S ministrom pravosuđa Ivanom Šimonovićem razgovarali smo nakon što su bjegovi dvojice zatvorenika ponovo svratili pozornost na situaciju u zatvorskom sustavu. Ministar ne smatra da se dogodilo nešto alarmantno te i dalje inzistira na dugoročnim mjerama za poboljšanje uvjeta u zatvorima. Šimonović se osvrnuo i na druga aktualna događanja.

•Na početku mandata u žarište ste postavili sređivanje stanja u zatvorima. Sada su zaredali bjegovi. Hoćete li predložiti dodatne mjere?
Vlada je usvojila Akcijski plan za sređivanje stanja u zatvorskom sustavu i mislim da će njegovo provođenje djelovati povoljno na sve ključne probleme. Velik je problem prenapučenost zatvora. Zatvorenika ima 42 posto više od prostornih uvjeta, pa treba žurno osigurati dodatne prostorne kapacitete. Velik je problem i manjak osoblja, te treba zaposliti najmanje 200 ljudi, među njima najviše pravosudnih policajaca, ali i ostalih stručnjaka. Zatvorski sustav oskudijeva i u materijalno-tehničkom smislu pa ga treba unaprijediti video-nadzorom i sustavom komunikacija, te nabaviti nova vozila. Sve to podiže kvalitetu života zatvorenika, ali i povećava sigurnost zatvorskog sustava. No, najveća inovacija Akcijskog plana je uvođenje probacijskog sustava, odnosno sustava nadzirane slobode. Korištenjem tog sustava može se smanjiti broj pritvorenika i zatvorenika, izricati alternativne sankcije, mjere pojačanog nadzora na slobodi. Primjerice, netko uopće ne bi otišao u zatvor, ili bi ranije iz njega izašao, ako se redovito testira na droge i ako su ti nalazi negativni. Umjesto zatvorske kazne, može se obavljati i društveno koristan rad. Probacijski sustav omogućava bolju resocijalizaciju kažnjenika, rizik od ponavljanja kaznenih djela je manji, a pozornost se poklanja i žrtvama kaznenih djela. Žrtve se, nakon što kažnjenik izađe na slobodu, na to upozorava te ih se upućuje u njihova prava. Napokon, važno je i da sustav nadzirane slobode stoji triput manje nego ako nekoga držimo u zatvoru. O kolikim uštedama bi mogla biti riječ, govori i činjenica da jedan dan zatvorenikova boravka u zatvoru porezne obveznike stoji više od 300 kuna.
 

•Moraju li se građani bojati da će i osuđeni za teška kaznena djela nakon nekog vremena kaznu izdržavati u blažem zatvorskom režimu?
- Zatvorenici koji se smatraju opasnima drže se u strogom režimu i iz njega već godinama nije bilo bjegova. Svake godine imamo određeni broj bjegova iz zatvora, a sada se nije dogodilo ništa spektakularno. Bježali su kažnjenici iz poluotvorenog režima u kojem mogu biti samo oni koji se ne smatraju opasnima. Nitko automatizmom ne stječe povoljniji režim. Uvijek stručna skupina procjenjuje je li netko zavrijedio blaži tretman, nakon što se za to steknu i zakonski uvjeti. Novost je da, kada je riječ o osuđenima za korupciju i organizirani kriminal, prije odlučivanja o pogodnostima kontakata s vanjskim svijetom - dakle, posjeta, izlazaka i slično - treba pribaviti i mišljenje uskočkog dijela policije. Taj dio policije može procijeniti bi li, primjerice, izlazak nekog zatvorenika na vikend značio sigurnosnu prijetnju. Vrlo se pozorno »češlja« zatvorski sustav da netko od zatvorenika ne dobije pogodnosti na koje zakonski nema pravo ili koje nije zaslužio svojim ponašanjem u zatvoru. U izdržavanju zatvorske kazne ne smije biti privilegiranih.

•Kada će se dograditi zatvor u Glini te planira li se i dalje gradnja zatvora u Šibeniku?
- Nadam se da će novi objekti u Glini biti sagrađeni do ljeta iduće godine. Definitivno nam treba još jedan zatvor. To je velik financijski teret, ali nemamo izbora.

•Hoće li Hrvoje Petrač, nakon izlječenja u zatvorskoj bolnici, biti vraćen u zatvor u Puli ili u neke druge zatvorske uvjete?
- Hrvoje Petrač još nije izdržao zakonom propisani dio kazne nakon kojeg bi mogao dobiti pogodnosti blažeg režima. Pogodnosti koje je prije imao, dobio je nezakonito. Petrač je u zatvorsku bolnicu premješten iz zatvora u Puli nakon što mu je u Općoj bolnici u Puli dijagnosticirana upala pluća, te je preporučeno daljnje liječenje u Svetošimunskoj. Kad završi liječenje, Petrač će se vratiti u jednaki režim izdržavanja kazne pod kojim je bio dosad. Nikoga se u zatvorskom sustavu ne smije ni šikanirati ni privilegirati.

