ZAGREB, 27. siječnja - Unatoč protestima lokalnog stanovništva, radar iz sustava FPS 117 najvjerojatnije će ipak biti postavljen na Učki.
Tu je odluku, naime, prije nekoliko dana donio saborski Odbor za unutarnju politiku i sigurnost, na sjednici u Bjelovaru. Upravo su na toj sjednici predstavnici Ministarstva obrane, na čelu sa zamjenikom ministra Zlatkom Gareljićem, objasnili prednosti tog projekta, uz napomenu da radarski sustav nema štetno zračenje. O tome, ali i nekim drugim temama, razgovaramo s potpredsjednikom IDS-a Damirom Kajinom.

• MORH ipak ne odustaje od radara na Učki, iako se tamošnji stanovnici ne slažu s tom odlukom. Što vi kažete?
- Ako MORH ne želi okrenuti stanovništvo s tog prostora protiv sebe i izazvati reakciju na svoje postupke, morat će promijeniti nakanu.
Učka je bila devastirana u prošlosti, u nekim drugim vremenima, kad se građane nije pitalo žele li neke druge sadržaje na tom istarskom Olimpu. No, srećom, danas živimo u 2002. i sumnjam da će MORH i Vlada uzurpirati prava i ići generalno protiv dominantnog raspoloženja lokalnog stanovništva. S druge strane, iz MORH-a stižu uvjeravanja da radar nema štetno zračenje i da neće utjecati na okoliš i zdravlje ljudi.

• I vi ste protiv tog radara. Znači li to da ne vjerujete objašnjenjima MORH-a i Vlade?
- Ne mogu polemizirati o tome zrače li ti radari štetno ili ne.
Mogu samo vjerovati MORH-u i proizvođaču koji tvrdi da radar nije štetan.
Ono što mene kao zastupnika više intrigira jest činjenica da je sustav zračnih radara naručen prije promjene vlasti.
Ugovor je zaključen 26. prosinca 1999. a da prethodno nije provedena parlamentarna rasprava. Vrijednost tog sustava je oko 230 milijuna američkih dolara koje Hrvatska treba platiti u idućih 10 godina, a tim smo novcem, primjerice, mogli dovršiti prometnicu od Rijeke do mađarske granice i »Istarski ipsilon«.
Mislim da i Vladina šutnja na neki način pokušava amnestirati predmetni postupak bivše vlade, koja se poziva na embargo nametnut Hrvatskoj u ratnim godinama, kad se ti uređaji nisu mogli nabaviti. Zato mi se čini da hrvatska strana ne želi iz naftalina vaditi neke teme kako se indirektno ne bi zamjerila MMF-u.
No, ili će se Vlada na neki način pokušati »suprotstaviti« MMF-u i izboriti liberalnije uvjete gospodarskog poslovanja za Hrvatsku, ili će vladajuća koalicija izgubiti izbore.
 

• Kako to mislite da Vlada šuti? Smatrate da je trebala stornirati kupnju radarskog sustava?
- Indikativno je da je ugovor o kupnji tog radarskog sustava potpisan u prosincu 1999.
Uvjeren sam da taj sustav, koji treba biti postavljen na Učku i na Pelješac, ipak neće biti instaliran na Učku.

• Zašto ste tako uvjereni?
- Zato jer lokalno stanovništvo to ne bi dopustilo.
Ti su prostori možda ekološki osvješteniji.
Donedavno, sve se radilo bez uvažavanja mišljenja lokalnog stanovništva, bez obzira je li riječ o instaliranju antenskog stupa na Učku ili gradnji TE Plomin 1 i 2.
Uvijek su se davala paradoksalna obećanja koja su se na kraju izrodila u incidentne točke za lokalno stanovništvo.

• Što će stanovnici učiniti? Spremaju li se mirni prosvjedi?
- Očekujem da će lokalne vlasti raspisati referendum o takvom postupku, na temelju kojeg će građani jasno iznijeti svoj stav.
Očekujem da će u jednoj parlamentarnoj demokraciji takav oblik javnog izjašnjavanja obvezivati i MORH i Vladu. Činjenica jest da, unatoč šutnji, Hrvatskoj stiže sustav za koji će u idućih 10 godina izdvojiti najmanje 230 milijuna američkih dolara. Postavit će se pitanje je li oportuno taj uređaj uskladištiti, kao što je to učinila Slovenija, gdje jedan takav uređaj već tri-četiri godine stoji u jednom skladištu, ili će uređaj biti instaliran.
Apsolutno sam protiv bilo kojeg postupka koji bi išao protiv dominantnog raspoloženja stanovništva.

• Iako je Vlada povukla odluku o zabrani prijevoza nafte hrvatskim cestama, a Slovenija i BiH tu odluku pozdravile, čini se da su odnosi sa Slovenijom i dalje prilično napeti.
- To je bio nevjerojatan gaf hrvatske vlade koja uopće nije pretpostavila reakcije Sarajeva i Ljubljane.
Međutim, takav postupak, koji je Hrvatskoj prouzročio enormnu političku štetu, ne može nikoga amnestirati. S druge strane, čudim se lakoći donošenja takve odluke, jer je više od 200 hrvatskih cisterni prevozilo naftu hrvatskim cestama.
Vlasnici su uložili sav svoj kapital, zaposlili određen broj ljudi i zaista me iznenađuje da nitko o segmentu tog »malog« čovjeka nije razmišljao. Slažem se s tim da ako postoji šverc, koji nije dokazan, prema izjavama Slavka Linića država mora spriječiti, ali ne može protekcionističkim mjerama indirektno sebe izolirati iz civiliziranog svijeta i dovoditi svoje građane u situaciju da druga država prema njima poduzima protumjere.

• Smatra se da je Slavko Linić odgovoran za donošenje odluke o zabrani. Smatrate li da bi on, ili tko je već odgovoran, ipak morao snositi odgovornost zbog toga, upravo zbog nastale štete?
- Šteta je prouzročena i to je evidentno. Vlada je povukla odluku i mislim da je sad najvažnije uspostaviti prometovanje naftnih derivata tako da Zagreb, Ljubljana i Sarajevo imaju koristi.

Andrea Latinović