ZAGREB, 2. lipnja - S Marijanom Gredeljem, ravnateljem Državnog zavoda za statistiku (DZS), razgovarali smo o neslužbenim podacima o postotku Srba u Republici Hrvatskoj i suradnji DZS-a sa Saveznim zavodom za statistiku sad već bivše SR Jugoslavije.

l Kada će DSZ objaviti podatke prošlogodišnjeg popisa stanovništva?
- Zavod će 17. lipnja objaviti rezultate prošlogodišnjeg popisa stanovništva u 67 najvažnijih tablica. Naravno, već ovaj tjedan pa do 17. lipnja u DZS-u će, kod skupine metodologa, biti na raspolaganju radne verzije podataka koje služe samo za zadnje provjere prije nego budu javno obznanjeni.

l Podatak da u Hrvatskoj ima četiri posto Srba izazvao je veliku političku buru. Je li taj podatak točan?
- Državni se zavod za statistiku ogradio od tih rezultata, jer mi, s obzirom na fazu pripreme podataka, te podatke još ne možemo prezentirati. Dakle, podatak nije iz DZS-a i mi nemamo potrebe interpretirati, a pogotovo politički kvalificirati vrijednost tih podataka. Zato je nužno reći da dosta naših građana ne razumije i ne razlikuje vođenje registara podataka o broju stanovnika i podataka o broju državljana.
Znači, DZS je, uvažavajući standarde i definicije tko je stanovnik Republike Hrvatske, prebrojio stanovnike zatečene na dan 31. ožujka prošle godine, a nije popisivao hrvatske državljane. Na temelju podataka koje je Zavod prikupio ekspertizu je napravio stručnjak iz Engleske, koji je zaključio da je popis odrađen maksimalno korektno, jer je pogreška ispod dopustive granice uobičajene u takvim statističkim poslovima.

l Koliko je to?
- Manje od jedan posto na razini uzoraka koji su služili za verifikaciju tih podataka.
 

l Predsjednik Srpskog narodnog vijeća dr. Milorad Pupovac najavio je da će tražiti naknadni popis ako ne budu zadovoljni rezultatima popisa, jer je od 49.000 popisnica na osnovi kojih su popisani Srbi u SRJ i BiH samo 11.000 uvaženo. Je li taj podatak točan?
- To je točno. Ali taj podatak iziskuje i tumačenje. Naime, jednaka je metodologija primijenjena za sve popisnice, a ne samo one koje je prikupio SNV. Bitan uvjet da bi se netko popisao je: prvo, da ga već jednom nije popisao netko drugi tko je mogao dati podatke s područja Republike Hrvatske i drugo, da popisani ulazi u definiciju stanovnika Hrvatske. Dakle, ne državljana nego stanovnika! I to u razdoblju propisanom prema UN-u i Eurostatu, znači da taj ne smije živjeti izvan Hrvatske duže od godine dana.
Znači, hrvatski državljani mogu živjeti u različitim stranim državama, ali neće biti popisani ako dulje razdoblje ne dolaze u Hrvatsku. Isto je načelo primijenio i Savezni zavod za statistiku iz Beograda, dakle srpska statistika, pa su svi oni koji nisu popisani kao stanovnici Hrvatske, zato što borave u Srbiji dulje od godine, popisani kao stanovnici Srbije.

l Dakle, ne postoji nikakva mogućnost naknadnog popisa?
- Njegova je izjava politička i nema veze s realnošću.

l Pojačana je suradnja između DZS-a i Saveznog zavoda za statistiku SRJ. Zašto i na kojem području?
- To je suradnja u sklopu programa o pridruživanju i stabilnosti država zapadnoga Balkana. EU, uključivši i Eurostat, očekuju suradnju tih zemalja. Evo, u Dubrovniku imamo radne sastanke na kojima sudjeluju sve članice zapadnog Balkana: Albanija i države bivše SFRJ bez Slovenije. Na tim ćemo sastancima raspravljati o modelima kako na osnovi procjena stanja statistike, koje su uredili stručnjaci Eurostata, približiti ili harmonizirati naše statistike prema standardima Eurostata.

l No vi ste i prije počeli suradnju sa SRJ. Zašto?
- To je bilo ispunjavanje zahtjeva bivšeg ministra gospodarstva Goranka Fižulića radi usuglašavanja podataka vanjskotrgovinske razmjene. Naime, statistika vanjske trgovine vrlo je složena i nemoguće je dobiti jednake podatke ako se to ne radi prema postupku tzv. zrcalne statistike, što znači da se istodobno analiziraju isti podaci za obje države. Dakle, to je rađeno zbog određenih aktivnosti Ministarstva gospodarstva. Naravno, u tom kontaktu proširili smo razgovore i na teme koje su nam zajedničke i obostrano zanimljive i potpisali memorandum o suradnji koji otvara mogućnost da surađujemo na različitim projektima. To je suradnja slična onoj kakvu imamo sa Slovenijom ili drugim državama izvan područja bivše SFRJ.

l Hoće li se ta suradnja proširiti?
- Ne. Istina, mi smo na sastanku s njima prezentirali neka područja koja su im bila zanimljiva, poput prikaza informatičke podrške u obradi popisa. Kako u tom razgovoru nismo otkrili područje u kojem bismo mogli imati korist od međusobne suradnje, lako je moguće da će suradnja ići u jednom pravcu - da će oni tražiti podršku i pomoć od nas, ali ne i mi od njih.
Antun Tunjić