•Pokrenut je projekt besplatne pravne pomoći. Hoće li 8,5 milijuna kuna za to u ovoj godini biti dovoljno?
- Sigurno je da će trebati dodatna sredstva za besplatnu pravnu pomoć. U uvođenju takvog sustava vjerojatno će biti lutanja, pa i određenih problema, ali taj sustav moramo unaprjeđivati kroz praksu. Ključ je da pravda bude svima dostupna, bez obzira na socijalni i imovinski status. Vrlo je važno da svi koji imaju uvjete i kojima je potrebna ostvare pravo na besplatnu pravnu pomoć, ali i da ona ne bude zloupotrijebljena.

•Hoće li se što mijenjati u sustavu odvjetničkih tarifa? Za besplatnu pravnu pomoć ona iznosi 20 posto od uobičajene.
- U sustavu besplatne pravne pomoći odvjetnici će se u velikoj mjeri, kada dobiju spor, moći naplatiti od protustranke. Ako izgube spor, iz državnog će proračuna dobiti petinu odvjetničke tarife. Predstavnik Hrvatske odvjetničke komore u radnoj skupini za izradu zakona složio se s takvim rješenjem.

•Puno se očekuje od zakonskih izmjena kojima će se moći oduzeti sva imovina osuđenima za organizirani kriminal i korupciju.
- Čestitam Hrvatskom saboru na jedinstvenoj odluci da prihvati to radikalno rješenje. Nadam se da ćemo uskoro moći vidjeti njegove rezultate kroz oduzimanje mafijaške imovine. No, još više očekujem od prevencije. Neki koji su se obogatili tijekom rata i pretvorbe stvorili su nelegalno velik kapital. Dobar dio kaznenih djela je u zastari ili će uskoro zastarjeti. No, dio tih ljudi je u nekim novim poslovima koji su uglavnom legalni, ali s primjesama nelegalnih elemenata. Tko god u takvom poslu počini bilo kakvo kazneno djelo vezano uz organizirani kriminal i korupciju, oduzet će mu se njegova ukupna imovina. Kao učinak očekujem da će se neki opasni i dobro umreženi ljudi povući iz poluposlovnog, polukriminalnog života. Dio njih neće vjerojatno moći biti sankcioniran, ali bar više neće biti zapreka normalnom poslovnom životu i vladavini prava.

•Je li ustrojena infrastruktura za primjenu tog dijela Kaznenog zakona?
- Napredujemo. Uskočki dio policije kadrovski se ekipira i tehnički unaprjeđuje. Uskok u Državnom odvjetništvu funkcionira već od ranije. Što se tiče sudskog dijela, uskočki odjeli ustrojit će se do kraja veljače.

•Što će se mijenjati u radu Državnog sudbenog vijeća?
- Mijenja se sustav ulaska u sudsku profesiju i napredovanja u njoj. Vlada je već prihvatila strategiju koja definira pravce promjene. Sustav odabira i napredovanja bit će potpuno objektiviziran i transparentan. To znači da će se sucem postajati na temelju precizno definiranih objektivnih kriterija koji uključuju pismeno testiranje znanja pod šifrom. Državno sudbeno vijeće imalo bi ulogu kontrolora procedure. Na temelju provjere objektivnih kriterija svake godine bi se napravila lista kandidata i lista potreba. Onaj prvi po broju bodova mogao bi birati gdje će raditi kao sudac - u Zagrebu, Vukovaru ili bilo gdje drugdje. Uz kontrolu postupka izbora, DSV će i dalje voditi stegovne postupke za suce. Sama sudačka struka, pak, radi na preciziranju kriterija za napredovanje na više sudove. Suci su doživotni i to je dobro zbog sprječavanja mogućnosti političkih pritisaka. No, oni trebaju proći periodičke provjere kvantitete i kvalitete svog rada. Prema postignutim rezultatima, oni mogu ostati suci tamo gdje jesu, a mogu biti i unaprijeđeni na viši sud. Ako, pak, rezultati budu loši, odgovarat će stegovno.

•Krenulo je smanjivanje broja općinskih i prekršajnih sudova. Kakve su reakcije?
- To je velika i radikalna reforma koja kratkoročno traži i velike investicije, ali na dulji rok donosi brojne koristi. Bilo je i nekih spornih prijedloga. Primjerice, postavilo se pitanje ukidanja Prekršajnog suda u Pagu i spajanje s onim u Novalji. Izneseni su brojni i meni uvjerljivi argumenti u prilog tome da Prekršajni sud ostane u Pagu.

•Imate li dovoljno podrške za reformu pravosuđa?
- Nestranački sam član Vlade, a Vlada i premijer odlučili su mi dati povjerenje za provođenje reforme u pravosuđu. Došao sam s mandatom za reforme i to koristim. Bez podrške ne samo Vlade, nego i Sabora pa i javnosti nemoguće je provesti zahtjevne reforme.

Biljana Bašić