Radimir Čačić |
|---|
 |
RADIMIR ČAČIĆ, MINISTAR JAVNIH RADOVA, OBNOVE I GRADITELJSTVA, KOMENTIRA OCJENE O NEUČINKOVITOSTI VLADE
“Moje je uvjerenje da javnost često barata krivim predodžbama.”
“Vlada mora raditi grubo čišćenje gospodarske scene.”
tekst
Gotovo punih osam dana pokušavali smo ugovoriti intervju s ministrom Radimirom Čačićem, dulje no ikada prije. “U posljednja dva mjeseca u uredu sam proveo više vremena nego u cijelom životu dosad”, kazao nam je Čačić. “U obnovi ćemo do početka školske godine završiti 1500 kuća koje su u radu. Od toga broja 910 kuća je u Vukovaru, 90-ak ih je na osječko-baranjskom prostoru, a 500 u svim ostalim županijama. Paralelno s tim počet ćemo izgradnju 2640 novih kuća, koje ćemo pod krov staviti do 15. prosinca. Stanogradnja za invalide će se kretati na razini od 1480 do 1500 stanova, koji će biti završeni ove godine, a ako uspijemo realizirati promjenu modela financiranja, stvorit ćemo mogućnost da započnemo izgradnju i dodatnih 1400 stanova”, kaže Čačić u razgovoru za Feral.
* Vjesnik je u četvrtak na naslovnoj stranici istaknuo vašu, na prvi pogled prilično šokantnu izjavu, prema kojoj u Ministarstvu obnove za prethodne vlasti nije bilo zloporaba i kriminala?
- To je ludilo! Izričito sam rekao da je u obnovi, koja je samo jedna od deset uprava u ministarstvu, i raspolaže sa 530 milijuna od 2,8 milijardi kuna proračunskih sredstava, posao vođen transparentno, tehnički i financijski. Druga je, naravno, stvar je li bio dobar model, jesu li bili valjani strategija i kriteriji, je li negdje netko sagradio kuću ove ili one veličine, a imao je pravo na nešto drugo, i sl. Ta procjena, dakle, ne pokriva ostatak Ministarstva, preostalih devet uprava. Zašto je osvanuo ovakav naslov nije mi jasno, i to ćemo demantirati.
* Vjesnik se nije sjetio slučaja Bechtel ili Enron?
- Naravno, tu su prave dubioze i upitnici. Pošto su to poslovi u kojima je više nego drugdje u igri veliki novac, te se dubioze očituju ponajprije na međunarodnim ugovorima. Naš interes nije bio dovoljno zaštićen na našoj strani, i za to nisu krivi partneri. Postoji cijeli niz razloga zašto je to bilo tako.
OSJETLJIVA POZICIJA
* Jeste li s tim “razlozima” upoznali ministra Lučina?
- S dijelom jesmo, dio će možda doći u obzir, a dio vjerojatno neće ni biti relevantan za MUP. Između ostalog, država je tada imala potrebu da se pozicionira u međunarodnoj zajednici, a radila je političke poteze koji su je iz te zajednice izopćivali, pa je pozicija de facto kupovana skupim popuštanjem u sklapanju međunarodnih ugovora. Mi danas tražimo promjene dijelova tih ugovora. One nisu lake, jer nitko s izuzetno povoljnim ugovorom nije sklon mijenjati povoljne odredbe, a raskidi ugovora nose sa sobom određene posljedice i troškove. To nisu problemi koji se mogu rješavati preko koljena. Nije bitno što je to potpisivala prošla vlada: potpisivala je hrvatska vlada, i mi to moramo i hoćemo poštivati. U tom je smislu naša pozicija osjetljiva. Krivično, tražili smo da se ispita niz ugovora na projektu Zagreb Goričan.
* U koju kategoriju spada Maslenički most?
- On ne spada ovamo. To je završen projekt, koji nikad nije ni dolazio u ovo ministarstvo. Mi smo preuzeli žive ugovore na kapitalnim investicijama, pa ni spor s Astaldijem - primjerice - nije predmet ovog ministarstva.
