ZAGREB, 17. veljače – O novom zakonu o potpori poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, nakon što je Vlada povukla prijedlog o smanjenju poticaja za proljetnu sjetvu, prekomjernom uvozu hrane, nedovoljnoj domaćoj proizvodnji te zaštiti potrošača razgovorali smo s Božidarom Pankretićem, ministrom pojoprivrede i šumarstva.

•Zašto ste predlagali smanjenje poticaja za proljetnu sjetvu?
- Cjelokupna situacija oko smanjenja poticaja objektivno je bila ispolitizirana, iako je moj osobni stav da u poljoprivredi nema mjesta politici. Na žalost, i taj moj osobni stav je više puta pobijen i to s više strana. No, držim da naša javnost tako funkcionira. Primjerice, 90 posto seljaka zna tko je čelnik neke uduge seljeka, odnosno kojoj stranci pripada. Istodobno, možda ih samo dva posto zna tko je dekanica Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

•Hoće li izvan sustava poticaja ostati 50 posto dosadašnjih korisnika poticaja?
- Za proljetnu sjetvu planira se sjetva na ukupnoj površini 729.860 hektara, od čega je 375.500 hektara u sustavu poticaja. Površine pod kulturama u sustavu poticaja povećane su ove godine 6,37 posto u odnosu na prošlu godinu. A njihov iznos na razini je prošle godine. Ukupno će za proljetnu sjetvu biti isplaćeno 500 milijuna kuna iz državnog proračuna: pola te svote seljaci će dobiti do sredine ožujka, a drugi dio nakon žetve.
 

•Svjedoci smo gužvi u županijskim uredima, pa i nezadovoljstva raspodjelom sjetvenih kvota.
- Ti problemi nisu proizašli iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Moram reći da se sjetva nastoji ispolitizirati te da se namjereno opstruira. Odgovorno tvrdima da neki župani i pročelnici županijskih ureda za gospodarstvo, »zna se« iz koje stranke, a koji nisu promijenjeni nakon 3. siječnja 2000. godine, već svoje dužnosti obavljaju duže vrijeme, to rade namjerno. No, do 25. veljače, do kada je rok za dostavu zahtjeva za isplatu novčanih poticaja za proljetnu sjetvu, navodni se problemi mogu riješiti.

•Što je Ministarstvo učinilo da smiri stanje na terenu?
- Ministartsvo nije skratilo rok za dostavu tih zahtjeva. No, imajući u vidu opterećenost državne uprave, odnosno ureda za gospodarstvo, u vezi s primanjem zahtjeva za isplatu novčanog poticaja za proljetnu sjetvu, prolongirali smo do 15. ožujka dostavljanje izjave kojom se potvrđuje da korisnik poticaj nema dugova državi (porezi, carine i državna jamstva).

•Što donosi novi zakon o potpori poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu?
- Očekujem da će sredinom godine, a to neće ovisiti o Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Hrvatski sabor donijeti zakon o potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. No, nisam siguran, prema onome što smo dosad vidjeli, ima li dovoljno potpore poljoprivrednoj reformi. Prije će biti da se sve svodi na jeftina politička poentiranja. No, sad ću govoriti kao stranački čovjek, odnosno potpredsjednik HSS-a. Valjda nikome u Hrvatskoj ne pada na pamet da bi ja bio za smanjenje poticaja, a ne za njihovo povećanje, ako bi to donijelo bolji život hrvatskom seljaku. Sve drugo su najobičnije spekulacije.

•Zašto je Hrvatska veliki uvoznik hrane?
- Treba prekinuti famu o uvozu prehrambenih proizvoda. Službeni podaci pokazuju da je za prvih 11 mjeseci 2001. godine uvezeno hrane za 811 milijuna dolara, pa se može očekivati da će za cijelu godinu to biti oko 900 milijuna dolara. Istina, uvoz hrane je nešto veći, nego u nekoliko prošlih godina. Poražavajuća je činjenica da imamo samo pet proizvoda dovoljnih za svoje potrebe. No, mora se voditi računa o tome da je konačno zaustavljen shopping u susjednim zemljama. Međutim, neke proizvode, kao što su kava, tropsko voće ili začini, moramo uvoziti.
Marinko Petković