ZAGREB, 3. ožujka - Odbijanje Vlade da stavi u postupak Nacrt ustavnog zakona o nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj te najava novoga teksta, povod su razgovoru s dr. Furiom Radinom, saborskim zastupnikom i predsjednikom Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
• Je li bilo razloga da Vlada odbije Nacrt ustavnog zakona o nacionalnim manjinama?
- U osnovi nije postojao nikakav razlog koji se ne bi mogao ispraviti u saborskoj raspravi. Mi iz Kluba nacionalnih manjina prvi smo zastupali stajalište da bi taj prijedlog zakona mogao biti i bez nekih članaka.
• Kojih?
- To se tiče članka u kojem se dosta nezgrapno tvrdi da Hrvati u sredinama, u kojima su brojčano u manjini, imaju karakteristike nacionalne manjine. Tiče se i članka koji se odnosi na osnivanje vjerskih zajednica, što je inače regulirano drugim zakonima.
• Tko je odgovoran što nacrt nije došao u saborski postupak?
- Odgovorna je Vlada. Njezina je odgovornost i veća, ako se zna da je u svibnju 2000. u paketu zakona prošao i korigirani problematični HDZ-ov Ustavni zakon o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, u sklopu kojega su bila suspendirana mnoga prava Srba. Tada je, naime, obećano da će se novi zakon donijeti za šest mjeseci. Evo, u svibnju će biti dvije godine, a da novi zakon nije donesen, i to unatoč sada već gotovo sedmogodišnjem inzistiranju međunarodne zajednice.
• Gdje su uzroci toga što zakon nije donesen?
- U koaliciji, pa i u samim strankama, različita su mišljenja o tome. Mnogi misle da se tim zakonom daje manjinama, prvenstveno srpskoj, teritorijalna autonomija. A i sami se Srbi slažu da više nema govora o teritorijalnoj autonomiji. I Srbi su protiv toga, ali umjesto toga moramo imati nešto drugo. To drugo, nazvao sam funkcionalnom autonomijom na raznim razinama, i to ne samo za Srbe, nego za manjine općenito. U ovom nacrtu zakona to je operacionalizirano i nazvano manjinskom samoupravom, koja ima političke, ali ne i teritorijalne konotacije. Sada čekamo novu radnu skupinu i novu verziju u nadi da neće biti ponuđeno rješenje protiv kojega bi bili zastupnici manjina.
|
Mi iz nacionalnih manjina bili smo za to da se iz nacrta zakona izbace sporne odredbe i ugrade nove; to se moglo učiniti i u raspravi u Saboru
Sporna je, među ostalima, donekle nespretna odredba o Hrvatima kao manjini u nekim sredinama
Pogrešno se shvaća i da se zalažemo za teritorijalnu autonomiju. To nije točno, predlažemo funkcionalnu autonomiju
|
• Što je prijedlog manjina?
- Osim u nekim člancima, naš se prijedlog ne razlikuje od prijedloga koji je Vlada odbila. Ali, za mene je važan princip, a ne pojedinost. O pojedinostima se i u Saboru možemo dogovoriti. A princip je: ako se nešto oduzima, zauzvrat se nešto i daje. Mi se slažemo s manjinskom samoupravom i onim kako je ona tim nacrtom zakona regulirana. Možda se ne slažemo s nekim postocima.
• Kao problem spominje se reciprocitet. Često se čuje da nacionalne manjine u Hrvatskoj ne čine ništa ili nedovoljno za hrvatsku manjinu u njihovim matičnim državama.
- To se ne može uopćavati. Uzmimo Hrvate u Italiji, jer ta mi je problematika bliža, iz razumljivih razloga. U vrijeme Jugoslavije, Hrvati u Italiji nisu bili priznati kao manjina, tada je u Italiji bila priznata samo slovenska manjina. Takav je stav nametnula jugoslavenska vlast. Hrvati u Italiji službeno nisu postojali sve do 1996. kada Ugovorom o zaštiti nacionalnih manjina, sklopljenim s Hrvatskom, Italija priznaje i autohtone Hrvate. I to ne samo u Moliseu, nego je dana mogućnost da se priznaju i drugdje u Italiji. Taj ugovor plod je i angažmana predstavnika talijanske manjine u Hrvatskoj.
• Jeste li za reciprocitet?
- Suglasan sam da se stjecanje prava Hrvata u Italiji mora ubrzati da što prije steknu zadovoljavajući manjinski tretman, koji sada nemaju. Za tu vrst reciprociteta jesam.
• Kako će se manjinski zastupnici postaviti prema novom prijedlogu Ustavnog zakona?
- Sklon sam dijalogu. Treba, uz suradnju zastupnika manjina, izbaciti sporne stvari, dodati dogovorene i što ga hitnije prihvatiti.
|
»Srbi moraju imati neka posebna prava«
• Za koji se postotak zalažete?
- Što se tiče prava srpske manjine, mislim da u ovom trenutku ne smijemo razgovarati o postotku, odnosno da on nije bitan. Bez obzira na postotak u ukupnom stanovništvu, zbog ukupne povijesti njihova postojanja u Hrvatskoj, Srbi moraju imati neka posebna prava, bez obzira na brojnost.
• I u odnosu na druge manjine?
- Da. jer su tradicije postojanja Talijana, Mađara i Srba na ovim područjima različite. Naravno, svaka manjina treba zadržati stečena prava. A Srbi moraju imati prava koja su dogovorena u trenutku stvaranja hrvatske države, naravno uz koncept funkcionalne umjesto teritorijalne autonomije.
|
Andrija Tunjić
|