* U javnosti se stvara dojam da je između HDZ-a i šestorice, ili bar vodećeg dijela koalicije na vlasti, stvoren dogovor prema kojemu će ključni akteri pljačke Hrvatske na kraju ipak biti pošteđeni?
- Nemam nikakvih spoznaja o nekom prešutnom sporazumu između predstavnika današnje vlasti i HDZ-a. Zalažem se za razotkrivanje uzroka današnje političke patologije, i u tom smislu podržavam ono što radi predsjednik Mesić, no je li nešto kriminalni čin ili tek politička patologija, reći će meritorni organi. Nisam za hajku ili javni linč. Među šestoricom postoji konsenzus oko toga da sve kriminalne radnje treba procesuirati.
* Je li novac koji je odobren na nedavnoj donatorskoj konferenciji Pakta o stabilnosti doznačen?
- Ne, nije još.
* Kako i do kada će biti utrošena ta sredstva?
- Ta sredstva, u okviru Quick Start projekta Pakta o stabilnosti, moraju biti utrošena u roku od godine dana. Teoretski, taj se rok računa od trenutka kada je donesena ta odluka. Projekti su gotovi, djelomično su već u realizaciji. U programu koji obuhvaća 16.400 građana Hrvatske srpske nacionalnosti bilo je predviđeno da, u početnoj fazi, krene skupina od dvije tisuće ljudi. Njih 550 već se vratilo prošlog mjeseca, premda sredstva još nismo dobili.
NEDOREČENOST AKATA
* Nedavno ste na televiziji izjavili da se nakon potpisivanja sporazuma Dodik-Picula nešto više povratnika Hrvata, vratilo u Republiku Srpsku, nego Srba u Hrvatsku. Kako je to moguće?
- To je informacija koju smo dobili iz Republike Srpske. Mi točno znamo podatke o tom procesu kod nas, a za ovu brojku još nismo sigurni i naša uprava za prognanike to još provjerava.
* Ipak, tempo povratka još je uvijek spor, na obje strane?
- Ne mogu reći da je baš jako spor, jer je razmjerno blizu kvote koja je i bila predviđena. Mi smo za mjesec dana vratili 550 ljudi. To je blizu onog tempa koji je predviđen: da smo vratili 650 ljudi, bili bismo na onoj razini koju smo zacrtali.
* Posljednjih dana stižu dosta dramatične vijesti o bosanskim Hrvatima smještenima na područjima od posebne državne skrbi. Značajan se dio njih, navodno, želi odseliti u treće zemlje?
- Nitko nikome ne može zabraniti slobodu kretanja, niti to hoće. Problem bosanskih Hrvata, građana Hrvatske, izbjeglica u Hrvatsku, nije ništa novo. On je reguliran i zakonom o područjima od posebne državne skrbi. Postoje zakonska prava tih građana Hrvatske, da im se dodjeljuje na korištenje državna imovina, odnosno imovina koja se ne koristi, a ako postoji potreba da zbog, recimo, povratka vlasnika – što je sad česta pojava – postoji pravo tih građana da im država osigura trajni alternativan smještaj, pri čemu oni, nakon deset godina korištenja tog smještaja, dobivaju pravo vlasništva nad njim. Postoji i mogućnost da im se daju gradilišta i građevni materijal za rješavanje njihova stambenog pitanja, koje oni onda sami rješavaju. Ovog trenutka ti su građani, zbog nedorečenosti cjeline tih akata – jedan dio njih čine međunarodni ugovori – u pomalo beneficiranom položaju, jer još uvijek ne postoji precizna evidencija o mogućnosti njihova smještaja i osiguravanja drugih prava u Bosni i Hercegovini. Tako se neki od njih mogu koristiti nekretninama u obje države, a to mogu jer nemamo evidenciju i međudržavni ugovor. Ubrzano se radi na tome da se ta evidencija završi i da se o tom problemu potpiše međunarodni ugovor. Njime će se, primjerice, reći: ako je izvršena obnova u BiH ili mogućnost povratka građana u BiH, na njihovu nekretninu, onda gube prava ovdje. Ne mogu imati obnovljenu kuću tamo i osiguran stan ovdje.
