Čelnica narodnjaka Vesna Pusić u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik pojašnjava zašto je njezina stranka ustrajna u poruci vlastima da se s revizijom pretvorbe i privatizacije napokon uhvati ozbiljno u koštac. Ako barem dio kriminalaca, tvrdi, završi u zatvoru, vlast će opravdati pred biračima obećanje o reviziji pretvorbe. I makar je to trebalo učiniti ranije još uvijek nije kasno, poručuje Vesna Pusić.

• Zašto je, po Vašem mišljenju, aktualna vlast do sad izbjegavala reviziju pretvorbe i privatizacije?
- Mislim da ju nije izbjegavala, ali trebalo je za to osigurati neke zakonske pretpostavke. Jedna od njih je bio Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije koji je stupio na snagu pred godinu dana, a donijet je u drugoj godine mandata ove vlasti. Revizija je po tom novom zakonu radila ovo cijelo razdoblje i pojavila se s prvim rezultatima. Moje mišljenje je da bi bilo bolje da se s tim počelo ranije, ali to nije argument da se to ne radi sada, jedino što bi bilo gore od toga jest da se još kasnije s tim počelo. Apsolutno nije kasno, a to se vidi i po panici koja je zavladala s druge strane. U pretvorbi je glavnu ulogu igrao politički klijentelizam, odnosno korištenje političkog položaja i političkog utjecaja za golemo osobno bogaćenje. I to je glavni problem pretvorbe.

• Kažete da je s druge strane zavladala panika misleći na HDZ? S druge strane stiže i poruka da je početak revizije predizborna parola ove vlasti?
- Istina je da je to predizborna parola ove vlasti, ali s prošlih izbora. Prije izbora 2000. sve su se stranke koje danas čine koaliciju najenergičnije zalagale za reviziju pretvorbe i privatizacije. Budući da su se prije izbora za to zalagale, sad to moraju i obaviti. Prema tome, to je ne samo predizborno obećanje prije 2000. nego i zadaća ove vlasti nakon izbora. Sve drugo je pokušaj da se zamuti voda i pokuša smanjiti efikasnost, naročito sankcija koje slijede, i procesuiranja koje je logično posljedica revizije pretvorbe i privatizacije. To se po mom mišljenju ne smije niti hoće dopustiti.
 

• Može li se ova vlast uhvatiti u koštac s tim u svjetlu pravnih tumačenja da je cijeli kriminal bio zapravo ozakonjen?
- Mislim da to nije istina, ja sam se sada dosta detaljno upoznala i sa rezultatima ove revizije i sa zakonodavstvom koje nam stoji na raspolaganju kao kriterij. Izabrala sam dvadesetak tvrtki birajući nasumce po abecednom redu po jednu od svakog slova. Analizirala sam rezultate revizije i čak iz tog slučajnog uzorka, jasno se vidi, da zbog primjerice nedostatka pojedinih stranica u dokumentaciji nije jasno kud je nestalo, npr. 10 milijuna maraka vrijednosti jedne tvrtke? Ili, kako to da je to 104.000 kvadrata zemljišta koji su se u to vrijeme u toj gradskoj zoni prodavali na tržištu po 31,5 DEM po kvadratu, da bi se kasnije u tvrtki koja se privatizirala prodavali po 19,5 DEM i tako 104.000 puta?!
Dakle, uopće nije istina da je zakonodavstvo loše, ili da je takvo da se sada ne može procesuirati kriminal u pretvorbi. Naravno da se za vrijeme HDZ-ove vlasti mijenjalo zakonodavstvo, kako bi se naknadno olakšale različite vrste pretvorbe, ali i po tom takvom zakonodavstvu da se utvrditi da su vršene radnje koje imaju obilježja kaznenih djela. Za takve radnje treba podnijeti prijavu i to je zakonska dužnost i obveza Državne revizije, a Državno odvjetništvo onda na temelju prijava revizije mora dalje procesuirati te slučajeve. Nema zapreka za niz slučajeva da se procesuiraju. Naravno da se s obzirom da su u HDZ -ovo doba naknadno mijenjani zakoni, neće moći sankcionirati sva kaznena djela. Međutim, argument da ne ćete uhvatiti sve lopove, nije argument da ne pokušate uhvatiti barem neke.

