Đurđa Adlešić, predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i potpredsjednica HSLS-a, za Vjesnik govori o aktualnom preustroju Hrvatske vojske, o problemima sa Zakonom o sigurnosnim službama, ali i o radu predsjednika HSLS-a i zamjenika premijera Dražena Budiše, u Vladi RH.

• Hrvatsku vojsku očekuje dugo najavljivani preustroj. Kojom bi dinamikom trebao biti proveden?
- Preustroj HV-a je nužno provesti, to je jedna od reorganizacija koja je obećana još u predizborno vrijeme. Međutim, prošlo je više od pola mandata ove vlasti, da se s tim procesom nije sasvim konkretno počelo. Svakako, sada ne smijemo brzinom nadoknađivati vrijeme koje za te procese nismo iskoristili. Reorganizacija HV-a je projekt koji ne može trajati kraće od pet godina, ako želimo da bude kvalitetno proveden. Prema dogovoru, ali i prema informacijama od ministra obrane, znamo da neizvjesnost svake djelatne vojne osobe i svakog vojnika neće trajati dugo, da će oni tijekom ove godine, zapravo do jeseni, biti anketirani i obaviješteni o svom osobnom statusu. Ponavljam, sam proces preustroja, a to kažu i stručniji od mene, ne bi smio trajati kraće od pet godina, ukoliko se želi provesti na dobar način. Za sada su pri kraju izrade podzakonskih akata i pravilnika, koje je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zatražio još kod donošenja Zakona o obrani. Očekujemo da ih ministar obrane uskoro dostavi na raspravu. Mislim da ćemo to odmah iza 1. lipnja raspraviti bilo na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, bilo na pododboru.
 

• Na koji se način planira zbrinuti višak od trinaest tisuća ljudi u HV-u?
- Model aktivne pričuve je sigurno dobar model, zagovaraju ga i neraspoređeni policajci, no pri tome se mora voditi briga da plaće u vojsci nisu rasle od 1995. godine. Također, velik dio djelatnika u HV-u je opterećen kreditima i povlasticama koje su morali iskoristiti, pa su se zaduživali. Jasno je da to nije briga države, međutim, to je objektivna okolnost koja se mora javno znati. Nitko ne bi smio ostati bez posla, nitko ne bi smio ostati sasvim bez svojih prihoda. Mislim da bi se od jeseni mogao početi primjenjivati administrativni model, no samo čisti administrativni dio, gdje bi svakom bila jasna njegova sudbina, kako bi se prekinula neizvjesnost. Imamo i obećanje ministra obrane da nitko od hrvatskih vojnika, onih stvarnih hrvatskih vojnika neće ostati bez posla.

• Broj onih koji bi trebali otići iz HV-a bio bi smanjen ukoliko jedan dio ode u mirovinu.
- To je prvi dio koji bi trebao biti proveden. Za početak, trebalo bi se krenuti s onim ljudima koji imaju uvjete za mirovinu. Nakon toga, s onima koji se nalaze na dugom bolovanju. Mislim da bi se već time znatno smanjio broj ljudi koji bi trebali otići preustrojem. Za ostale, naravno, u državnom proračunu trebaju biti osigurane otpremnine.

• Koliko će koštati preustroj?
- Preustroj će koštati oko 1,5 milijardi kuna. Mislim da bi se taj novac trebao tretirati kao investicija za zapošljavanje i poticaj za zapošljavanje, a ne kao potrošnja. Naravno u slučaju da se zacrtane mjere dobro provedu.

• Je li Vlada pronašla najbolji model preustroja HV-a?
- To je teško reći. Niti jedan preustroj, niti jedna reorganizacija nije bezbolna i ne ide bez potresa. Podsjećam da se radi o jednoj specifičnoj kategoriji, kategoriji ljudi iz rata, na koje trebamo biti osjetljivi. Ne znam niti jednu zemlju u kojoj su ti procesi rađeni brzo, u roku od samo nekoliko mjeseci. Zato ponavljam, držim da je rok od pet godina za preustroj HV-a, optimalan. Ove godine bi trebalo započeti s administrativnim dijelom, ili i s umirovljenima za koje postoje uvjeti.

