ZAGREB, 15. ožujka - Mato Arlović, potpredsjednik SDP-a i predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, priprema novi izborni zakon, ali i hitne izmjene i dopune postojećih izbornih pravila. Ta bi se pravila primijenila u slučaju prijevremenih izbora, o čemu su raspravljali i čelnici koalicije.

• Zašto je Odbor za Ustav zatražio reviziju popisa birača?
- Ažuriranje popisa birača je samo poštivanje zakonske obveze, tim više što s tim ima dosta problema. Dana 20. svibnja 2001. godine u Hrvatskoj je bilo 3,886.720 birača. Isto tako, 1. ožujka te godine bilo je 360.223 birača koji nemaju ovdje prebivalište. Prema podacima iz listopada 2001. godine, 331.197 birača više nema prebivalište u Hrvatskoj, što znači da se broj smanjio u nepunih sedam mjeseci. Od tog broja, 282.538 birača je iz BiH, a samo 48.659 iz drugih država svijeta. To je zanimljivo s aspekta rasprave o glasovanju dijaspore, odnosno osoba s dvojnim državljanstvom. Na prošlim izborima u Hrvatskoj, apsolutno najveći broj osoba koje su glasale, a imaju dvojno državljanstvo, su Hrvati u BiH, koji su konstitutivni narod u drugoj državi. Drugi podatak govori da postoji velik broj naselja u kojima ima više birača nego stanovnika, prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva. To se pokazalo u mnogim županijama, a razlika je golema - čak je 8794 birača više, što govori da su mnogi izgubili status stanovnika Hrvatske no još su, po državljanstvu, zadržali status birača. U novinama se nakon sjednice Odbora počinje nagađati jesu li prijašnji izbori bili legitimni i legalni, s prikrivenim pokušajem insinuacija i o meni i o Odboru, a nismo tražili ništa izvan onog propisanog Ustavom.
 

• Očito slijedi politička bitka o pitanju dijaspore i statusa Hrvata u BiH, jer predlažete ukidanje te izborne jedinice.
- Za SDP nikad nije bio sporan status Hrvata u BiH. Oni ne mogu biti dijaspora, jer su u BiH konstitutivan i ravnopravan narod, pa ne mogu biti ni naša manjina niti dijaspora. Oni su dio hrvatskog naroda koji ima takvu povijesnu situaciju da može imati pravo konstitutivnosti u dvije države. Treba što prije dovršiti Ugovor o dvojnom državljanstvu, koji je prema Daytonskom sporazumu i obavezan.

• Hoće li Hrvati u BiH nakon toga imati pravo glasa u Hrvatskoj?
- Ili možda neće, jer će im Ugovorom biti dopuštena mogućnost izbora gdje žele ostvariti pravo glasa. To će biti izbor Hrvata koji imaju dvojno državljanstvo.

• Hoće li se Zakonom o prebivalištu riješiti pitanje ostatka tzv. dijaspore?
- Ponovno naglašavam da je riječ o 48.659 birača iz svih ostalih zemalja svijeta. Na posljednjim je državnim izborima glasovalo manje od 16.000 tih birača. Sasvim je jasno da bi trebalo naći odgovarajući instrument i osobno se zalažem da oni koji žele glasati - bez obzira imaju li samo hrvatsko državljanstvo ili uz njega i neko drugo - a žele prebivati u Hrvatskoj, moraju imati jednako pravo da biraju i budu birani kao i svi ostali državljani. Ono što je za mene sporno je da se državljani s dvojnim državljanstvom getoiziraju ili separiraju u odnosu na sve ostale državljane Hrvatske, čime se odmah priznaje da oni nemaju isti status kao ostali građani. Daje im se posebna izborna jedinica, a žele imati ista prava kao i ostali državljani. Pokazuje se da im se, s obzirom na ostale državljane, nameće pozicija tzv. pozitivne diskriminacije, kao da su oni pripadnici manjina, što nisu.
To je ključno pitanje koje treba riješiti, ili u izmjenama i dopunama izbornog zakona koji se priprema, ili novog izbornog zakona, ovisno o tome koja će se varijanta prihvatiti, što ovisi o prijedlogu Vlade. No svakako ću se zalagati da se ukine posebna izborna jedinica za osobe s dvojnim državljanstvom.

• Kao jednu od promjena najavljivali ste otvorene liste i smanjenje izbornih jedinica.
- Točno. Ako se ne bi odmah išlo na jednu izbornu jedinicu, ako bi to bio preuranjen korak da se obavi pregrupiranje stranaka s obzirom na njihov velik broj, onda bi se barem postojećih 10, odnosno 10 plus dvije - jedna za dijasporu, a jedna za manjine, trebalo smanjiti na pet izbornih jedinica, plus jedna za manjine. Tih bi se pet izbornih jedinica na izvjestan način grupiralo, prema povijesnim hrvatskim regijama. Preferiram da i u tim izbornim jedinicama bude proporcionalni sustav, ali s otvorenim listama. Zagovaram pravo i dužnost stranaka da daju programe i kandidate, ali smatram da je nužno ići na viši stupanj i značajniji utjecaj građana na izbor i stranaka, odnosno programa, ali i osoba koje će ga ostvarivati. Dakako, vjerojatno će se javljati zahtjevi za kombinacijom proporcionalnog i mješovitog sustava, što mi je blisko, ali bi tada Hrvatska, kad je riječ o proporcionalnom sustavu, trebala biti jedna izborna jedinica, morali bismo dobiti nekakve povijesne okruge u kojima se bira jedan ili više pojedinaca.

Dada Zečić