• Smatrate da bi to bila poruka i za neke buduće privatizacije koje slijede?
- Jasno, funkcija procesuiranja kriminala u pretvorbi i privatizaciji jest trostruka: da se vrati novac, da se kazne ljudi koji su počinili kriminalna djela, i treće, možda najznačajnije, da se kaznama za gospodarski kriminal spriječi u budućnosti da ljudima padne na pamet da se takvim kriminalom bave. To je inače funkcija kaznenog zakonodavstva koja je u velikoj mjeri i preventivna.
Kad nekog uhvati policija i kad završi u zatvoru, drugi će se teže upuštati u pronevjere i sumnjive poslove. Zato je važno da se oni koje je moguće, koristeći postojeće zakonodavstvo, kazne i procesuiraju. Postoji naravno vjerojatnost da će se neki provući, iako bi po zakonu trebali biti kažnjeni, ali u budućnosti više nitko neće moći biti siguran da baš on neće biti taj koji se neće provući. A jaukanje kako se revizija ne može provesti, jer zakonodavstvo nije dovoljno restriktivno, još uvijek ne znači da se dio ljudi ne može osuditi za privredni kriminal.

• Jeste li i Vi zamijetili kao neki zastupnici poput Damira Kajina, na primjer, da se ne revidira pretvorba kod nekih ljudi bliskih vlasti? Na primjer, Agrokor ne ide u reviziju, a Diona da?
- Čula sam njegovu raspravu, treba vidjeti što je učinjeno s Agrokorom, ali prostim okom se vidi da Diona propada, a Agrokor je uspješna tvrtka. Prema tome ta činjenica bi morala utjecati na redoslijed revizije pretvorbe - jesu li uništena radna mjesta ili su sačuvana, a tvrtka dalje uspješno funkcionira. Nisam ljubitelj estradnog pristupa u politici, pogotovo kad je riječ o ozbiljnim temama poput ove, na kojoj će mnogi ljudi, da bi sebe zaštitili, pokušati stvari gurnuti na sporedni kolosijek i mislim da im u tome ne treba pomagati. Slažem se sa svim prigovorima - neće se stići sve tvrtke provjeravati, zakonodavstvo je bilo previše tolerantno prema različitim vrstama sumnjivog ponašanja, negdje je došlo do zastare, trebalo je ranije s tim početi - ali sve to su samo sporedni marginalni argumenti.
Naša je zadaća napraviti, a to smo obećali i sada to radimo, reviziju pretvorbe i privatizacije onoliko koliko možemo. Moramo u to uložiti sve snage, jer bez toga je nemoguć pravi oporavak hrvatskog gospodarstva. Ne zato što bi se tom revizijom vratila velika količina novca, nego i zato što je ona znak svim investitorima, i domaćima i stranima, da je ovo jedna ozbiljna zemlja, a ne zemlja u kojoj nestanu stotine i stotine poduzeća, a nikom se ništa ne dogodi. Prema tome, rezultat ove revizije privatizacije bit će poruka, da više nema političkog klijentelizma, da su kažnjeni ljudi koji su na taj način stekli i uništili tvrtke, da se zakoni primjenjuju.