PUBLICITET ZA MARGINALIJE
* Cijeli niz ljudi na tim prostorima uopće nisu izbjeglice, a zauzimaju po nekoliko kuća. U Korenici jedan policajac u kući potencijalnog povratnika drži piceriju. Zašto Vlada ne rješava brže bar takve, notorne primjere zloporabe, koji nanose znatnu štetu državi?
- Takvu evidenciju, uz našu superviziju, rade stambene komisije kao lokalni organi. Drugim riječima, na razini općina i gradova vrši se takva evidencija i proces povratka te imovine. To je, dakako, prilično osjetljivo pitanje, koje se sporo rješava jer ga ne rješavaju ni policija, ni država na razini ministarstva, nego lokalna uprava i samouprava, gdje su situacije, od mjesta do mjesta, različite. Negdje te komisije uopće i ne funkcioniraju. Mi smo ovih dana imali sastanak sa županima, koji trebaju pokrenuti gradonačelnike i načelnike kako bi se taj proces ubrzao. Dakle, to ne radi Ministarstvo, ali problem dolazi do Ministarstva.
* Pojedini načelnici općina su, međutim, javno tvrdili da ne žele provoditi zakone jer se protive njihovim moralnim uvjerenjima.
- I za to postoje zakonska rješenja.
* No, nije bilo nikakvih konzekvenci?
- Mogu se izricati i takve stvari, ali tako nije moguće raditi. Oni koji to čine, bit će smijenjeni.
* Jeste li zadovoljni tempom kojim se rješavaju ta i druga pitanja?
- Zadovoljan sam atmosferom koja se stvara. Stvara se jedna nova realnost, u kojoj još postoje neki manji otpori provedbi politici Vlade, no oni su samo verbalni, ali ne i provedbeni. Novim propisima i prijedlozima nekih zakona, kao i realizacijom projekata, zadovoljna je i međunarodna zajednica.
* Ovih se dana i s desnice i s ljevice mogu čuti ocjene da je Vlada naprosto ulupala prvih sto dana?
- Moje je uvjerenje da javnost često barata krivim predodžbama. Jučer sam održao konferenciju za tisak, zajedno sa sedam župana, s kojima smo dogovorili kompletan program obnove i povratka, sa strukturom gdje što ide, u kojoj županiji. U javnosti, to jest na televiziji, koja presudno oblikuje javno mnijenje, od toga nema ništa. Marginalne stvari dobivaju, s druge strane, neproporcionalno na težini, a procjenjuju se kao nešto što kapacitira Vladu, premda to uopće nije istina. Vlada nije potrošila ni pet minuta na pitanja koja se nameću u javnosti: je li tepih ovaj ili onaj, jesu li rezidencije za ovog ili onog, jesu li prava tajnih službi ovakva ili onakva. Na to djelomično troši energiju koordinacija koalicije, ali ne i Vlada. Mi smo se bavili ozbiljnim i teškim pitanjima. Takve tvrdnje nekima ipak odgovaraju, jer pokušavaju reći da se Vlada nije u stanju baviti važnim stvarima, nego samo marginalijama, no to nije istina.
VIDLJIVI EFEKTI
* Vi dakle držite da je Vlada korisno potrošila dosadašnje vrijeme?
