ZAGREB, 15. svibnja - Vlada će uskoro u proceduru poslati Prijedlog izmjena i dopuna Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i etničkih zajednica. O tom su zakonu u nedjelju, na zatvorenom sastanku, raspravljali i čelnici stranaka vladajuće koalicije. Furio Radin, predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kaže da još nije vidio Vladin prijedlog i da ga uskoro očekuje iz Banskih dvora.
• Što bi trebalo poboljšati u novom prijedlogu zakona, s obzirom na stari?
- Zastupnici nacionalnih manjina bili su suglasni da je prošli prijedlog zakona bio dobar, a imali smo i nekoliko amandmana kako bismo ga poboljšali tokom same rasprave. Takav bi poboljšan zakon predstavnici nacionalnih manjina i udruga manjina sigurno prihvatili, što je temeljna pretpostavka da ga prihvati i Sabor.
Da smo bili članovi radne skupine koja je pripremala zakon - a naglašavam da nismo - sigurno bismo u proceduru dali prošli prijedlog ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji je pripremila radna skupina čiji smo bili članovi. Uz još nekoliko kozmetičkih zahvata, prošli je prijedlog bio potpuno prihvatljiv.
• Koji bi to bili zahvati?
- Na primjer, bila bi izbrisana odredba koja kaže da Hrvati - tamo gdje su u manjini - imaju prava koja inače imaju manjine u jedinicama lokalne samouprave.
Kad je riječ o tom pitanju, suglasan sam s kolegom Matom Arlovićem: nema razloga da se većini daju prava manjine, odnosno da Hrvati imaju poseban oblik zaštite bilo gdje u Hrvatskoj, jer pripadaju većinskom narodu koji, sam po sebi i po Ustavu, ima sva prava. Iako smo uvijek mislili da bi u Ustavu trebalo stajati da je Hrvatska građanska država, jer u preambuli piše da je Hrvatska nacionalna država, država Hrvata i pripadnika nacionalnih manjina.
Da smo bili članovi radne skupine koja je pripremala zakon, a nismo, sigurno bismo u proceduru dali prošli prijedlog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji bi prošao uz manje, kozmetičke zahvate, kaže Furio Radin, predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina |
Nije bilo nikakvog razloga da se ta odredba u prijedlogu zakona koji smo izradili ne makne, a to je bio krunski razlog gospodina Arlovića da taj prijedlog zakona ne uđe u proceduru. Unatoč tome što smo se i mi sami složili da nema potrebe da ta odredba stoji u zakonu.
Prvotni je prijedlog mogao proći i s amandmanom da se manjinske samouprave mogu uspostaviti ne samo tamo gdje ima više od polovice ili više od 25 posto vijećnika manjina, kako je to pisalo u prijedlogu zakona, nego i tamo gdje je to navedeno u statutu gradova, općina ili županija. Jer ako tako nešto većina želi za manjinu, kao što je na primjer dvojezičnost u Istri, nema razloga da se ne provodi. Ne znam kako izgleda novi prijedlog jer ga još nisam dobio, iako je premijer Račan rekao da će ga prvi vidjeti predstavnici nacionalnih manjina.
• Zašto Vlada nije zvala predstavnike nacionalnih manjina da ponovno sudjeluju i izradi zakona?
- Valjda nije imala povjerenja.
»U različitosti ima više šansi za demokraciju«
• Prema neslužbenim rezultatima popisa stanovništva, u Hrvatskoj živi 90 posto Hrvata, što znači da je Hrvatska gotovo etnički čista zemlja. Kao to komentirate?
- Hrvatskoj bi trebala biti prednost da bude i država svojih nacionalnih manjina. To je prednost, a ne opasnost, jer otvara vrata prema matičnim zemljama. Mislim da u različitosti ima više šansi za demokraciju i veću toleranciju.
Ako bi rezultati popisa stanovništva pokazali da se broj manjina jako smanjio u posljednjih 10 godina, to bi značilo da se vodila apsolutno pogrešna politika prema građanima Hrvatske. Budu li rezultati takvi, započet ćemo raspravu. Bit će, jasno, onih koji će reći da su rezultati takvi zbog rata, no zanimaju me razlozi koje će navesti kad se bude govorilo o tome zašto se nije poticao povratak. Zanimaju me razlozi i ove i prošle vlade.
|
Dada Zečić
|
