S Milanom Martićem i Milom Mrkšićem u Haagu, procesuiranje ratnih zločina počinjenih za vrijeme Domovinskog rata ušlo je u fazu koja se u Hrvatskoj odavno priželjkivala. Posebno je pri tome zanimljiva najava glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte da će se Martićeva optužnica proširiti, odnosno da mu neće biti suđeno samo za raketiranje Zagreba. Bio je to i povod za razgovor s potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem, koji već više od dvije godine vodi hrvatsku »tihu diplomaciju« odnosa s Haagom.

• U medijima se već nagađa o konkretnim mogućnostima proširenja Martićeve optužnice. Koje je dokumente, koji bi mogli tome poslužiti, Hrvatska slala u Haag? Može li se na temelju njih zaključiti kakvo će to proširenje biti?
– O proširenju odlučuje tužiteljstvo. Ova je Vlada poslala niz dokumenata o ukupnim zločinima i njihovim posljedicama. Martić se, naravno, ubraja u kategoriju ljudi koji su ukupno odgovorni za kompletnu agresiju na Hrvatsku u suradnji s JNA, a ne samo kao naredbodavci određenih akcija. On je jedan od najodgovornijih za zločine koji su se dogodili za vrijeme okupacije dijela Hrvatske.

• Postoje li naznake da bi mu se moglo suditi kao jednom od čelnika paradržave, kao »malom Miloševiću«?
– Uvijek je opasno spekulirati prije nego što tužilaštvo podnese optužnicu. Mi možemo samo govoriti o očekivanjima s obzirom na činjenicu da je Martić bio vodeća osoba na tom području i sasvim sigurno odgovoran i u vojnoj i u civilnoj strukturi.
 

• Tako nešto je u Vukovaru najavila i Carla del Ponte.
– Pretpostavljamo da bi optužnica mogla biti koncipirana kao i za Miloševića ali na mini razini.

• U Vukovaru ste rekli da Hrvatska očekuje da se optuže i one osobe koje još nisu optužene a spominju se u optužnici protiv Miloševića. Je li Hrvatska slala dokumente koji bi bili vezani za neke određene osobe?
– Ne mogu govoriti o konkretnim ljudima i dokumentima. Činjenica je da smo u istrazi agresije Jugoslavije nad Hrvatskom istraživali ukupnu dimenziju zločina i dostavili niz dokumenata koji upućuju na to da je to bila planirana i sustavno izvedena agresija, da su uključeni mnogi ljudi u političkoj i zapovjednoj strukturi Jugoslavije. To je potvrdila i optužnica protiv Slobodana Miloševića kao čelnika organizirane skupine čiji je cilj bio zločin. Za očekivati je, a to su potvrdili i razgovori u Vukovaru, da će se i protiv drugih ljudi iz te skupine podići optužnica.

• Del Ponte je u Iloku rekla da će se poboljšavati optužnice koje su izrađene u početku rada Suda. Znači li to da u optužnicama protiv hrvatskih građana više nisu moguće ocjene poput onih iz optužnice protiv generala Gotovine i da će se nove optužnice temeljiti na kontekstu zapisanom u optužnici protiv Miloševića?
– Normalno je da optužnica protiv Miloševića definira kontekst rata u Hrvatskoj i odgovornost za početak i trajanje rata do 1995.

• Ali sada imamo optužnice istog suda s, praktički, dva konteksta, jedan u optužnici protiv generala Gotovine, drugi protiv Miloševića.
– Ne mogu ulaziti u detalje optužnica, ali činjenica je da je kontekst optužnice protiv generala Gotovine bio loše pripremljen, nepotpun i nije cjelovito oslikavao tijek i uzroke događanja, što je bitno u oslikavanju konteksta.

• Ali, i dalje stoji tvrdnja glavne tužiteljice da se ta optužnica ne može mijenjati dok general Gotovina ne dođe u Haag.
– Ona je jedina pozvana da to izjavi.

• Nedavno je najavljena mogućnost da u jesen u Hrvatsku stignu nove optužnice jer Haag još istražuje događanja u akcijama »Medački džep« i »Oluja«. Je li moguće da Hrvatskoj bude prepušteno procesuiranje eventualnih optužnica na temelju tih istraga?
– Zadaća i pozicija Haaškog suda određeni su Statutom suda odnosno odlukama Vijeća sigurnosti. Hrvatska ne može promijeniti te zadaće bez obzira u kojoj se mjeri danas može govoriti da bi se mnogi od tih elemenata danas mogli drugačije formulirati. Te odluke su donesene u situaciji u kojoj domaći sudovi nisu mogli osigurati uvjete za potpuno fer i ravnopravno suđenje zbog pritiska politike i javnosti, te nemogućnosti zaštite svjedoka. Činjenica da se u Hrvatskoj nije procesuirao ratni zločin, kojeg su počinili hrvatski građani hrvatske nacionalnosti nad građanima srpske nacionalnosti, potvrđuje da se na zločin nije gledalo kao nešto neprihvatljivo, bez obzira na to tko ga je počinio. U ove dvije godine se pokazuje, a nadam se da će se i potvrditi, da je hrvatsko pravosuđe spremno nositi se s tim problemima.
Sudu nije jednostavno sprovesti proces do kraja u okvirima ustava i zakona, osigurati fer suđenje, zaštitu svjedoka i mogućnost da se do kraja prezentiraju dokazi, da se utvrde činjenice, pa i ekshumacijom žrtava. S pomakom u ove te dvije godine i samim izjavama predsjednika Vrhovnog suda i glavnog državnog odvjetnika da je pravosuđe spremno, mi se deklariramo prema Haaškom sudu da je Hrvatska u stanju taj posao napraviti. No, naša spremnost i dobra volja su svakako važne, ali ne i presudne. Tužilaštvo i Sud će na temelju procesa koji se trenutačno vode ocijeniti je li hrvatsko pravosuđe doista u stanju voditi teške procese, a to su objektivno teški procesi jer su nabijeni emocijama. Zbog toga je ta odluka suda ipak stvar budućnosti, a ne sadašnjosti i nju treba promatrati kao dio procesa a ne kao dio »crno-bijele tehnike« – da ili ne, danas i samo danas.

• Kao test za tu odluku obično se spominje suđenje »gospićkoj skupini«. Kako u Haagu ocjenjuju postupak vezan za Loru?
– Mislim da međunarodna zajednica, ne samo Sud, vrlo pozitivno ocjenjuje spremnost pravosudnih organa da preuzmu odgovornost. Nema nikakve sumnje u to da su to pozitivni procesi. Naravno, sudska vlast se mora sama potvrditi. Nije na meni kao predstavniku izvršne vlasti, da spekuliram ili procjenjujem. Hrvatski sustav pravosuđa se osnažuje, a je li to konačna dimenzija ili će to još trajati, vidjet ćemo.

• Ministar Tonino Picula je nedavno nagovijestio mogućnost da Hrvatska odustane od tužbe protiv Jugoslavije za agresiju ako Jugoslavija prizna sve oblike odgovornosti, uključujući i materijalnu. Koliko se ozbiljno razmišlja o tome i znači li to da ćemo, na primjer, tražiti ratne reparacije?
– Vlada o tome još nije raspravljala. To je zahtjevno pitanje, ne samo odustajanja nego i vođenja procesa. Tužbu je podnijela i Bosna i Hercegovina i postoji dogovor o našoj suradnji. Što će se događati, to prepustimo razvoju situacije. Do ovog trenutka Vlada nije donijela nikakvu odluku. Pretpostavljam da je ministar Picula iznosio određene ideje, ali odluke još nema.
Sanja Kapetanić