkom Košiša Čičin-Šain, pomoćnicom ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, zaduženom za stanogradnju.

• Možete li opisati kako se program ostvaruje u cijeloj Hrvatskoj?
- Postoje gradovi u kojima imamo fantastičan odziv programu, oni koji su potpuno shvatili njegove prednosti i pridružili mu se, ali i gradovi u kojima je lokalna uprava vrlo inertna i gdje si uopće nije dala truda da bilo što shvati ili riješi egzistencijalna pitanja svojih građana. Prihvaćanje programa ovisi samo o spretnosti, inteligenciji i elastičnosti u jedinicama lokalne samouprave. U Zadru su, primjerice, lokalne vlasti iznimno dobro markentinški predstavile projekt, a u Rijeci, gdje izgradnja teče točno u dan, već će za nekoliko mjeseci devedesetak stanova biti useljeno. Oni su shvatili da imaju priliku iskoristiti državni novac za rješavanje egzistencijalnih problema svojih građana. Od ostalih gradova, koji su prihvatili program, tu je Varaždin, gdje će za koji dan doći do prve primopredaje, potom Slavonski Brod i Osijek. Ukupno je u Hrvatskoj u izgradnji 217 stanova, u fazi projektiranja 716, a 228 stanova u fazi je idejnog rješenja. Trenutno je, dakle, u okviru programa POS-a u različitim fazama (od potpisivanja predugovora do izgradnje) oko 1940 stanova u 32 hrvatska grada. Od Splita, koji je po urbanitetu drugi grad po veličini u Hrvatskoj, s obzirom na specifične okolnosti konstituiranja gradske vlasti, još, unatoč velikom zanimanju građana, nismo dobili ni jednu lokaciju.
 

Inače, naše je ministarstvo kroz svoje poslovanje u 2001. godini sudjelovalo u izgradnji 5400 stanova. Svi natječaji su javnog karaktera, što dosad nije bilo uobičajeno, a gotovo 90 posto arhitekata mlađe je od 35 godina, što znači da mladi grade za mlade.

• Zašto u nekim sredinama program nailazi na poteškoće ili opstrukcije na lokalnoj razini?
- Da, moram priznati da mi je žao što, iako već duže u prepisci s jedinicama lokalne samouprave i u medijima intenzivno govorimo o poticanoj stanogradnji, još izgleda nekim osobama na odgovornim položajima, kao što su gradonačelnici i (bivši) dogradonačelnici, nije jasno koje su prednosti tog programa. Ono što smeta, nije nepoznavanje, već javna ocjena programa koji je često ocijenjen potpuno paušalno i ignorantski. Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva uvijek je otvoreno da svakome napose objasni sve prednosti tog programa - kako za građane, tako i prednosti s pozicija lokalne samouprave. No, donošenjem Zakona o POS-u pruža se mogućnost i drugim pravnim osobama (građevinskim tvrtkama) da (ako grad ne nudi zemljište) ponude zemljište i komunalnu infrastrukturu te se pridruže programu POS-a. Gradovi bi morali svojim građanima ponuditi samo zemljišta, a na nama je da organiziramo gradnju i zadovoljimo sve potrebe.

• Kakva je perspektiva programa društveno poticane stanogradnje i kakvu će korist imati gospodarstvo?
- Radi se o programu koji u nekim zapadnim zemljama postoji oko stotinu godina, a ministar Radimir Čačić ga je razradio i aplicirao u Hrvatskoj. Organiziranom izgradnjom povećat će se stanogradnja, stimulirat će se otvaranje velikog broja radnih mjesta u građevinarstvu, ali i u granama koje ga prate. Dakle, prvi cilj programa je riješiti socijalno stanje, osigurati stanove mladim ljudima i time spriječiti odljev kadrova. Drugi bi cilj bio povećati bruto društveni proizvod, potaknuti graditeljstvo i otvoriti nova radna mjesta, što je jedan od oblika izlaza zemlje iz recesije.
Vedran Horvat