- Već su prvi koraci Vlade, stjecajem okolnosti, bili odlučni i strateški važni. Nismo imali izbora. Vlada je, naime, imala samo 15-ak dana za donošenje proračuna, a on je ključna odluka za svaku vladu. Rast javne potrošnje tim je proračunom zaustavljen, čak je i nominalno smanjen za nekih jedan i pol posto. Tome treba dodati faktično smanjenje. Doda li se sedam i pol postotna inflacija, realno dolazimo do smanjenja proračuna od 8,6 posto. Iza toga je neophodno, istine radi, reći da je Vlada donijela, u proračunu, i mogućnost plaćanja državnog duga, za što su osigurana sredstva od 3,6 milijardi kuna. To je dodatnih sedam i pol posto proračuna, čime dolazimo do brojke od 16,1 posto. Točno je, kako kaže Mateša, da su i prošle vlade predviđale povrat državnog duga. No jednako je tako točno da je svaki novi proračun zadržavao dug. Ova vlada je za to predvidjela sredstva, i do sada je već dvije trećine od tih 3,6 milijardi plaćeno! No Vlada nije stala na tome. U skladu s odlukom o donošenju proračuna, donijeli smo i program pokrivanja razlike unutrašnjeg duga koji je u obvezi platiti država. Realno će sedam i pol milijardi kuna duga biti vraćeno u predstojećem razdoblju, a na proračunu od 48 milijardi to je strahovit rez! Laiku to nije na prvi pogled vidljivo, ali to je isto tako izravno rezanje javne potrošnje. Vlada je, dakle, napravila goleme pomake i na jednoj dosta visokoj razini realizacije to i dalje čini. Mi smo, primjerice, u ovom ministarstvu prvi puta platili i obveze prema povratnicima koji su sami financirali svoj povratak.
* Smije li se vaša izjava prevesti u zaključak kako ste vrijeme iskoristili optimalno?
- Riječ optimalno je prejaka, ali Vlada je - po mom sudu - napravila barem tri četvrtine od onog što bih ja očekivao.
* Javnost ne vidi odmah ove detalje vezane uz budžet...
- Detalje koji se mjere milijardama! Oni znače sasvim drugačije uvjete poslovanja i privređivanja. Paralelno s tim izašao je i prijedlog zakona o oslobođenju od poreza za tvrtke koje zadržavaju dobit, što potiče tvrtke da investiraju u nova radna mjesta i tehnologije i da jačaju svoj obrtni kapital. Na koncu konca, mi imamo i neke odmah vidljive efekte. Prvi put nakon sedam kvartala imamo četiri posto rasta privredne proizvodnje, i prvi put imamo - u ovom kvartalu - pad unutarnjeg duga, odnosno nelikvidnosti. A tek smo počeli s plaćanjem državnog duga. Očekujem da bi se do sredine godine moglo osjetiti smanjenje unutarnjeg duga od četiri do pet milijardi kuna. Rješavanje duga države prvi je i nezaobilazan korak.
ANARHIJA I KRIMINAL
* Da dopunim prethodno pitanje: javnost ne uočava novu arhitekturu državnog proračuna, ali su iz aviona vidljive kolone novonezaposlenih. Vlada najavljuje i nastavak politike stečajeva?
- Vlada mora u svakom slučaju raditi grubo čišćenje gospodarske scene. Imali smo, prema prošlogodišnjim službenim podacima, prosječno 325 tisuća nezaposlenih i 175 tisuća ljudi koji su radili, a nisu primali plaću za svoj rad. Po službenom podatku koji je Vlada dala Saboru, pedeset i dva posto - ne pet, ne 15 - zaposlenih u proizvodnji, nije primilo plaću jedan mjesec ili više mjeseci! Čudno je da taj podatak nitko nije uočio, pa je on prošao cenzuru. To je dovoljan odgovor na vaše pitanje. Taj problem treba riješiti. Nitko u Vladi nije, ja posebno, očekivao da se ta faza može izbjeći. Ja sam javno najavljivao da će se stanje stabilizirati za dvije godine. Prva polovica mandata je stabilizacija, druga polovica je rast. Moram reći da sam sad nešto veći optimist nego što sam bio prije. Naime, tolika količina anarhije, kriminala, propusta i neznanja koju smo zatekli, dovela je, s jedne strane, do još većih gubitaka no što smo očekivali, no kad se, s druge strane, ti minusi eliminiraju, onda su pozitivni efekti brži. Po sadašnjoj procjeni, bit će nam potrebno godinu dana da zaustavimo ovaj trend, a u idućoj godini možemo naprijed. Naravno, svi bi to htjeli sutra, ali to nije moguće.
Boris Rašeta
|
||||||
