ZAGREB, 19. lipnja - Srpsko narodno vijeće i njegov čelnik dr. Milorad Pupovac traže da se ispune četiri zahtjeva da bi priznali prošlogodišnji popis stanovništva. O tim zahtjevima razgovaramo s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku, mr. Marijanom Gredeljem.

• Što mislite o zahtjevima SNV?
- Ne mogu komentirati njihov stav niti stav Milorada Pupovca da neće prihvatiti rezultate popisa stanovništva. Njihovo je građansko pravo da ih ne prihvate. Vjerojatno znaju političke razloge zbog kojih te rezultate ne prihvaćaju i njihovo je pravo da ih javno objave.
Međutim, kao ravnatelj DZS, primoran sam komentirati izjave koje se izravno odnose na posao koji je za vrijeme popisa i u pripremi obrade i objavljivanja rezultata napravio DZS. Očito je, naime, da Pupovac zna neku novu metodu kojom se može ustanoviti broj stanovnika neke države.
Zasad svi ostali koji se bave demografskim istraživanjima i koje zanima točno stanje populacije, u pravilu jednom u deset godina, provode popis stanovništva. Stanje koje tada (brojanjem) ustanove osnova je na temelju koje se u sljedećem razdoblju (do prvoga sljedećeg popisa) procjenjuje stanje populacije.
Kako Pupovac zna to uraditi i drukčije, bilo bi korisno da to i obznani. Tada će, vjerujem, biti vrlo jednostavno udovoljiti njegovu zahtjevu da se »objavi kolik je bio obuhvat ili pokrivenost stanovništva popisom - 99,95 ili 90 posto stanovništva«.

• Jeste li kada s njim razgovarali o obuhvatu popisa?
- Da. Točno 25. veljače ove godine. Tada je, metodom uzorka, procijenjeno da je obuhvat 99 posto, što se smatra izuzetno dobrim obuhvatom.
 

• SNV traži da se »prikaže de iure hrvatsko stanovništvo, što znači koliko je hrvatskih stanovnika u ovom trenutku izvan Hrvatske dulje od godinu dana«.
- Iz tako definirana problema razumijem da Pupovac očekuje da se popiše hrvatska dijaspora, što je problem koji 1991. godine postavljaju predstavnici različitih političkih stranaka. Zasad nije nađeno rješenje tog problema, niti metodološko niti financijsko.
U tom je kontekstu važno napomenuti da je Pupovac preuzeo oko 75.000 popisnica za popisivanje u SR Jugoslaviji i BiH, ali da je posredovanjem aktivista SNV-a prikupio podatke samo za oko 40.000 osoba. To samo potvrđuje složenost zadatka i objašnjava razloge zbog kojih »de iure hrvatsko stanovništvo« dosad nije popisano.

• Kao treći zahtjev gosp. Milorad Pupovac traži da se prezentira teritorijalna distribucija onih koji se nisu nacionalno izjasnili i zato što je taj zahtjev za njega »samo djelomično ispunjen«.
- Vjerojatno pomanjkanje vremena i koncentracije može objasniti kako taj podatak g. Pupovac nije vidio u podacima objavljenim 17. lipnja na Internetu. Tablica br. 12 za županije i gradove/općine).

• A što kažete na četvrti zahtjev?
- Taj je zahtjev g. Pupovca najdvojbeniji. Nije, naime, sasvim jasno ne razumije li g. Pupovac stvarno ili se pravi da ne razumije neke činjenice koje su mnogo puta ponavljane.
Dakle, evo još jednom osnovnih definicija iz metodološkog određenja stanovnika RH u Popisu stanovništva, kućanstava i stanova (dakako, sve uz uvjet da to stanje vrijedi na dan 31. ožujka 2001.). Stanovnik RH je svaka osoba koja ima prebivalište u RH i nije više od jedne godine odsutna iz RH, ili osoba koja ima boravište u RH, a prisutna je više od godinu dana u RH.

• Prigovara i nepopisivanju srpskih izbjeglica.
- Osobe koje imaju status izbjeglice popisuju se u zemlji u koju su izbjegle. Zar to nije jasno? Osim svega, ta je definicija prisutna od najranijih razdoblja pripreme popisa i, neobično, na nju nitko, pa niti g. Pupovac, nije reagirao do trenutka dok nisu prepoznate posljedice.
Malo prekasno za promjenu metodologije - jedino ako je ideja ponovno prikupljati podatke. Uostalom, tu metodologiju preporučili su Ekonomska komisija UN-a za Europu i Eurostat. Bilo bi zaista interesantno čuti njegovo tumačenje zašto su baš sve zemlje Europe prihvatile ta ista načela.

• Što mislite o njegovu zahtjevu da se popisom »obuhvati 20.000 izbjeglih osoba, koje su se od završetka popisa do objavljivanja rezultata vratile u Hrvatsku«?
- Za zadovoljavanje tog zahtjeva, DZS očekuje metodologiju koja će definirati kako osigurati da se rezultati popisa ažuriraju s obzirom na sve promjene koje su se dogodile u navedenu razdoblju (rođeni, umrli, nezaposleni, osobe koje su završile školovanje, rastavljeni brakovi, sagrađeni stanovi i tako dalje i tako dalje...)
Kao i točnu definiciju kritična datuma (datuma na koji se te promjene odnose - da li da čekamo još godinu dana, jer će se možda dogoditi značajne promjene ne samo s obzirom na nacionalnu strukturu).
U čekanju tih uputa, Državni zavod za statistiku smatrat će službenim one podatke koje je objavio i koji se odnose na stanja koja su vrijedila 31. ožujka 2001. godine u 24.00 sata.
Nadam se da ovi odgovori neće izazvati potrebu za polemikom - mislim da je krajnje vrijeme da i gosp. Pupovac i ostali shvate i prihvate da je Popis stanovništva, kućanstava i stanova baziran na Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova, te da je u provođenju Zakona Državni zavod za statistiku poštivao sva relevantna načela i pravila struke, nezavisno o političkim stavovima pozicije ili opozicije.
Andrija Tunjić