savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1352&krunislav-olujic-karadzic-je-predlagao=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1352&krunislav-olujic-karadzic-je-predlagao=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1352&krunislav-olujic-karadzic-je-predlagao=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1352&krunislav-olujic-karadzic-je-predlagao=

Krunislav  Olujić

../intervjui/intervjui.php?osoba=3221&krunislav-olujic

Olujić Krunislav
Datum:
06.04.2002
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB, 5. travnja - U »Novom listu« je u srijedu objavljeno da je jedan od kandidata za predsjednika HDZ-a dr. Ivić Pašalić 1994. bio glavni pregovarač pokojnog predsjednika Franje Tuđmana u razgovorima s Radovanom Karadžićem, najtraženijom osobom s haaške tjeralice. Prema tom tekstu, s Karadžićem se pregovaralo o isporuci velikih količina hrvatske nafte bosanskim Srbima, ali i o Karadžićevom prijedlogu podjele BiH između Republike Hrvatske i bosanskih Srba.
»Vjesnik« je u četvrtak objavio izjavu zagrebačkog odvjetnika Krunislava Olujića, u to vrijeme predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS), koji je ustvrdio da je on - a ne Ivić Pašalić - bio glavni pregovarač u tim razgovorima.
Kako smo neslužbeno doznali, posrednik u pregovorima bio je Srbin iz Hrvatske M. Š., vlasnik tvrtke u Austriji. Krunislav Olujić nam je potvrdio tu informaciju, ali nije želio iznositi pojedinosti.


• Kako je došlo do sastanka s Radovanom Karadžićem u Banjoj Luci?
- Informacija objavljena u srijedu je djelomično točna. Sastanci su održani u listopadu 1994., u prvom tjednu mog preuzimanju dužnosti predstojnika UNS-a. Dogovorio ih je moj prethodnik Hrvoje Šarinić. Sastanci su održani u neposrednoj blizini Banje Luke. Osim mene, u hrvatskom je izaslanstvu, kao predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku, bio Ivić Pašalić, a pratio nas je i general Mile Ćuk. Uz Karadžića je bio Momčilo Krajišnik. Nije točna informacija da su na sastancima bili i drugi najvažniji ljudi iz tadašnjeg Karadžićeva okruženja.
 

Sastanci u blizini Banje Luke održani su u listopadu 1994., kad sam preuzeo dužnost predstojnika UNS-a. U izaslanstvu je još bio Ivić Pašalić. Išli smo pregovarati o nafti. Željeli smo to iskoristiti za postavljanje pitanja sudbine nestalih i poginulih hrvatskih branitelja i Hrvata na području koje su tada Srbi u BiH držali pod nadzorom. Pregovori nisu nikad nastavljeni, a do isporuke očekivane nafte nije došlo, kaže Krunislav Olujić

• Je li glavna tema razgovora bila nafta koju su Srbi trebali, ili podjela teritorija BiH?
- Mi smo htjeli pregovarati o nafti. Srpska je strana tražila naftu nužnu za jesensku sjetvu. Željeli smo to pitanje iskoristiti za postavljanje pitanja sudbine nestalih i poginulih hrvatskih branitelja i Hrvata na području koje su tada Srbi u BiH držali pod nadzorom. Također, pitali smo ih i o svakodnevnom granatiranju Županje. Tek u završnom dijelu razgovora Karadžić je pokrenuo pitanje mogućnosti rješavanja hrvatsko-srpskih odnosa.