• HDZ tvrdi da ova vlast hajkom na pretvorbu i privatizaciju zapravo želi prikriti prodaju preostalog dijela imovine, INA-e, Janafa, HEP-a, Croatia osiguranja?
- Ništa od toga se još nije prodalo. Ni jedno radno mjesto nije uništeno privatizacijom tih tvrtki, i to je posebna tema. Tu još nije bilo nikakvog kriminala, jer se još naprosto ništa nije dogodilo. Prema tome, pazimo, pa i zbog toga procesuirati pretvorbu, da se u budućnosti i tu eventualno nešto ne bi dogodilo. Temeljita revizija pretvorbi u kojoj su već uništena radna mjesta, upozorenje je da se ne dogodi novi kriminal u sutrašnjim privatizacijama.

• HDZ ide korak dalje i traži popis managerskih kredita, kako bi se potvrdilo da su ih dobili u daleko većem broju pripadnici sadašnje vlasti?
- Bio je to njihov pokušaj koji su uspjeli progurati kroz Sabor, da se reviziji onemogući da radi svoj pravi posao. Naravno da bih i ja isto htjela vidjeti listu ljudi koji su dobili managerske kredite, ali onda treba zadužiti nekog drugog da to radi ili obaviti taj posao nakon što se obavi revizija pretvorbe i privatizacije. To je pokušaj HDZ-a da zaguši posao revizije pretvorbe, čak je i glavna državna revizorica protivno svim običajima izašla za saborsku govornicu usred glasanja i rekla: »Ljudi mi to ne možemo napraviti. Mi nemamo zakonski, organizacijski, formalni instrumentarij da to napravimo«. No, to se u jednoj čudnoj euforičkoj atmosferi u Saboru posve izignoriralo, i to je HDZ progurao kao jedan mogući mehanizam, da se revizija pretvorbe optereti novim zadaćama. Tek treba vidjeti kako će se s tim izaći na kraj.
Očito je da je HDZ duboko zainteresiran da ne uspije ni u kojoj dimenziji revizija pretvorbe i privatizacije, jer je stjecajem okolnosti cijelo to razdoblje upravo HDZ bio na vlasti. A glavni problem privatizacije u to doba bio je politički klijentelizam, upotreba političkih položaja u svrhu pribavljanja materijalnih bogatstava.

• U čemu je po Vama razlika između privatizacije koju je radila HDZ-ova vlast i ove današnje? Imamo slučaj Riječke banke, na primjer, ili prodaje hotela »Excelsior«? I jedni i drugi upropaste poduzeća pa ih vrate državi ili ih prodaju po samo njima znanim kriterijima i cijeni?
- Kad je riječ o Riječkoj banci šok nije izazvala privatizacija banke, već pljačka i kriminal koji se naknadno dogodio i to treba istražiti. Nitko nije ukrao dio banke u procesu pretvorbe i privatizacije, već je naprosto ukrao novac kroz kriminal, što bi se dogodilo i da banka nije bila privatizirana. HNS je bio protiv ovako brze ponovne prodaje Riječke banke upravo zato da bi se kriminal mogao nesmetano istražiti, no banka očito nije propala.
A što se tiče »Excelsiora« tu je također sve poznato - cijena, ulaganja, a ako ima nešto što je protuzakonito, na bilo koji način može se apsolutno i to potegnuti. Ali, tu nema ni petog, šestog ni sedmog ortaka, nema nepoznatih ljudi, tajnih ortačkih ugovora, off shore kompanija u kojima nestaju rizični krediti. Dakle nema ništa od toga, može se samo nagađati je li bilo povoljnije ponude u kupnji, to se može istražiti, ali to nema veze s privatizacijom po HDZ-ovom modelu. Nema nikakvih naznaka da se radi o kaznenom djelu i sve je više-manje dostupno i provjerljivo.
HNS će insistirati na zakonskom procesuiranju i detaljnoj zakonskoj reviziji, a s HDZ-ove strane imamo cijeli spektar poruka od toga da je to nemoguće, do toga da se to neće napraviti i da se moglo i ranije. Njihovi su argumenti irelevantni, očito je velika panika i pokušaj da se revizija na sve načine opstruira. Mislim da je to također neki pokazatelj.

Miroslava Rožanković