• Ukoliko se, recimo to tako, neoprezno izvrši preustroj HV-a, mogu li se očekivati jednaki ili čak teži problemi koje Vlada ima s neraspoređenim policajcima?
- Ono što se dogodilo s neraspoređenim policajcima je činjenica koju ne smijemo zaboraviti. Nadam se da će nas Vlada uskoro izvijestiti o provjerama koje su provedene, te o nalazima inspekcije. Kao i o mjerama koje će biti poduzete protiv onih koji su kršili pravilnike. Zakon je dobar, međutim, nije se provodio tamo gdje je trebalo. Sigurno je da oni koji nisu provodili Zakon moraju biti sankcionirani, što se i očekuje. To je bila pouka. No, kada govorimo o vojsci, govorimo o puno većem broju ljudi, radi se o 13.000 osoba. To su ljudi s ratnim iskustvom o čemu posebno treba voditi brigu.

• Slaže li se Vlada, odnosno Ministarstvo obrane da se preustroj izvrši u roku od pet godina?
- Rasprave će se o tome tek provesti, jer se trebaju usuglasiti i predstavnici Vlade, te vrhovni zapovjednik. Naravno, o tome treba biti obaviješten i Sabor. Jer, to su prekrupni procesi da bi se radili bez stvarnih usuglašavanja i konsenzusa. Usuglašavanje o tom problemu će biti slijedeći tjedan.

• U slučaju da se preustroj bude vršio u sljedećih pet godina, hoće li u tom slučaju Hrvatska moći ispoštovati rokove NATO-a za ulazak u tu organizaciju?
- Premalo uvažavamo dobre rezultate koje postiže Ministarstvo obrane. Jedan od tih dobrih rezultata je i iznimno kratak rok primanja u MAP program i Partnerstvo za mir. Tu se pokazalo da je naš tajming jako dobar i prema mojima spoznajama, iz NATO-a su zainteresirani kakva je sposobnost naše vojske. To je njihova briga. Nama nitko ništa ne nameće i ne može se govoriti o nametanju bilo kakvih odluka od strane NATO-a ili bilo koga drugog sa strane.

• Zbog čega kasni primjena Zakona o sigurnosnim službama?
- Kod Zakona o sigurnosnim službama, primjena Zakona je bila predviđena od 1. lipnja. Na intervenciju samog predlagatelja, tj. Vlade, Sabor je donio odluku da se Zakon primijeni od 1. travnja, što se pokazalo nerealnim. Tako da se Zakon o sigurnosnim službama ne primijenjuje. Mi nemamo informaciju tko je od ministara u Vladi zadužen za ovaj sektor, niti su konstituirana tijela propisana zakonom. To naravno ne znači da sustav potpuno ne funkcionira, ali je definitivno otežan i to se moglo izbjeći. Ono što me posebno brine je činjenica da nije konstituiran građanski nadzor nad obavještajnim službama. To je novo tijelo, predviđeno zakonom, koje je trebalo preuzeti ili gotovo preuzeti ulogu ombudsmana. Držim da je bilo nužno konstituirati to tijelo, kako bi građani bili sigurni da se njihova ljudska prava ne krše. Predlagala sam da u Vijeću za građanski nadzor osim stručnih osoba propisanih zakonom uđu i predstavnici civilnog društva, nevladinih udruga, tada bi to bilo stvarno jamstvo zaštite. Upozoravala sam u Saboru na štetnost nekonstituiranje tog tijela. Držim da je to ozbiljan propust naše vlasti. Ovako nitko ne jamči potpunu zaštitu ljudskih prava. Bilo bi licemjerno da sada o tome šutim, kada sam suodgovorna, a kao oporba sam na taj segment posebno upozoravala.

• Kada će biti odabrani ravnatelji sigurnosnih službi i zbog čega to još nije učinjeno?
- Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost trebao je do sada dobiti prijedloge imena ravnatelja sigurnosnih službi, kao i izrađenih podzakonskih akata. Međutim, nama za sada nije stiglo niti jedno ime i o imenima ne želim spekulirati. Jedino što mogu reći, da nemam nikakvih svojih kandidata.

• U nekim se medijima dosta nagađa tko će nadalje voditi preustrojene sigurnosne službe.
- Tako se samo nanosi šteta cijelom sustavu. Ne primjena zakona dozvoljava otvaranje različitih spekulacija i kalkulacija. Događaju se i navijanja, a mi smo mala zemlja i sve to zapravo stvara veliku štetu. Istovremeno, i samim službama onemogućava kvalitetan rad. Jer, reforme koje čelni ljudi trebaju provesti su vrlo teške. Stoga je teško očekivati, a upitna je i njihova zakonska mogućnost, dok se ne dobiju stvarna imenovanja. Pitanje sigurnosnih službi i građanskih sloboda je izuzetno važno, ali ne toliko važnom da bi zbog toga ljudi izašli na ulice. Daleko važnije je pitanje socijalne i gospodarske sigurnosti, odnosno egzistencije građana.

Dada Zečić