savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1333  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1333  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1333  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1333

Furio  Radin

../intervjui/intervjui.php?osoba=3270&furio-radin

Radin Furio
Datum:
04.03.2002
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB, 3. ožujka - Odbijanje Vlade da stavi u postupak Nacrt ustavnog zakona o nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj te najava novoga teksta, povod su razgovoru s dr. Furiom Radinom, saborskim zastupnikom i predsjednikom Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.


• Je li bilo razloga da Vlada odbije Nacrt ustavnog zakona o nacionalnim manjinama?
- U osnovi nije postojao nikakav razlog koji se ne bi mogao ispraviti u saborskoj raspravi. Mi iz Kluba nacionalnih manjina prvi smo zastupali stajalište da bi taj prijedlog zakona mogao biti i bez nekih članaka.


• Kojih?
- To se tiče članka u kojem se dosta nezgrapno tvrdi da Hrvati u sredinama, u kojima su brojčano u manjini, imaju karakteristike nacionalne manjine. Tiče se i članka koji se odnosi na osnivanje vjerskih zajednica, što je inače regulirano drugim zakonima.


• Tko je odgovoran što nacrt nije došao u saborski postupak?
- Odgovorna je Vlada. Njezina je odgovornost i veća, ako se zna da je u svibnju 2000. u paketu zakona prošao i korigirani problematični HDZ-ov Ustavni zakon o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, u sklopu kojega su bila suspendirana mnoga prava Srba. Tada je, naime, obećano da će se novi zakon donijeti za šest mjeseci. Evo, u svibnju će biti dvije godine, a da novi zakon nije donesen, i to unatoč sada već gotovo sedmogodišnjem inzistiranju međunarodne zajednice.


• Gdje su uzroci toga što zakon nije donesen?
- U koaliciji, pa i u samim strankama, različita su mišljenja o tome. Mnogi misle da se tim zakonom daje manjinama, prvenstveno srpskoj, teritorijalna autonomija. A i sami se Srbi slažu da više nema govora o teritorijalnoj autonomiji. I Srbi su protiv toga, ali umjesto toga moramo imati nešto drugo. To drugo, nazvao sam funkcionalnom autonomijom na raznim razinama, i to ne samo za Srbe, nego za manjine općenito. U ovom nacrtu zakona to je operacionalizirano i nazvano manjinskom samoupravom, koja ima političke, ali ne i teritorijalne konotacije. Sada čekamo novu radnu skupinu i novu verziju u nadi da neće biti ponuđeno rješenje protiv kojega bi bili zastupnici manjina.
 

Mi iz nacionalnih manjina bili smo za to da se iz nacrta zakona izbace sporne odredbe i ugrade nove; to se moglo učiniti i u raspravi u Saboru

  Sporna je, među ostalima, donekle nespretna odredba o Hrvatima kao manjini u nekim sredinama

  Pogrešno se shvaća i da se zalažemo za teritorijalnu autonomiju. To nije točno, predlažemo funkcionalnu autonomiju

• Što je prijedlog manjina?
- Osim u nekim člancima, naš se prijedlog ne razlikuje od prijedloga koji je Vlada odbila. Ali, za mene je važan princip, a ne pojedinost. O pojedinostima se i u Saboru možemo dogovoriti. A princip je: ako se nešto oduzima, zauzvrat se nešto i daje. Mi se slažemo s manjinskom samoupravom i onim kako je ona tim nacrtom zakona regulirana. Možda se ne slažemo s nekim postocima.


• Kao problem spominje se reciprocitet. Često se čuje da nacionalne manjine u Hrvatskoj ne čine ništa ili nedovoljno za hrvatsku manjinu u njihovim matičnim državama.
- To se ne može uopćavati. Uzmimo Hrvate u Italiji, jer ta mi je problematika bliža, iz razumljivih razloga. U vrijeme Jugoslavije, Hrvati u Italiji nisu bili priznati kao manjina, tada je u Italiji bila priznata samo slovenska manjina. Takav je stav nametnula jugoslavenska vlast. Hrvati u Italiji službeno nisu postojali sve do 1996. kada Ugovorom o zaštiti nacionalnih manjina, sklopljenim s Hrvatskom, Italija priznaje i autohtone Hrvate. I to ne samo u Moliseu, nego je dana mogućnost da se priznaju i drugdje u Italiji. Taj ugovor plod je i angažmana predstavnika talijanske manjine u Hrvatskoj.


• Jeste li za reciprocitet?
- Suglasan sam da se stjecanje prava Hrvata u Italiji mora ubrzati da što prije steknu zadovoljavajući manjinski tretman, koji sada nemaju. Za tu vrst reciprociteta jesam.


• Kako će se manjinski zastupnici postaviti prema novom prijedlogu Ustavnog zakona?
- Sklon sam dijalogu. Treba, uz suradnju zastupnika manjina, izbaciti sporne stvari, dodati dogovorene i što ga hitnije prihvatiti.

»Srbi moraju imati neka posebna prava«


• Za koji se postotak zalažete?
- Što se tiče prava srpske manjine, mislim da u ovom trenutku ne smijemo razgovarati o postotku, odnosno da on nije bitan. Bez obzira na postotak u ukupnom stanovništvu, zbog ukupne povijesti njihova postojanja u Hrvatskoj, Srbi moraju imati neka posebna prava, bez obzira na brojnost.


• I u odnosu na druge manjine?
- Da. jer su tradicije postojanja Talijana, Mađara i Srba na ovim područjima različite. Naravno, svaka manjina treba zadržati stečena prava. A Srbi moraju imati prava koja su dogovorena u trenutku stvaranja hrvatske države, naravno uz koncept funkcionalne umjesto teritorijalne autonomije.


Andrija Tunjić
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


22.04.1974  Zekanović Hrvoje
22.04.1969  Strizrep Nenad
22.04.1965  Kontić Joško
22.04.1962  Horvat Darko
22.04.1960  Martinić Ivan
22.04.1959  Markov Ante
22.04.1958  Kočiš Ladislav
22.04.1958  Posavec Josip
22.04.1951  Baletić Branka
22.04.1951  Paher Đuro
22.04.1936  Farago Ferenc