• Kako je Karadžić predlagao rješenje hrvatsko-srpskih odnosa? I je li točno da vam je nacrtao kartu, koju ste donijeli u Zagreb, na kojoj su bila označena područja BiH podijeljena između Srba i Hrvata?
- Nismo donijeli nikakvu kartu. Na drugom nam je razgovoru, pred kartom SFRJ, pokazivao koja područja BiH trebaju pripasti Srbima, a koja Hrvatima. Bitno je naglasiti da je to bilo vrijeme prije Daytonskih sporazuma i da je tada Karadžić kontrolirao 60 do 65 posto BiH te da je u tom trenutku, nasuprot Miloševiću, imao podršku značajnog dijela srbijanske oporbe i vrha SPC-a. On je predlagao da područje koje Srbi kontroliraju u BiH uđe u federalne odnose s područjem koje su kontrolirali Srbi u Hrvatskoj. Prema njegovoj ideji, Hrvatska je trebala ući u federalne odnose s preostalim dijelom BiH. A u kasnijoj fazi došlo bi do konfederalnih odnosa tih dviju federacija.
Prijedlog je, ma koliko iznenađujuć, bio zanimljiv i kao takav prezentiran predsjedniku Tuđmanu i užem dijelu VONS-a. Predsjednik je prijedlog primio na znanje, ali se nije posebno osvrtao na temeljne ideje iz tog prijedloga. Naime, držao je da je ta ideja neostvariva.
Polazilo se od teze da je uspostava takvih konfederalno-federalnih odnosa nemoguća bez pristanka i blagoslova SRJ i bez blagoslova međunarodne zajednice. Nadalje, u takvoj, makar konfederiranoj državi, Hrvati bi bili manjina. Zatim, taj prijedlog nije uključivao pitanje Bošnjaka, a hrvatska je strana bila svjesna da pitanje rješavanja BiH nije moguće bez rješavanja pitanja bošnjačke komponente. I na kraju, Karadžićev je prijedlog polazio od promjenjivosti granica Republike Hrvatske, što je za našu stranu bilo potpuno neprihvatljivo.
Činjenica je da se predsjednik Tuđman na te prijedloge nije osvrtao nego je s Alijom Izetbegovićem i drugim relevantnim političkim čimbenicima u BiH pripremao teren za uspostavu Federacije BiH, primjenu Washingtonskih sporazuma, pripremu za Dayton i pripremu za uspješno izvođenje vojnih akcija »Bljesak« i »Oluju«.


• Kakva je bila Pašalićeva uloga u pregovorima?
- U tom poslu, moram priznati, dobro sam surađivao s Pašalićem. Uspijevali smo međusobno dobro koordinirati aktivnosti prema srpskom pregovaračkom timu. Znali smo se pod stolom dodirivati nogama. Pašalić je pokazao zavidnu sposobnost pregovaranja i otvaranja tema koje su se za nas u tom trenu činile aktualne.


• Koje su to teme još bile aktualne?
- Najveći je problem bila nafta. Čini mi se da je podatak o 30.000 tona nafte, koje su Srbi tražili, blizak istini. Bili smo svjesni da je ta količina golema. Ali smo bili svjesni i da ta količina ne samo da zadovoljava potrebe jesenske sjetve, nego da omogućuje i stavljanje u pogon srpske vojne mašinerije. Određeni je dio nafte trebao biti namijenjen švercu na područje SRJ koja je tada bila pod embargom. Osim toga, određeni dio nafte trebao je biti namijenjen i švercu, da bi se zadovoljile potrebe posrednika u ovim pregovorima. Kad smo obavijestili državni vrh, nije dolazilo u obzir da hrvatskom naftom pokrećemo srpski ratni stroj. Do realizacije takvog sporazuma nije nikad ni došlo. Predsjednik je vrlo brzo shvatio da su te ponude neozbiljne i da imaju prikrivene ciljeve. Ti pregovori nisu nikad nastavljeni, a do isporuke očekivane nafte nikad nije došlo.


• Ipak se u javnosti spominjalo da se sa Srbima trgovalo naftom.
- To ja ne znam, osim iz tiska.

»Nije tražio luku Ploče«


• Je li Karadžić od Hrvatske tražio luku Ploče?
- Ne. Te pojedinosti nisu točne. Ako se dobro sjećam, Karadžić je u svojoj projekciji »Zapadne Srbije« imao i područje južnije od Dubrovnika pa bi na taj način, po Karadžiću, bio omogućen izlaz na more.
Zato je apsurdna teza o luci Ploče kao srpskom izlazu na more.


Željko Peratović
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.05.1980  Novinščak Petra
29.05.1965  Faber Vladimir
29.05.1962  Labus Goran
29.05.1959  Mornar Vedran
29.05.1957  Ožić Bebek Marko
29.05.1954  Šimunović Ivan
29.05.1949  Mendrila Nikola
29.05.1947  Dehin Stjepan